Novi bum na njemačkom tržištu rada

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ublažavanjem korona-krize poboljšava se raspoloženje na njemačkom tržištu rada. Na to ukazuje više provedenih istraživanja. Po nekima od njih, raspoloženje na tržištu rada je na do sada najvisočijem nivou.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Sa ublažavanjem korona-krize njemačke kompanije sve više intenziviraju potragu za novom radnom snagom. Tako je na barometru zapošljavanja Ifo instituta od maja do juna zabilježen nagli rast za 3,5 na 103,7 poena, kako je saopšteno iz minhenskog instituta. “U mašinskoj i elektro-indrustriji uslijediće veoma ekspanzivni planovi zapošljavanja,” rekao je ekspert Ifo-a Klaus Wohlrabe. No, ekonomisti pak upozoravaju na privredne rizike usljed uskog grla u lancima snabdijevanja. I u uslužnom sektoru se, ističe se, dogodio značajan skok potražnje za radnom snagom. Prije svega su firme koje posreduju u zapošljavanju tražile nove zaposlenike.

Jučer je barometar tržišta rada Nirnberškog instituta za tržište rada i istraživanje zapošljavanja (IAB) čak dostigao 107,4 boda, što predstavlja najviši nivo od 2008. godine, kada su se počele voditi ove evidencije.

Nesigurnost zbog delta-varijante

Indeks radnih mjesta Savezne agencije za zapošljavanje (BA) takođe signalizira dalji porast potražnje za radnom snagom. Ovaj barometar je od maja do juna zabilježio rast od čak pet bodova, te se sa 114 bodova tako vratio na nivo od prije krize iz marta 2020. godine.

“Agencije za zapošljavanje ni u jednom trenutku nisu očekivale tako značajno poboljšanje situacije na tržištu rada”, rekao je Enzo Weber, šef IAB-ovog istraživačkog odjela za prognoze i makroekonomske analize. Barometar tržišta rada pokazuje očekivanja svih njemačkih agencija za zapošljavanje u naredna tri mjeseca. Tako dobro raspoloženje se može objasniti posebno sa dva faktora: niskom broju infekcija i rastom svjetske ekonomije. Još uvijek veliki jaz u odnosu na ono što bi bilo moguće postići bez posljedica krize na taj način bi se mogao smanjiti, rekao je Weber.

Međutim, kako je istakao, širenje još zaraznije delta-varijante virusa i moguće daljnje mutacije i dalje predstavljaju rizik, kako za ekonomiju, tako i za tržište rada.

Smanjen broj novoosnovanih preduzeća

Uprkos svom optimizmu, tu su i loše vijesti. Naime, korona je usporila uzlazni trend pokretanja novih preduzeća. U predkriznoj 2019. godini, broj novoosnovanih firmi je prvi put nakon pet godina zabilježio rast, ali je sa izbijanjem pandemije došlo do njegovog opadanja. Do tog zaključka došlo se u godišnjem monitoru osnivanja novih preduzeća KfW-a. “Tokom prvog shutdown-a u proljeće 2020. postalo je jasno da borba protiv pandemije zahtijeva oštre, manje predvidive mjere”, objašnjavaju ekonomisti KfW-a. “To je masivno povećalo ekonomsku nesigurnost.”

U protekloj godini zabilježen je pad, kako broja novoosnovanih poduzeća, tako i honorarnih poslova (ukupno 336.000), kao i u segmentu samozapošljavanja. S ovim takozvanim samozaposlenicima s punim radnim vremenom, novi minimum, nakon minusa od 27.000, sada iznosi 201.000.

Prema podacima KfW-a, tokom 2020. godine posebno su se muškarci rijeđe usuđivali na korak ka samozapošljavanju. Unutar te grupe, broj novoosnovanih preduzeća je u roku od godinu dana značajno opao za 58.000 i iznosi 332.000. Suprotno tome, broj žena koje pokreću novi biznis skoro da je ostao stabilan (205.000) i zabilježen je pad od 10.000. Novoosnovane kompanije koje su pokrenule žene tako su činile 38 posto svih novopokrenutih firmi u Njemačkoj.

Čitajte više