Švedska pred novim izborima ili novom vladom

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ankete pokazuju da su blokovi lijevog i desnog centra uravnoteženi, što znači da ni prijevremeni izbori ne bi razjasnili situaciju.
Screenshot 2021-06-23 at 08.42.00
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Švedska je u teškoj političkoj situaciji, vrlo teškoj, rekao je švedski premijer Stefan Lofven na konferenciji u ponedjeljak, 21. juna, nakon što mu je parlament izglasao nepovjerenje.

Ukupno 181 od 349 zastupnika glasao je za prijedlog, uz 51 suzdržani glas. Prvi put u švedskoj historiji je premijer svrgnut na takav način, prenosi BBC.

Šta je sljedeće?

Prema vremenskom okviru koji diktira švedski Ustav, premijer sada ima sedmicu dana da odluči hoće li raspisati nove izbore ili zatražiti od predsjednika Parlamenta Švedske da formira novu vladu.

“Prva opcija je da novu vladu formira predsjednik parlamenta. Sjetimo se da je ovo potpuno isti parlament s istom većinom kao i nakon izbora 2018. godine, a formiranje vlade je trajalo četiri mjeseca. Druga opcija su prijevremeni izbori, koji se u tom slučaju moraju održati u roku od tri mjeseca”, rekao je Lofven.

Ako premijer odluči da odstupi, predsjednik parlamenta morat će započeti međustranačke pregovore za formiranje nove vlade.

Lofven je preživio pad socijaldemokratije u Evropi, uspon krajnje desnice, pa čak i pandemiju COVID-19, ali se spotaknuo u ponedjeljak kada mu je izglasano nepovjerenje, navodi AFP.

Šta je dovelo do pada premijera?

Nacionalistička stranka Švedske demokrate iskoristila je priliku da zatraži glasanje o povjerenju sedam dana nakon što je Ljevičarska stranka povukla podršku vladi povodom plana da se ublaži kontrola određivanja stanarina u novogradnji.

“Nije Ljevičarska stranka ta koja je odustala od socijaldemokratske vlade, već je socijaldemokratska vlada odustala od Ljevičarske stranke i švedskog naroda”, rekla je predsjednica Ljevičarske stranke Nooshi Dadgostar.

Reforma zakupa dio je platforme o kojoj su se dogovorile vlada, stranka centra i Liberalna stranka i nije politika koju Socijaldemokratska stranka želi, piše agencija Reuters.

Poslednji napori socijaldemokrata da umire Ljevičarsku stranku, koja ima 27 poslanika, tokom vikenda pokazali su se uzaludnim, jer su insistirali na vladinim planovima da se preispita kontrola zakupnine, što je potencijalno otvorilo vrata stanodavcima da slobodno određuju stanarinu za stanove u novogradnji. Takav pristup je, kako piše The Guardian, suprotan švedskom socijalnom modelu.

Dadgostar je prethodno ponudila premijeru da odustane od planova ili da razgovara sa Udruženjem stanara kako bi pomoglo u preoblikovanju planiranog zakona.

Agencija France Presse navodi da je možda prerano kalkulisati za čovjeka koji je izašao kao pobjednik na izborima za koje se smatralo da su izgubljeni 2018. godine. Moguće je, piše AFP, da bi njegove pregovaračke vještine mogle stvoriti novu većinu.

Lofven, 63-godišnji bivši zavarivač i predsjednik Sindikata metalaca doveo je švedsku ljevicu na vlast 2014. godine.

Nakon izbora 2018. Lofvenova manjinska koalicija sa Zelenom strankom oslanjala se na podršku Ljevičarske stranke i dvije manje stranke desnog centra u parlamentu.

Predsjednica Ljevičarske stranke Nooshi Dadgostar je rekla da, iako je njena stranka glasala protiv Lofvena, nikada neće pomoći “desničarskoj nacionalističkoj vladi” da preuzme vlast, prenosi Reuters.

Ankete pokazuju da su blokovi lijevog i desnog centra uravnoteženi, što znači da ni prijevremeni izbori ne bi razjasnili situaciju.

Čitajte više