Kriza vlasti eskalirala zbog Srebrenice

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju kojom se osuđuje genocid u Srebrenici i smijenila ministra pravde zbog izjave da se genocid nije desio. Sada je blokiran rad parlamenta, a pitanje je i šta će biti s vladom.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Skupština Crne Gore usvojila je dvotrećinskom većinom rezoluciju kojom se priznaje i osuđuje genocid u Srebrenici 1995. godine u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka i zabranjuje javno negiranje postojanja ili umanjenje tog genocida. Takođe, rezolucijom se 11. jul proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

Za usvajanje rezolucije, koju je tražila opozicija, glasalo je 55 poslanika, 40 iz opozicije ali i 15 iz vlasti. Protiv je bilo 19 iz vladajućeg Demokratskog fronta, a uzdržano sedam. Za su bile i vladajuća URA i Demokrate, nakon što je prihvaćen njihov amandman da se krivica za zločine u ratovima devedesetih ne može pripisati nijednom narodu, već da je ona individualna.

„Vjerujem da smo poslali jasan signal da je Crna Gora centar demokratije u regionu“, poručio je lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, dok je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić rekao da dvotrećinska podrška Rezoluciji o genocidu u Srebrenici jača vjeru u svjetliju budućnost i da takva Crna Gora ide sigurnim putem u Evropsku uniju.

Rezoluciju su pozdravili i vodeći političari u Sarajevu, pa je tako član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić poručio da je ovo civilizacijski čin, te da bi Bosna i Hercegovina i Srbija morale da učine isto. Rezolucija je istovremeno naišla na oštre osude iz Srbije.

Milan Radović iz nevladine organizacije Građanska alijansa iz Podgorice, koja se godinama bavi ratnim zločinima, kaže za DW da je usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Crnoj Gori važno prije svega zbog žrtava i pomirenja u državi i regionu:

„Međutim, iako smo usvojili ovu Rezoluciju, potrebno je još dosta kako bismo se odužili žrtvama i ukazali na njihovo dostojanstvo i patnju porodica, i kako bismo stvorili garancije da se slična zlodjela ne ponove. Potrebna nam je politička volja, ali i spremnost pravosudnih institucija da konačno počnu odgovorno i istinski da istražuju i procesuiraju odgovorne za ratne zločine. U tom kontekstu, potrebno je da se rasvijetli i uloga Crne Gore za Srebrenicu i da činjenice o Srebrenici postanu dio redovnog obrazovnog procesa”, smatra Radović.

Negiranje genocida će se nastaviti?

Usvajanje rezolucije omogućila je vodeća opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Njeni poslanici su se za tu priliku vratili u parlament, koji inače bojkotuju. Poslanik te stranke Andrija Nikolić rekao je da su tim potezom „sačuvali obraz Crne Gore pred demokratskim svijetom“.

Protiv rezolucije bili su poslanici vladajućeg Demokratskog fronta Crne Gore (DF) koji ne priznaju da se u Srebrenici desio genocid. Oni su tražili da se rezolucijom osude svi zločini na prostoru BIH i bivše Jugoslavije, kao i da se izbriše termin genocid, jer tvrde da se time pravi razlika među žrtvama, ali i neopravdano pripisuje krivica za zločine samo srpskom narodu. Njihovi amandmani su odbijeni.

Iz Bošnjačke stranke poručili su da će usvajanje rezolucije, kao i nedavna presuda Ratku Mladiću, biti opomena onima koji javno negiraju genocid u Srebrenici, da prihvate potvrđene činjenice.

I građanski aktivista Radović nada se da će se ovom rezolucijom staviti tačka na pokušaje negiranja ili relativizovanja genocida: „S obzirom na atmosferu koja je karakterisala Crnu Goru posljednjih mjeseci po pitanju (ne)prihvatanja genocida u Srebrenici, čini se da je navedena zabrana negiranja bila neophodna. Narativ pojedinih političara je bio i do sada apsolutno neprihvatljiv, tim prije što je Crna Gora prihvatila sve odluke međunarodnih sudova, te su i sami političari i predstavnici Vlade dužni da njeguju iste vrijednosti i poštuju navedene odluke“, poručuje Radović.

To što je za Rezoluciju glasala opozicija, ali i dio vlasti, pokazuje njen značaj, smatra Radović: „Ovo je bio nužan korak za jedno društvo koje teži demokratskim i pravim vrijednostima, poštovanju međunarodnog humanitarnog prava, ali najvažnije od svega – poštovanju hiljada žrtava zbog kojih se ova rezolucija i usvaja“, kaže Radović.

