Piratski proizvodi teški stotine milijardi

Piratski proizvodi teški stotine milijardi_60c02a4eaf79f.jpeg
Bezvrijedne zaštitne maske, brzi testovi koji ne funkcioniraju…tokom pandemije prevaranti zarađuju milijarde falsifikovanim proizvodima. Ali nisu medicinski proizvodi jedino polje gdje piraterija uzima maha.
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Pandemija je otvorila novo, ogromno tržište, kaže Paul Maier, direktor Evropske osmatračnice za povredu prava na intelektualnu svojinu. Maske, brzi testovi, sredstva za dezinfekciju… sve je to sada područje piraterije. „Bili smo u situaciji da industrija nije odmah bila kadra da proizvede ove potrepštine u količini koju je zahtijevalo tržište. Falsifikatori su bili suludo brzi.“

Samo nekoliko dana nakon što je prošlog proljeća primjećen manjak zaštitnih maski, tržište su preplavile ponude iz Kine. Često te maske sa Dalekog istoka, premda na prvi pogled sasvim uobičajene, nisu ispunjavale minimume koje propisuje EU.

„Ti ljudi koji ih prave nisu trivijalni kriminalci. Oni su veoma opaki. To objašnjava činjenicu da reaguju tako brzo i organizovano“, kaže Maier.

Onlajn-trgovina olakšava prevaru

Najveći finansijski volumen među plagiranim proizvodima i dalje otpada na elektroniku, odjeću, igračke i kozmetičke preparate. Prošle godine su plagijati iznosili čak sedam odsto robe uvezene u EU – to znači da je oko 120 milijardi evra dato na falširanu robu – i to samo u Evropskoj uniji. Tri četvrtine takvih proizvoda stiže iz Kine.

Maier kaže da je pandemija olakšala pirateriju jer onlajn-trgovina doživljava bum. „Kad držite piratski proizvod u ruci, često odmah primjetite da to ne može biti kvalitet kakav poznajete. Na internetu to ne možete primjetiti jer prodavači piratskih proizvoda koriste fotografije originalnih“, navodi ovaj stručnjak.

Prema studiji Zavoda EU za intelektualnu svojinu, svaki treći potrošač u Evropi ima sumnje da će dobiti falš robu kada kupuje preko interneta. Svaki deseti kaže da je barem jednom dobio proizvod za koji je utvrdio da je plagijat.

Pazite gdje kupujete lijekove

Maier preporučuje da se barem kupuje preko provjerenih onlajn-šopova ili onih čija internet-adresa počinje sa „https“. Takvi su obično sigurniji od onih koji počinju klasičnim „http“.

Lijekove i druge medicinske proizvode valja nabavljati samo u licenciranim internet-apotekama. Inače, može biti opasno po zdravlje. „Ništa se lakše ne kopira nego pilula. Taj oblik svatko može postići. Važno je, naravno, od čega se ona sastoji, a to nijedan potrošač ne može provjeriti“, kaže Maier. Dodaje da falsifikovani lijekovi često nemaju nikakvo dejstvo, a nekad da mogu biti pogrešno dozirani ili čak otrovni.

EU je ovih dana donijela odluku da narednih godina prioritetno tretira organizovani kriminal na internetu – u koji spada i piraterija. Maier zaključuje: „To je vjerovatno borba bez kraja i konačne pobede. Ali tu borbu moramo voditi.”

SANDžaklija preporučuje

Šta naši urednici čitaju, gledaju i slušaju svake hefte. Prijavite se za Heftični Bilten i nikad više ne propustite velike priče.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.