Parlament Crne Gore o razrješenju ministra negatora genocida u Srebrenici

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Za smjenu ministra Leposavića mora da glasa 41 poslanik. Za sada je neizvjesno da li će biti potrebne većine jer je najjača opoziciona partija DPS u bojkotu rada Skupštine.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Poslanici Skupštine Crne Gore počeli su u srijedu, 16. juna, raspravu o razrješenju ministra pravde, manjinskih i ljudskih prava Vladimira Leposavića, a na prijedlog premijera Zdravka Krivokapića.

Sjednici prisustvuje premijer Krivokapić i ostali ministri u njegovoj Vladi, uključujući i Vladimira Leposavića o čijem se razrješenju raspravlja.

Sjednici ne prisustvuju poslanici najjače opozicione stranke Demokratske partije socijalista koja je u bojkotu rada parlamenta od 17. maja, ali nisu osporili mogućnost da će se pojaviti na glasanju kada bude zakazano.

Neposredan povod za zahtjev za razrješenje je bio stav ministra Leposavića u Skupštini Crne Gore kojim je negirao da se u Srebrenici dogodio genocid 1995. godine, kao i zbog osporavanja legitimiteta Suda za ratne zločine u Hagu i Međunarodnog suda pravde koji su presudama konstatovali da je u Srebrenici počinjen genocid.

Uoči raspave u Skupštini Crne Gore, Vladi i crnogorskoj javnosti su se otvorenim pismom obratili Munira Subašić, predsjednica Pokreta Majke Srebrenice i Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida. Oni su pozvali poslanike crnogorske Skupštine da glasaju za razriješenje ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića i time odbace politiku i praksu negiranja genocida u Srebrenici i ratnih zločina.

U dopisu koji je poslat pred sjednicu se podsjeća da je genocid u Srebrenici dokazan kroz niz sudskih presuda, a jedna od posljednjih presuda je izrečena nedavno Ratku Mladiću.

“Sud je zločincu Mladiću potvrdio doživotnu kaznu zatvora zbog ubistva više od 8.000 Bošnjaka u genocidu u Srebrenici jula 1995. godine. Presude su svima važne, bez obzira na nacionalno i vjersko porijeklo, bez obzira na prostor u kojem živimo, zato što nam one svima, bez razlike, pomažu da se otkloni strah da će se nešto slično ponovo dogoditi”.

Na skupštinskoj sjednici (29. marta), ministar Leposavić je naveo „da je spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid kada se to i nedvosmisleno utvrdi“.

Ovu izjavu je osudila kompletna opozicija u parlamentu, nevladin sektor, kao i diplomatski predstavnici Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i druge organizacije iz regiona, a između ostalih Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa” i Udruženje žrtava i svjedoka genocida.

Potom je premijer Zdravko Krivokapić zahtijevao od ministra Vladimira Leposavića da podnese ostavku, što je ovaj odbio zahtijevajući da ga razriješi parlament. Time se, svega četiri mjeseca od formiranja, Vlada Zdravka Krivokapića suočila sa najvećom krizom.

Članice vladajuće koalicije Demokratski front i Demokrate su najavili da neće podržati razrješenje ministra Leposavića, dok je najmanja koalicija predvođena Građanskim pokretom URA najavila da će podržati prijedlog premijera Krivokapića da Leposavić bude razriješen.

Poslanici Demokratskog fronta su saopštili da se u potpunosti slažu sa ocjenom ministra Leposavića o genocidu u Srebrenici, dok su Demokrate na čijem je čelu predsjednik parlamenta Aleksa Bečić saopštile da “neće glasati za smjenu ministra ako to podrži Demokratska partija socijalista (DPS)”.

Za smjenu ministra Leposavića mora da glasa 41 poslanik. Za sada je neizvjesno da li će biti potrebne većine jer je najjača opoziciona partija DPS u bojkotu rada Skupštine.

Sjednici bi trebalo da prisustvuje premijer Zdravko Krivokapić koji je u obrazloženju naveo da je javno djelovanje Leposavića, od izbora na funkciju ministra do dana podnošenja prijedloga za njegovo razrješenje, u velikoj mjeri odstupalo od zvaničnih stavova Vlade.

Vlada Zdravka Krivokapića i 12 ministara, među kojima je i Leposavić, izabrala je parlamentarna većina od 41 poslanika, na čelu sa Demokratskim frontom, Demokratama i građanskim pokretom URA.

Prije nego što je izabran na mjesto ministra pravde, Vladimir Leposavić je, između ostalog, bio pravni zastupnik Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori u sporu sa državnim institucijama u vezi spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Čitajte više