Smijenjen i ministar zbog Srebrenice

Na istoj sjednici, Skupština je glasovima opozicije i četiri poslanika vlasti iz koalicije „Crno na bijelo“, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića (URA), smijenila ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića. Njemu je „presudila“ upravo Srebrenica, odnosno njegova izjava od prije skoro tri mjeseca od kada je u parlamentu, na pitanje poslanika Andrije Nikolića iz DPS, poručio da ne priznaje da se u Srebrenici desio genocid.

Smjenu je zatražio premijer Zdravko Krivokapić, a u odbranu Leposavića je stao DF. Zbog smjene Leposavića, kulminirala je višemjesečna kriza Vlade i vlasti, jer su iz DF poručili da kreću u bojkot parlamenta i traže novi dogovor o vlasti sa Krivokapićem, Demokratama i URA. Kako je i DPS u bojkotu, parlament je sada blokiran, jer neće imati kvorum za odlučivanje.

„Desila se velika prevara glasača i napravljena je neprincipijelna koalicija DPS i dijelova Vlade Crne Gore. Sada resetujemo stanje na nulu i tražimo novi dogovor. Pozdravljamo vas i neka vam je srećan DPS“, poručio je kolegama iz vlasti poslanik DF Slaven Radunović.

Lideri DF Andrija Mandić i Milan Knežević otišli su i korak dalje. Mandić je poručio da traže novu Vladu bez Krivokapića ili vanredne izbore, i nazvao Rezoluciju o Srebrenici „sramnom i izdajničkom“, dok se Knežević izvinio Srbiji i srpskom narodu, jer, kako je rekao, „niko od građana koji su glasali za promene u Crnoj Gori i protiv Mila Đukanovića nije mogao da pomisli da će dio parlamentarne većine proglasiti Srbiju i srpski narod za genocidan“.

Novinarka političke rubrike dnevnog lista „Vijesti“ Biljana Matijašević smatra da vanredni izbori sada nisu realni, jer bi se očigledno DPS vratio na vlast, što ne odgovara nikome u parlamentarnoj većini, ali da Crna Gora ulazi u period blokade institucija.

„Imamo s jedne strane DF kao najveću koaliciju u većini koja bojkotuje parlament, a DPS već bojkotuje parlament. Dakle, ništa neće moći da se usvoji u parlamentu i imamo potpunu blokadu. DF sada opet ucjenjuje, a neće da podnese zahtjev za smjenu premijera Krivokapića u Skupštini, jer bi morali da ga smijene sa DPS, isto kao što je ostatak vladajuće većine smijenio Leposavića i usvojio Rezoluciju o Srebrenici sa tom partijom“, objašnjava Matijašević za DW.

Rekonstrukcija Vlade ili novi izbori?

Iz DPS kažu da je pitanje da li u Crnoj Gori više postoji vladajuća većina, te da je DPS spreman da bude partner dijelu vlasti na evropskoj platformi. DPS je nakon prošlogodišnjih izbora nudio podršku manjinskoj Vladi u kojoj ne bi bilo DF, ali je to odbijeno.

Biljana Matijašević očekuje da će se vladajuća većina dogovoriti i nastaviti da vrši vlast: „Već figuriraju neka imena iz vlasti koja bi mogla da zamijene premijera Krivokapića na tom mjestu, poput lidera Demosa Miodraga Lekića ili Dritana Abazovića. Ako se dogovore tri vladajuće koalicije, mislim da je to moguće. I ako Demokrate i URA popuste. U svakom slučaju, jasno je da je neminovna neka rekonstrukcija Vlade u koju bi ušli i funkcioneri DF, što nije sporno, jer su dobili izbore i treba im omogućiti ulazak u Vladu. Vjerovatno će bolje funkcionisati tako, kao neka političko-ekspertska Vlada“, ocjenjuje Matijašević.

Ona takođe poručuje da će od nove svađe u vlasti najviše profitirati bivša vlast: „DPS koristi svaki autogol koji sebi daje parlamentarna većina. Ako vlast nastavi da radi ovako, mislim da je neminovan njihov povratak na nekim narednim izborima“, zaključuje Matijašević uz dodatnu ocjenu da Crna Gora ima puno ekonomskih problema koje ne rješava zbog stalne političke krize.

Čitajte više