Strategija za nesigurnost na radu

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Budući da je fenomen lažne samozaposlenosti raširen u visokorizičnim sektorima poput građevine, promjena odredbi o njihovoj zaštiti i sigurnosti bi mogla ozbiljno ugroziti brojne radnike.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Europska sindikalna konfederacija u travnju je objavila istraživanje koje je pokazalo da se ukupan broj inspekcija rada u Europskoj uniji smanjio za petinu u odnosu na 2010. godinu (odnosno s 2,2 milijuna godišnjih inspekcija na 1,7 milijun), kao i da se u čak 17 država članica broj inspekcija u istom periodu prepolovio. Osim smanjenja broja inspekcija, smanjio se i broj inspektora rada: više od trećine europskih država više ne ispunjava kriterij Međunarodne organizacije rada (ILO) koji propisuje minimalno jednog inspektora rada na 10.000 radnika. Od 2010. godine najveći pad broja obavljenih inspekcija rada bilježe: Portugal (-55%), Malta (-55%), Cipar (-38%), Rumunjska (-37%) i Hrvatska (-35%), dok je prosječni pad broja obavljenih inspekcija rada u EU u tom razdoblju -18%. Kada se radi o broju inspektora rada u pojedinim državama, najveći pad u odnosu na 2010. godinu bilježe Rumunjska (-45%), Ujedinjeno Kraljevstvo (-32%), Portugal (-21%), Irska (-17%) i Estonija (-14%), a prosječni pad broja inspektora na razini cijele EU od 2010. je -7%.

Potaknuta prozivkama europskih sindikata, Europska komisija je nedavno objavila Strategiju o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, u kojoj poziva države članice da se pozabave ovim negativnim trendom, odnosno da povećaju broj inspekcija na terenu. Strategija također poziva države članice da klasificiraju Covid-19 kao profesionalnu bolest i tako radnicima osiguraju bolju zaštitu od zaraze korona virusom. Europska sindikalna konfederacija, koja već neko vrijeme upozorava na problem nedovoljnih standarda zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, komentirala je sadržaj strategije u svojem priopćenju za javnost. Pema priopćenju, unatoč iskazanim dobrim namjerama Komisije, najavljena strategija ima više ozbiljnih propusta. Jedan od glavnih problema je da se strategijom države članice obavezuju na ograničavanje izloženosti samo nekolicini kancerogenih tvari, ali ne i svih 50 prioritetnih kancerogenih tvari kojima su radnici naširoko izloženi diljem Europe. Također, iz strategije su izostavljena neka važna pitanja vezana uz zdravlje i rad, poput mentalnog zdravlja i mišićno-koštanih poremećaja. Osim toga, u strategiji se uopće ne spominje potreba za određenjem maksimalne temperature na kojoj je moguće obavljati rad, a to je pitanje posebno važno u kontekstu klimatskih promjena. Međutim, najvažniji propust je vezan uz namjeru da se promijene odredbe o zaštiti samozaposlenih radnika. Budući da je fenomen lažne samozaposlenosti raširen u visokorizičnim sektorima poput građevine, promjena odredbi o njihovoj zaštiti i sigurnosti bi mogla ozbiljno ugroziti brojne radnike.

Zamjenica glavnog tajnika ETUC-a Esther Lynch je izjavila: “Skandalozno je da su inspekcije sigurnosti rada bile na najnižoj razini od 2010. u trenutku kada je izbila pandemija. To je vjerojatno koštalo mnogih života i pridonijelo širenju zaraze. Komisija je poslala snažnu poruku državama članicama da se ova opasna situacija više ne smije tolerirati. Međutim, dobre namjere Komisije nisu popraćene odgovarajućom akcijom.“ Lynch je podsjetila i na činjenicu da godišnje više od 100.000 ljudi u Europi svake godine umre od raka povezanog s poslom koji rade, kao i da je broj nesreća sa smrtnim ishodom u porastu. U kontekstu  tih podataka, kao i izbijanja pandemije i saznanja o tome da su brojni radnici koji su proglašeni “esencijalnima“ radili bez adekvatne zaštite od zaraze, ETUC smatra da je Europska unija dužna radnicima veću razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu od one koju je Komisija predložila u strategiji.

Čitajte više