‘Prilika da sagledamo zlo koje se desilo’

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Na ovogodišnjoj Ljetnoj školi za mlade u Srebrenici okupilo se oko 50 mladih iz regiona, ali i drugih zemalja. Cilj manifestacije je afirmacija pravde, ljudskih prava, suočavanje s prošlošću, kao i prevencije genocida.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

„Nešto što se ne može naučiti od kuće je svakako neposredni razgovor sa žrtvama genocida. Na primjer, šetam ulicom i pričam sa ljudima. Pričaju to i ljudi kod kojih smo smješteni, sami učesnici škole, ljudi koje susrećemo. Svi imaju neku svoju priču, nekoga svoga koji je stradao u genocidu. To jer nažalost tužan segmenat ali i nešto što ostavlja puno jači utisak nego da smo samo čitali o tome. To što čujemo iz prve ruke, tuga, patnja i bol, normalno se odrazi i na nas i u boljoj smo prilici da sagledamo to zlo koje se desilo“, kaže Alek Barović iz Podgorice, magistar političkih nauka i član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije Crne Gore. On je jedan od učesnika Ljetnje škole za mlade, koju po drugi put organizuje Centar za postkonfliktna istraživanja (CPI) u Memorijalnom centru Srebrenica.

Škola okuplja više od 50 mladih koji žele da uče o tranzicionoj pravdi, suočavanju sa prošlošću i pomirenju. Mladi su različitih starosnih dobi od tinejdžera, srednjoškolaca i studenata, aktivisti iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije: Tu su i međunarodni studenti koji su u BiH došli kroz mreže mladih CPI iz Italije, Francuske, SAD i Velike Britanije.

 Rezolucija o Srebrenici je “civilizacijski čin”

Alek Barović je prvi put u Srebrenici. Kaže da mu se sviđa orgnizacija i pridavanje pažnje žrtvama i nastojanje uprave Memorijalnog centra da sačuva sjećanje kako se nešto slično ne bi ponovilo ali da mu sam grad izgleda tužno te da su potrebne investicije kako bi preživjeli Srebenčani mogli nomalno da žive i obezbijede sebi egzistenciju. Na pitanje kako on gleda na Rezoluciju o Srebrenici koju je nedavno usvojila Crna Gora  i na ono što je doživio u Srebrenici, Alek kaže:

„Smatram da je ta rezolucija civilizacijski čin. Crna gora je i prva država koja je smijenila jednog visokog zvaničnika zbog negiranja genocida, iako smatram da je to iznuđeno rješenje, da to nije bila volja vlasti jer da su se pitali, oni tog gospodina (Vladimir Leposavić, smijenjeni ministar pravosuđa, ljudskih i manjinskih prava, prim aut.) ne bi smijenili već bi ga možda i unaprijedili, pošto većina vlade i nove vladajuće većine dijeli njegovo mišljenje. Deklaracija je bitna ali ne smije da prođe kao većina zakona na Balkanu, da bude samo mrtvo slovo na papiru, da se ne primjenjuje jer onda je nije tebalo ni donositi. Kao što znate u njoj stoji da je zabranjeno negiranje genocida u Srebrenici, iako crnogorski organi ne budu u mogućnosti da je sprovedu, bolje bi bilo da se nije ni donosila jer to bi značilo da institucije ne rade svoj posao.“

“O Srebrenici se priča samo par dana u julu”

Anđela Savić iz Inicijative mladih za ljudska prava iz Beograda, u Srebrenicu je dolazila i prije dvije godine kao aktivistkinja organizacije „Žene u crnom”. sada je u ulozi govornika na panelu i kaže da je veoma korisno da se mladi okupljaju baš ovdje gdje nemaju priliku ćesto da dođu jer se o Srebrenici priča samo par dana u julu i misli da mladi tu treba češće da dolaze i upoznaju druge vršnjake.

