Inflacija u Njemačkoj i dalje raste

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
To je već peti mjesec kako cijene rastu. Hoće li Europska središnja banka (ESB) mijenjati svoj kurs?
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Skupa energija je u svibnju bila zaslužna za rast potrošačkih cijena, u Njemačkoj je zabilježen najveći mjesečni rast cijena u posljednjih deset godina. Roba i usluge koštale su u prosjeku 2,5 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, naveo je u ponedjeljak (31.5.) Savezni zavod za statistiku.

To je najveća mjesečna stopa inflacije još od rujna 2011. Otkako je koncem prošle godine istekla vladina mjera kojom je (zbog korona-restrikcija) privremeno smanjena stopa PDV-a za 19 na 16%, stopa inflacije raste kontinuirano već pet mjeseci.

Energija diže cijene

U svibnju ove godine potrošači su posebno puno novca morali izdvojiti za energiju, koja je tijekom posljednjih godinu dana poskupjela za deset posto. Početkom pandemijske krize, u prvom kvartalu prošle godine, svjetske cijene sirove nafte naglo su opale – zbog male potražnje. U međuvremenu su se oporavile.

Osim toga, početkom ove godine u Njemačkoj je uveden i porez na emisiju ugljičnog dioksida – 25 eura po toni. To se odnosi prije svega na sagorijevanje dizela, benzina, mazuta i zemnog plina. Prehrambeni proizvodi poskupjeli su u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 1,5 posto, a usluge za 2,2%.

Uskoro 4%?

Stručnjaci predviđaju da će se povećanje razine cijena nastaviti i u nekoliko idućih mjeseci. Prvi ekonomist VP banke Thomas Gitzel smatra da se trenutna inflacijska dinamika podcjenjuje: „Njemačka poskupljenja sada pale turbo-pogon”. I pojašnjava: „S obzirom na to da je prošle godine lockdown potpuno poremetio razvoj cijena, pa su zbog toga mnogi proizvodi pojeftinili, sada u usporedbi s prošlom godinom inflacija izgleda veća”.

Holger Schmieding, šef ekonomske analitike Berenberg banke procjenjuje da bi godišnja inflacija mogla iznosi četiri posto. On navodi i razlog – u drugoj polovini prošle godine privremeno je smanjen porez na promet, pa se to odrazilo i na niže cijene, a taj proces je sada obrnut.

I drugi ekonomisti smatraju da bi godišnja inflacija mogla biti znatno veća od tri posto. Ali ekonomski stručnjak iz Commerzbanke Marco Wagner kaže da će to biti privremeni rast inflacije: „Uostalom, to su prouzročili vremenski ograničeni efekti, pa se od sljedeće godine može računati sa znatno nižom stopom inflacije”.

Što će napraviti Europska središnja banka?

Ne bi se trebala prevelika važnost pridavati mjesečnim rezultatima mjerenja inflacije, upozorava Jörg Zeuner, glavni ekonomist frankfurtskog investicijskog fonda Union Investment. Prema procjeni Thomasa Gitzela iz VP banke, ovaj „problem” će nestati već sljedeće godine. „Njemačka, pa i eurozona u cjelini dugoročno će se morati nositi više s premalim, nego s previsokim stopama poskupljenja. To zna i Europska središnja banka”.

Njemačka ekonomska stručnjakinja Isabel Schnabel, članica Direktorija ESB-a, još je sredinom svibnja naglasila da je fiskalna politika glavne europske financijske institucije „uštimana” srednjoročno i objašnjava da to znači „da mi gledamo mało dalje od tih kratkoročnih kolebanja”.

Za kompletnu 2021. Europska središnja banka očekuje inflaciju od 1,5%. Nova prognoza će biti objavljena u lipnju. Stopa inflacije jedan je od bitnih pokazatelja za formiranje novčane politike ESB. Njezin cilj je da za cijelu eurozonu inflacija bude nešto manja od dva posto – i na dovoljnoj udaljenosti od nule. Međutim, cilj se godinama ne ostvaruje.

Cijene u SAD-u rastu brže

U Sjedinjenim Američkim Državama je u posljednje vrijeme inflacija veća nego u eurozoni. U travnju je bila za 4,2 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine. To je bio najveći skok od rujna 2008.

Washington je zbog krize odobrio gigantske pakete pomoći. Samo paket iz ožujka ima volumen od 1,9 bilijuna američkih dolara, što je skoro desetina godišnjeg ekonomskog učinka cijele zemlje. Osim toga, masovno cijepljenje je u Sjedinjenim Američkim Državama odmaklo dalje nego u Europi, pa se ekonomski život brže normalizira i u važnom sektoru uslužnih djelatnosti.

Čitajte više