Pandemija potaknula ekstremizam

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Screenshot 2021-06-23 at 08.44.39
Prema izvješću, broj islamističkih ekstremista ostao je stabilan u 2020. godini.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Ekstremizam krajnje desnice u Njemačkoj je u porastu, dok se neonacisti nastoje pridružiti prosvjedima protiv ograničenja COVID-19, navodi se u posljednjem izvještaju njemačke obavještajne agencije BfV.

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer rekao je da je tokom 2020. identificirano 33.300 ekstremista krajnje desnice, što je porast od gotovo 4 posto u odnosu na 2019. godinu.

“Krajnje desničarski ekstremisti u više su navrata mogli prosvjedovati rame uz rame s neekstremističkim protivnicima mjera zatvaranja zbog pandemije“, rekao je Seehofer 15. juna.

Ministar je dodao da je zabrinjavajuće kako se prosvjednici često nisu ograđivali od ekstremista krajnje desnice koji su marširali među njima, javio je AP.

Prema godišnjem izvješću domaće obavještajne agencije poznate pod njemačkom kraticom BfV, vjeruje se da oko 40 posto ekstremista krajnje desnice u Njemačkoj podržava upotrebu nasilja u političke svrhe.

Izvještaj je također primijetio porast broja ljevičarskih ekstremista prošle godine u odnosu na 2019. godinu, iako manji dio njih podržava nasilje kao vid borbe.

Identificirano je 34.300 u 2020., u usporedbi s 33.500 u 2019. godini, od kojih je 9.600 smatrano potencijalno nasilnim. Također je zabilježen značajan porast broja nasilnih krajnjih lijevih zločina, rekao je BfV – registrirano je 1.237. Od toga je 423 bilo slučajeva fizičkog napada.

Prema izvješću, broj islamističkih ekstremista ostao je stabilan u 2020. godini.

Pomjeranje u virtualni svijet

Ministar Seehofer je rekao da je pandemija korona virusa pogoršala opasnosti od ekstremizma tokom protekle godine, dok su razne ekstremističke skupine iskorištavale proteste protiv mjera zatvaranja kako bi promovirale svoj dnevni red.

“Ovo nije samo posebna zdravstvena situacija, ovo je također posebna sigurnosna situacija”, rekao je Seehofer o pandemiji, prije nego što je istaknuo ulogu koju je odigrao takozvani Reichsbürger – skupina teoretičara zavjere koja poriče legitimitet njemačke države.

“Previše su aktivno koristili pandemiju i državne mjere povezane s njom kako bi širili svoje zavjere”, rekao je. To im je očito pomoglo da uspiju osvojiti nove članove, dodao je, prije nego što je primijetio porast potencijala za nasilje među skupinom.

“Ekstremisti i teroristi ne idu u lockdown”, rekao je predsjednik BfV-a Thomas Haldenwang novinarima na konferenciji za novinare u utorak, 15. juna.

“Nakon samo kratkog razdoblja neizvjesnosti na početku 2020. godine, ekstremisti na svim područjima preusmjerili su svoje aktivnosti u virtualni svijet, gdje su koristili cijeli spektar digitalne komunikacije za umrežavanje.”

Novi aspekti antisemitizma

Iako je Seehofer naglasio da 90 posto antisemitskih incidenata potječe s krajnje desne scene, Haldenwang je istaknuo porast antisemitskih incidenata povezanih s propalestinskim prosvjedima koji su se dogodili u maju.

“Antisemitizam ostaje kategorija koja ujedinjuje razne ekstremiste”, rekao je Haldenwang novinarima.

“Ali u Njemačkoj nema prostora za antisemitizam. Uz sve moje kolege u svim sigurnosnim snagama u Njemačkoj, uvjeravam vas da ćemo učiniti sve da zaštitimo židovske institucije i živote.”

Carsten Nickel, izvršni direktor think tanka Teneo, prisjetio se za Euronews kako je gomila teoretičara zavjere, mnogi s ekstremno desničarskim stavovima, pokušala jurišati na zgradu parlamenta u Berlinu prošle godine tokom prosvjeda protiv mjera zatvaranja pandemije.

Stručnjak je primijetio da su se dvije ideje preklapale jer su teorije zavjere bile “vrlo popularne u ekstremističkim krugovima”.

