Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku
Blogeru Raifu Badawiju nije dobro. On je već devet godina u saudijskim zatvorima, osuđen zbog kritiziranja saudijske kraljevske obitelji na društvenim mrežama. Njegova supruga Ensaf Haidar kaže da je boravak u zatvoru utjecao na njenog supruga. “Raif je psihološki u teškom stanju i mora biti brzo pušten (iz zatvora)”, napisala je ona DW iz Kanade, gdje boravi u egzilu. U Kanadi je to isto saopćio i tamošnji parlament.
„Nadam se”, dodaje Ensaf Haidar, da će se to dogoditi vrlo, vrlo brzo. Saudijska Arabija je sada, kako kaže Haidar, olabavila svoje zakone, dopustila veću ravnopravnost muškaraca i žena i općenito se modernizira. „ „Raif je također želio sve ovo za našu zemlju”, kaže Haidar. „Ono što me uznemirava je činjenica da bi mu čak i nakon 10 godina zatvora mogli zabraniti napuštanje zemlje.”
“Uvreda islama”
Bloger i aktivist Badavi je uhićen u junu 2012. godine. Njegov prijestup: Kritično se, kako je navedeno, izrazio o vehabizmu, islamskoj državnoj religiji Kraljevine. Također je, kako se dalje navodi, kritizirao moć religioznih učenjaka. Sud je to ocijenio kao “uvredu islama” i 2013. godine osudio ga na šest godina zatvora, što je 2014. u postupku revizije povećano na deset godina. Uz to je osuđen i na 1.000 javnih udaraca bičem štapom ili bičem, od kojih je prvih 50 u potpunosti izvedeno prije nego što je Saudijska Arabija službeno ukinula ovaj oblik kazne 2020. godine
Deutsche Welle (DW) je 2015. godine dodijelio Badawiju Nagradu za slobodu govora (Freedom of Speech Award) kojom odaje priznanje posebno hrabrim novinarima koji međutim trpe posljedice svoje hrabrosti.
Badawijev pritvor službeno završava 28. februara 2022. S obzirom na njegovo stanje kao i obiteljsku situaciju, njegova supruga se ipak nada prijevremenom puštanju na slobodu. “Moja djeca i ja živimo s nadom već devet godina”, rekla je za DW. “Djeca su sada tinejdžeri, a moje najstarije dijete je odraslo. Raif je izgubio sve dobre godine djetinjstva i odrastanja svoje djece. On istinski niti ne poznaje”, kaže Haidar. “Što su stariji, to više shvaćaju koliko im je otac nedostajao u djetinjstvu”, kaže ona. Bolno su, kako dodaje, svjesni da je fizički odsutan – čak i ako do danas pokušava održati kontakt s njima iz daljine.
Novo državljanstvo?
Pomoć u ovom slučaju bi mogla doći iz Kanade, gdje Ensaf Haidar živi od 2013. godine. Još u proljeće je formirana parlamentarna inicijativa da se Raifu Badawiju dodijeli kanadsko državljanstvo i na taj način mu se pomogne da izađe iz pritvora. Nakon što prijedlog u početku nije imao konkretnih rezultata, senatorica Julie Miville-Dechêne je pokrenula novu peticiju početkom juna, takozvani “Motion 80”. Ona ga je adresirala na kanadskog ministra za imigraciju, izbjeglice i državljanstvo Marca Mendicina.
“Dati kanadsko državljanstvo gospodinu Badawiju moglo bi imati nekoliko prednosti”, rekla je Miville-Dechêne za DW. “Kanadi bi to pružilo priliku ne samo da osigura redovitu komunikaciju s njim, već i da intervenira u njegovo ime i pruži mu diplomatsku zaštitu. Raif Badawi također bi mogao imati koristi od kanadskih konzularnih službi, primati konzularne posjete i možda se mogu poboljšati uvjeti njegovog pritvora”, rekla je senatorica.
Posjete i podrška konzulata također bi mogli ublažiti njegove psihološke probleme i također bi bili utjeha za njegovu obitelj, rekla je Miville-Dechêne. “Uz to, kanadska putovnica bi mu pružila sigurnost u slučaju puštanja na slobodu, jer u protivnom ne bi smio napustiti Saudijsku Arabiju 10 godina”, pojasnila je senatorica. Prema međunarodnom pravu, Kanada bi, kako onda dodaje, mogla barem inzistirati na pristupu pritvoreniku. No kako ona kaže koliko bi to u stvarnosti bilo uspješno, teško je predvidjeti. “Ali barem bi bilo nade”, kaže senatorica.
Međunarodna solidarnost
Solidarnost sa saudijskim blogerom postoji diljem svijeta već dugi niz godina – ovih dana, između ostalih, dolazi i iz kanadskog civilnog društva. 15. lipnja objavljeno je otvoreno pismo književnika Michela Marca Boucharda kanadskom premijeru Justinu Trudeauu. “Svi znamo geopolitičku i ekonomsku važnost Saudijskog kraljevstva”, stoji u pismu. “Ali i dalje smo bez riječi u odnosu na režim koji nekažnjeno razdire novinara Washington Posta”, piše Bouchard, aludirajući na novinara Jamala Khashoggija, koji je brutalno ubijen u saudijskoj ambasadi u Turskoj.
S obzirom na globalne autoritarne tendencije, poput onih u Hong Kongu, Bjelorusiji i Rusiji, prijevremeno puštanje Badawija bio bilo simbol nade. Oko 100 umjetnika i književnika u zemlji potpisalo je poziv kanadskoj vladi da se založi za to.
U Njemačkoj su “Reporteri bez granica” pozvali su na bdijenje za Raifa Badawija ispred saudijskog veleposlanstva u Berlinu u četvrtak (17. juna).
Nema milosti za aktiviste
Koliko saudijska vlada može nepopustljivo djelovati kada je u pitanju provođenje presuda unatoč prosvjedima, pokazalo se u utorak (15. juna). Tog je dana pogubljen 26-godišnji Mustafa al-Darwish. Saudijski sud proglasio ga je krivim za “nerede”. Apeli arapskih i međunarodnih aktivista za ljudska prava da poštede mladića ostali su neuspješni.
Optužbe protiv njega temeljile su se na tome da je al-Darwish sudjelovao u prosvjedima, na kojima se kritikovala vlada u- vrijeme takozvanog “Arapskog proljeća” 2011. i 2012.. Tužiteljstvo ga je optužilo za sudjelovanje u oružanoj pobuni protiv vlastodržaca, za formiranje oružane terorističke mreže i za pokušaj potkopavanja nacionalne kohezije sudjelovanjem u više od deset prosvjednih skupova.
Nakon što su iscrpljeni svi pravni lijekovi, ostalo je da kralj Salman odluči da li će potpisati smrtni nalog ili pomilovanje. Kralj se očito odlučio za smrtnu kaznu.
Nada iz Washingtona?
Međutim, za Raifa Badawija promatrači vide više razloga za nadu – ne samo zato što je od početka bio osuđen “samo” na zatvorsku kaznu i bičevanje. Jedna točka koja bi mogla odgovarati njemu i drugim političkim zatvorenicima je promjena američkog predsjednika. “Predsjednik Biden rekao je da će ljudska prava igrati ulogu u američko-saudijskim odnosima”, rekao je bivši kanadski ministar pravosuđa Irwin Cotler, trenutno predsjedatelj Centra za ljudska prava Raoula Wallenberga u Montrealu, obrazlažući svoju nadu u rastući pritisak Washingtona na Rijad.
