Budućnost bez kave i kakaa

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Buduće manjkove prehrambenih proizvoda može ublažiti pad stanovništva – i globalni i u EU – koji se očekuje do 2050. godine.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Često se u literaturi i medijima naglašava da su klimatske promjene poremećaj cijelog prirodnog eko sistema, da se radi o sustavu spojenih posuda, i kad se jedna prelije, sve ostale također gube balans. Znanstvenici su stoga počeli proučavati ranjivost Europske unije na klimatske promjene, a s obzirom na ovisnosti Unije o uvoznim prehrambenim proizvodima. Najmanje 40 posto poljoprivrednog uvoza Europske unije bit će “vrlo osjetljivo” na sušu do 2050. godine, otkrivaju nova istraživanja. Ovisnost prehrambene EU industrije o sirovinama nastalima izvan njezinih granica odnosi se na npr. sektore mesa i mliječnih proizvoda, kakao, čokolada, šećerna trska, proizvodi na bazi palmina ulja, kava, čaj, soja i kozmetika itd…

Španjolsko-nizozemski znanstvenici Johannes Hunink, Ted Veldkamp i Ertug Ercin objavili su prošloga tjedna u časopisu Nature Communications studiju koja pokazuje da će se problemi sa sušom znatno povećati (za 35 posto do 45 posto) u odnosu na sadašnje stanje, do 2050. godine. To će se posebno odraziti na uvoz hrane koja potječe iz Brazila, Indonezije, Vijetnama, Tajlanda, Indije i Turske. Istodobno, uvoz iz Rusije, Nigerije, Perua, Ekvadora, Ugande i Kenije bit će u budućnosti nešto manje osjetljiv na suše s obzirom na druga područja.

Studija otkriva da se procesi mogu makar djelomično sanirati, ako se odmah poduzmu mjere prilagodbe. No, poduzimanje takvih mjera očekuje se od najrazvijenijih zemalja ali ne i od onih kojima nedostaje kvalitetna infrastruktura koju treba izgraditi, poput npr. Obala Bjelokosti ili Gana. Znanstvenici su htjeli ovom studijom pokazati da klimatske promjene izvan EU također utječu na to kako se u uniji živi, te pokušavaju motivirati bogate zemlje da ulože sredstva u sanaciju klimatskih promjena u inozemstvu, jer to “nije samo pitanje od humanitarne važnosti ili geopolitičkog pozicioniranja – u osnovi je vlastiti europski ekonomski i socijalni interes da se prilagodba klimi bavi u međunarodnoj trgovini”, navodi se u tekstu na Carbon Briefu.

Globalna ekonomija hrane

Između 2002. i 2020. trgovina EU poljoprivrednim proizvodima više se nego udvostručila i danas blok uvozi više hrane nego što izvozi. Kako klimatske promjene uzrokuju sve češće i intenzivnije suše na cijelom planetu, mnogim je zemljama teže uzgajati usjeve. To može ugroziti svjetsku prehrambenu ekonomiju i povećati rizik od manjka određenih poljoprivrednih proizvoda u kojem više zemalja istodobno osjeća manjkove prinosa. Buduće manjkove prehrambenih proizvoda može ublažiti pad stanovništva – i globalni i u EU – koji se očekuje do 2050. godine, naglašavaju istraživači.

Šećerna trska koji se koristi u EU uzgaja se u inozemstvu, a studija otkriva da će više od 73 posto uvoza šećerne trske biti “vrlo osjetljivo” na sušu do 2050. godine. Slično tome, EU polovicu kave uvozi iz samo dvije zemlje – Brazila i Vijetnama. Autori istraživanja otkrivaju da će 44 posto mjesta opskrbe za uvoz kave biti vrlo osjetljivo na sušu zbog klimatskih promjena do 2050. godine, a samo 28 posto manje osjetljivo u odnosu na trenutne klimatske uvjete. Kao daljnji primjer, EU uvozi između 30-35 milijuna tona soje svake godine – uglavnom iz Brazila, Argentine i SAD-a. (U EU se uzgaja samo 0,9 milijuna tona.) Studija otkriva da će do 2050. godine oko 60 posto uvoza soje dolaziti iz područja s “velikom” ili “vrlo velikom” ranjivošću na sušu.

“U konačnici, Europa bi imala koristi od usmjeravanja ulaganja prema tim područjima kako bi umanjila klimatske utjecaje – jer nije stvar samo u humanitarnoj brizi ili geopolitičkom pozicioniranju, već je u europskom ekonomskom i socijalnom vlastitom interesu baviti se prilagodbom na klimu u međunarodnoj trgovini . Kreatori politike i poduzeća iz EU-a još se nisu u potpunosti pomirili s tim.” Carbon Brief dalje ističe kako nedavno revidirana Strategija prilagodbe EU “prvi put priznaje važnost prekograničnog klimatskog rizika”. Ova studija “daje vrlo koristan i informativan doprinos” zadatku “popunjavanja rupa u znanju i jačanja međunarodne suradnje na prilagodbi”. Članak također naglašava “trenutne implikacije globalne ekološke pravde na trenutne politike EU-a.

Ovo istraživanje dakle dizajnirano je sa ciljem da utječe na donošenje europskih politika, pa na tom tragu i zaključuje da ako želimo zaštititi prehrambenu industriju EU, bogate zemlje moraju pružiti financijsku i tehnološku pomoć siromašnima kako bi se smanjila ranjivost globalnih opskrbnih lanaca na klimatske promjene. ” Drugi autori s kojima je razgovarao Carbon Brief, ističu da je potreban “redizajn prehrambenih i trgovinskih politika EU, s obzirom na veća ulaganja u uvoz hrane i diverzifikaciju tržišta, istodobno promičući prilagodbu klimi i poštene i etične politike hrane kod dobavljača koji nisu iz EU-a”.

Čitajte više