“Krajni desničari to vide kao rezervoar nezadovoljnih građana do kojih ranije nisu mogli doći”, rekao je Carsten za Euronews.

Sumnje o BfV-u

Njemački BfV zadužen je za praćenje političkih ekstremista diljem zemlje i odbranu njemačkog ustavnog poretka, zajedno s organizacijski odvojenim domaćim obavještajnim agencijama u svih 16 njemačkih država.

No, posljednjih su godina BfV, oružane snage i policija sami privukli pažnju navodno udomljujući krajnje desničarske mreže.

Haldenwang je u utorak umanjio prevalenciju takvih mreža: “Možda ne možemo govoriti o izoliranim slučajevima, ali to je vrlo mali dio. Velika većina onih koji rade u sigurnosnim tijelima čvrsto stoje na temeljima ustava.”

“To je vjerovatno istina, ali ne ublažava zabrinutost javnosti”, rekao je Axel Salheiser, direktor istraživanja desničarskog ekstremizma na Institutu za demokraciju i civilno društvo (IDZ).

“Naravno, policajce, općenito, ne treba stavljati pod sumnju, ali sve je više konkretnih naznaka da postoje krajnje desničarske strukture i policajci s krajnje desnim simpatijama.”

Bivši čelnik BfV-a i krajnja desnica

Poseban je interes bio za novu političku karijeru Haldenwangovog prethodnika Hans-Georga Maassena, kojeg je Seehofer smijenio s dužnosti 2018. godine.

Maassen je postao zapažen kao otvoreni ultrakonzervativac u Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) otkako mu je prestao mandat, pogotovo jer je ove godine objavio da se namjerava kandidirati kao kandidat CDU-a za Bundestag na općim izborima u septembru u istočnoj državi Thüringen.

Stephan Kramer, šef BfV-a u Thüringenu, pokrenuo je raspravu početkom juna kada je za novine Tagesspiegel rekao da se Maassen često koristio antisemitskim stereotipima i teorijama zavjere, uspoređujući ga s Björnom Höckeom, sada poznatim šefom krajnje desničarske alternative za Njemačku (AfD) u Thüringenu.

To je izazvalo bijes među pristašama CDU-a i AfD-a, koji su tražili Kramerovu ostavku zbog kršenja njegove zakletve da će održati političku neutralnost.

Njemačka „nova desnica“

Rasprava o Maassenu postala je posebno zanimljiva, budući da je najnovije izvješće BfV-a prvi put uključivalo potkategoriju “nova desnica” za označavanje mreža, publikacija i pojedinaca koji šire “antidemokratske” stavove u Njemačkoj putem različitih strategija uz pomoć medija.

Prema izvješću, protagonisti pokreta “nove desnice” dijele zajednički cilj – poticanje “kulturne revolucije s desna” – koja je usmjerena na vrlo različite skupine, piše Deutsche Welle.

“Desničarske ekstremističke udruge nisu uvijek očite”, navodi se u izvješću.

„Ali one postaju poznate kršenjem načela ljudskog dostojanstva, vladavine zakona i demokratije u različitim izrazima.”

Salheiser je rekao da je uključivanje nove kategorije u izvješće pokazalo da je BfV postao osjetljiviji na ovo sivo područje u spektru desnice.

“To su prethodno bile slijepe tačke za BfV”, rekao je za DW.

Sve oči uprte u septembarske izbore

“Sve što ima veze s krajnjom desnicom pozorno se prati uoči izbora u septembru”, dodao je stručnjak.

Njemačka kancelarka Angela Merkel trebala bi se povući nakon općih izbora koji će se održati 26. septembra. Krajnja desničarska Alternativa za Njemačku, ili AfD, trenutno ima oko 11 posto glasova, prema nedavnim istraživanjima javnog mnijenja.

Desničarski AfD se hranio bijesom zbog Merkeline dobrodošlice izbjeglicama 2015. godine, a nedavno je podržao protivljenje ograničenjima COVID-19.

Istraga BfV-a otkrila je da je cijela stranka pod sumnjom “na ekstremizam krajnje desnice” i da bi se mogla suočiti sa strogim nadzorom. AfD je odluku osporio na sudu.

Čitajte više