Na kraju se mrtvi broje

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Prema procjeni Europske organizacije za tumore (ECO), federacije raznih medicinskih nevladinih udruga, čak 100 milijuna liječničkih pregleda vezanih za tumore nije odrađeno u Europskoj uniji zbog pandemije.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Često smo u proteklih nešto više od godinu dana, bilo u obliku reportaža iz bolnica ili iskustva bliskih ljudi, slušali o smanjenom opsegu tretmana “standardnih” pacijenata zbog COVID prioriteta. Pored toga što je veći broj liječnika i ostalih medicinskih radnika bio angažiran u liječenju pacijenata zaraženih koronavirusom, zdravstvene ustanove su funkcionirale po striktnim epidemiološkim protokolima koji su uobičajene preglede i tretmane činili kompliciranijim zadatkom nego inače. Pritom nisu patili samo rutinski pregledi i tretmani, već i oni koji život znače.

Prema procjeni Europske organizacije za tumore (ECO), federacije raznih medicinskih nevladinih udruga, čak 100 milijuna liječničkih pregleda vezanih za tumore nije odrađeno u Europskoj uniji zbog pandemije. Predviđa se da će trebati godinu dana da se nadoknadi taj zaostatak, pod uvjetom da pandemija ostane pod kontrolom. Također, pola pacijenata s dijagnosticiranim tumorom je u pandemijskom periodu doživjelo odgodu tretmana. Bitno slabija dijagnostika i odgoda tretmana upućuju na zaključak koji nije teško izvesti: u narednih dvije godine Europu čeka val smrti uzrokovanih tumorom kao izravan učinak pandemijskih okolnosti.

Liječnici već uočavaju trend. Naime, ističu da sve više pacijenata dolazi s tumorom u odmakloj fazi što bitno snižava vjerojatnost uspjeha liječenja. A uspješnost liječenja ne ovisi samo o vremenskoj nego i o prostornoj dimenziji. Konkretnije, o tome u kojoj zemlji živite. Veća je vjerojatnost da preživite tumor ako živite u Nizozemskoj ili Danskoj nego ako živite u Hrvatskoj ili Bugarskoj. Primjerice, ako imate rak debelog crijeva i živite u Irskoj ili Belgiji, vjerojatnost da ćete živjeti još pet godina nakon dijagnoze vrti se oko 70%, a ako živite u Bugarskoj, Rumunjskoj ili Slovačkoj ta vjerojatnost pada na 50%. Također, prema podacima Eurostata iz 2017. godine, najveći broj umrlih od raka po glavi stanovnika u Europskoj uniji imaju Hrvatska, Slovenija, Mađarska i Slovačka. Razlozi su nisu nikakva enigma: niža ulaganja, manje stručnjaka, između ostalog i jer odlaze na zapad, te nedostupnost najnaprednijih tehnologija liječenja.

I prije izbijanja pandemije postojali su na nivou Europske unije planovi ulaganja u bolju dijagnostiku i tretman oboljelih, kao i u ublažavanje razlika između istoka i zapada kontinenta po tom pitanju. Pandemija je problem samo dodatno produbila, a Europska komisija planira dio sredstava za oporavak preusmjeriti u njegovo saniranje. Ishodi takvih planova su uvijek neizvjesni. Ono što je sasvim izvjesno jest da se broj umrlih u pandemijskom razdoblju ne može ograničiti samo na one koji su umrli od COVID-19 ili komorbiditeta. I to pogotovo trebaju imati na umu oni koji oklijevaju ili odugovlače s cijepljenjem. Jer to nije individualna nego društvena odluka o kojoj ovise životi.

Čitajte više