Rast udjela ekonomski neaktivnih osoba u EU

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ekonomska neaktivnost ostavlja puno dugoročnije posljedice od nezaposlenosti.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Udio ekonomski neaktivnih osoba u ukupnom radno sposobnom stanovništvu (15-64 godine) odnosi se na osobe koje nisu zaposlene niti nezaposlene, već uopće ne traže posao, odnosno ne čine dio radne snage. Osim penzionera i osoba u sustavu obrazovanja (učenika/ica i studenata/ica), tu skupinu čine domaćice, osobe koje brinu o ovisnim članovima obitelji, ali oni koji su nakon dugotrajne nezaposlenosti odustali od daljnje potrage – u nekim državama te se osobe odvojeno kategoriziraju kao “obeshrabreni”.

Prema podacima Eurostata, udio ekonomski neaktivnih osoba u Europskoj uniji u posljednjem desetljeću je u padu (sa 32,3% 2002. godine na 26,6% 2019.), odnosno bio je u padu do izbijanja pandemije. U 2020. godini, udio ekonomski neaktivnih povećao se prvi puta od 2001., za 0,5 postotna boda, pa je u 2020. godini ukupno 27,1% stanovništva Europske unije bilo ekonomski neaktivno. U 2020. članice EU s najvišim postotkom ekonomski neaktivnih osoba bile su Italija (35,9%), Hrvatska (32,9%), Grčka (32,6%), Belgija (31,4%) i Rumunjska (30,8%). S druge strane se nalaze sljedeće države s najnižim udjelom ekonomski neaktivnih u EU: Švedska (17,5%), Nizozemska (19,1%), Estonija (20,7%), Njemačka (20,8%) i Danska (21,0%) – slika 1.

Međutim, navedene države nisu nužno zbog pandemije postigle svoj rejting, pa je tako Hrvatska jedna od zemalja s najvećim padom broja ekonomski neaktivnog stanovništva između 2019. i 2020. godine (-0,6 postotnih bodova, isto kao i Rumunjska). Države u kojima je pandemija dovela do najizraženijeg povećanja udjela ekonomski neaktivnih osoba su Španjolska, Italija, Irska, Portugal, Bugarska i Grčka, dok su države u kojima se u tom periodu smanjio udio neaktivnog stanovništva, uz već spomenutu Hrvatsku, Malta, Latvija, Rumunjska i Litva.

U 2020. godini trend rasta ekonomski neaktivnih osoba u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je i za žene i za muškarce: za muškarce rast iznosi 0,7 postotnih bodova, a za žene nešto manje: 0,4 postotna boda. To je ujedno i najveći rast udjela ekonomski neaktivnih muškaraca otkako Eurostat prikuplja podatke, a za žene je ovo povećanje prvo od 2020. godine. Udio žena izvan radne snage je konzistentno viši od udjela ekonomski neaktivnih muškaraca otkako Eurostat prikuplja podatke o tome (1983.), ali se rodna razlika od 2002. smanjuje – tada je iznosila 16,7 postotnih bodova, a 2020. 10,7 postotnih bodova (slika 1)

Kao što smo pisali, povećanje broja ekonomski neaktivnih osoba u EU od izbijanja pandemije veće je od povećanja broja nezaposlenih: 2% onih koji su bili zaposleni početkom 2020. izgubili su posao između travnja i lipnja, a 3,4% su postali ekonomski neaktivni. U apsolutnim brojkama, 1.2 milijun zaposlenih postalo je nezaposleno zbog pandemije, ali čak 2.6 milijuna radnika postalo je ekonomski neaktivno. Tome treba dodati i 1.1 milijun onih koji su prije izbijanja pandemije bili nezaposleni, a nakon (u drugom kvartalu 2020.) postali ekonomski neaktivni. Ekonomska neaktivnost ostavlja puno dugoročnije posljedice od nezaposlenosti – “pauza“ od sudjelovanja na tržištu rada od četiri godine ili više dovodi do smanjenja godišnje zarade za 65 posto nakon povratka na posao – dok jednogodišnja nezaposlenost uzrokuje pad godišnje zarade od 39 posto.

Čitajte više