Šta može da donese prvi susret Vučića i Kurtija?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti u Briselu će u utorak prvi put ”oči u oči” razgovarati o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Dva jaka lidera sa dva jaka mandata - brže do problema ili rješenja?
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Dijalog Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa traje već 10 godina, a nastaviće se sastankom na najvišem političkom nivou 15. juna kada će za isti sto u Briselu po prvi put zajedno sjesti predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić i kosovski premijer, Aljbin Kurti.

Iz EU, koja je glavni posrednik u ovom procesu, pred novu rundu poručuju da je jedino očekivano i izvjesno da se Vućić i Kurti sastanu, a da se ne mogu predvidjeti niti eventualni rezultati razgovora niti potencijalni sljedeći koraci u procesu.

”Oba sagovornika su se obavezala da će doći na sastanak u utorak. Ništa dalje od toga ne možemo da planiramo. Da li će naći zajednički jezik ili ne, da li će svi biti konstruktivni, da li će se dogovoriti kako dalje sa procesom ili neće, sve to ostaje da se vidi u utorak”, navode diplomatski izvori iz Evropske službe za spoljene poslove.

Ovako oprezne procjene posrednika u dijalogu zasnovane su na činjenici da dva pregovarača dolaze u Brisel sa potpuno različitim pozicijama kada je u pitanju gotovo sve: od okvira, principa, sadžaja pa do ishoda dijaloga o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

Za premijera Kosova, njegovim ulaskom u proces pregovora počnje ”novi dijalog”, koji se, kako kaže Kurti, ne može nastaviti na onome što su prethodne vlasti u Prištini radile.

”Želimo dobro pripremljen dijalog gdje ćemo svi biti ravnopravni”, navodi Kurti i ponavlja lični stav da rješenje dijaloga vidi u međusobnom priznanju.

Za predsednika Srbije međusobno priznanje ne dolazi u obzir. Vučić rješenje vidi u kopromisu, koji ”široko definiše” odbranom državnih i nacionalnih interesa Srbije i srpskog naroda. Beograd na prvo mjesto svojih interesa u dijalogu trenutno stavlja formiranje Zajednice srpskih opština. Na stav Kurtija da na teritoriji Kosova ne može biti formirana jednoetnička zajednica, Vučić mu poručuje da ni ne dolazi na sastanak u Brisel ako ne želi da razgovara o formiraju ZSO.

Da li će biti intrevencije Bajdena?

Imajući u vidu ovako različite pozicije, kao i čenjenicu da se dva lidera po prvi put sreću ”oči u oči”, dok su do sada samo ”na daljinu” komentralisali međusobne stavove, u EU predviđaju moguće scenarije.

”Ako sve krene u pozitivnom pravcu, možda se lideri odluče da nakon sastanka, predviđenog da traje oko 4 sata, nastave razgovore na bilateralnom ručku što ćemo im svakako omogućiti. Ako dođe do nepredviđene situacije, problema ili se neko od sagovornika ne složi sa nastavkom procesa, šef diplomatije EU, Žosep Borel, je spreman da o tome već istog dana, lice u lice, razgovara sa predsjednikom SAD, Džozefom Bajdenom, sa kojim se sastaje u okviru samita EU SAD”, navode EU diplomatski izvori.

Primjetno je da od promjene administracije u Vašingtonu, EU sve češće govori u množini o ”očekivanjima EU i SAD” od Beograda i Prištine. Nakon što je Aljbin Kurti otvoreno dao do znanja Briselu da će se na razgovorima sa Beogradom pojaviti kada ”bude bio spreman”, a ne kada to najavi glavni EU posrednik Žosep Borel, od Vašingtona se očekuje da iskoristi svoj uticaj i ”spremi” kosovskog premijera za konstruktivne pregovore.

Dva lidera sa jakim mandatima – problem ili rješenje?

Poznavaoci lika i djela Aljbina Kurtija upozoravaju da je on ”teži za saradnju ” i za Brisel, ali i za Vašington – od njegovih prethodnika na čelu kosovskih vlasti i u dijalogu sa Beogradom.

Kao svojevrstan odgovor kosovskom premijeru EU pred sastanak u utorak naglašava da ”nema novog dijaloga” već da je u pitanju proces koji traje od 2011. godine i koji je ”ostao isti bez obzira na promjene partnera u razgovorima i vlade u Beogradu i Prištini”.

U jednom od radnih dokumenta Evropske službe za spoljne poslove, predstavljenom Savjetu EU prošlog mjeseca, predviđa se mogućnost da do kraja 2021. dođe do postizanja pravno obavezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine.

Mnogi bi to ocijenili kao neosnovani optimizam u situaciji kada se ne može predvidjeti ni tok samo jednog sastanka. Sa druge strane, ako dva lidera sa tako neosporno jakim mandatima dobijenim od građana uspiju da nađu prostor između interesa i kompromisa, možda rješenje ”kosovskog pitanja” nikada nije bilo bliže.

Čitajte više