„Mislim da mladi iz Srbije ovdje mogu saznati nešto novo i da je ideja okupljanja ovdje dobra jer mediji u Srbiji mahom ne govore o temama ratova iz devedesetih, bar ne na objektivan način. To su uglavnom naslovi poput onih u ´Večernjim novostima´ kada se licitira sa brojevima žrtava, kada se negiraju zločini a rijetko kada se mogu naći neki objektivniji tekstovi”, kaže Anđela Savić .

Ona će na panelu govoriti o aktivizmu mladih i suočavanju sa prošlošću, jer, kako kaže, smatra da je najbolji način da se preduprijede neki budući zločini, genocidi i nerazumijevanja.

“U Srbiji se genocid negira”

Anđelin sunarodnik Vladimir Žagrić dolazi iz Čačka u Srbiji. Već je nekoliko puta bio u Srebrenici:

„Svakim dolaskom stičem neko novo iskustvo iz totalno drugačije perspektive od onog što se u Srbiji može  čuti i saznati kroz medije ili neke druge puteve informisanja, jer se u Srbiji genocid negira”.

Vladimir ističe da mnogi sa čuđenjem gledaju na to što dolazi u Srebrenicu: “Rijetko da ko na to gleda kao na nešto dobro. Mislim da je veoma bitno da ovdje što više ljudi dolazi, da nauče šta se zapravo desilo. Ja, ne primjer, dolazim već nekoliko godina ovdje na jedan radni kamp na kome se okupljaju mladi iz cijelog svijeta, slično kao u ovoj školi jer i tu mladi mogu mnogo da nauče i čuju neke zanimljive teme koje možda nisu u prilici da čuju u svojoj zemlji. Pored sticanja znanja, družimo se, upoznajemo nove prijatelje, možda za cijeli život, što je takođe veoma lijepa stvar.“

Sara Milenkovska je iz Skopja, glavnog grada Sjeverne Makedonije, ali njena majka je iz Zenice u Bosni i Hercegovini. Ona kaže da ima posebno zadovoljstvo što dolaskom ovdje može saznati i nešto više o svojim korijenima. Prvi put je u Srebrenici za koju kaže da je lijep grad i da joj se sviđa to što je su svuda okolo šumski krajolici, kao i to što grad ima neki svoj duh. Međutim, razlog zbog kojeg je tu i  vidljivi ožiljci su nešto sasvim različito od onog što je čitala ili slušala i mislila o svemu što se dogodilo u Srebrenici, ističe ona.

„Kada upoznaš ljude koji su izgubili nekog iz familije, očeve, braću…i kada vidiš rupe od metaka u zidovima nekih kuća gdje ljudi žive, to je sasvim drugačije i mislim da to još jednom pokazuje koliko mi moramo pamtiti, saznati i priznati šta se sve dogodilo te sedmice u julu 1995. godine u Srebrenici, kako bi nam svima bilo bolje u budućnosti”, zaključuje Sara Milenkovska.

Inovativan pristup

„Ljetna škola je posebno značajna za mlade ljude iz BiH koji u okviru formalnog obrazovanja ne uče o ratnim zločinima koji su se desili na području bivše Jugoslavije, koji uopšte ne uče o genocidu u Srebrenici“, kaže nam Azra Berbić projekt koordinatorka Ljetnje škole za mlade u Srebrenici i nabraja neke sadržaje koji će učesnicima biti predočeni:

„.Škola uključuje niz predavanja i radionica sa ciljem predstavljanja inovativnih pristupa tehnikama i najboljim praksama za rad na pitanjima prevencije genocida i masovnih zločina, tranzicione pravde i ljudskih prava. Biće tu i nekoliko izložbi kao npr. izložba fotografija Paula Lowea. Škola će predstaviti i rad Centra za postkonfliktna istraživanja kroz međunarodno nagrađeni program izgradnje mira ´Obični heroji´ uz dokumentarni film u kojem su priče hrabrih ljudi koji su tokom rata pomagali i spašavali jedni druge, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. To smatramo jako bitnim da pokažemo da smo imali i imamo takve ´obične ljude´ heroje“, kaže na kraju razgovora za DW Azra Berbić.

Čitajte više