STA – simbol otpora Janšinoj vladi

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Prošlo je više od 150 dana od kada je Janšina vlada obustavila finansiranje Slovenske novinske agencije, koja se sada održava u životu zahvaljujući donacijama. No, ona je sada postala simbol otpora Janšinoj vladi.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Moji osjećaji na 30. godišnjicu Slovenske novinske agencije (STA) su slatko-gorki, kaže Alenka Potočnik, novinarka STA-e i predsjednica Slovenskog sindikata novinara.

Obustavom finansiranja Slovenske novinske agencije, vlada gospodina Janeza Janše krši zakone koji reguliraju postojanje STA i kojima je predviđeno pružanje javnih usluga od strane agencije, kao i dobijanje odgovarajućih finansijskih sredstava od države za njen rad. Posljednje se utvrđuje godišnjim ugovorima, o kojima se pregovara na osnovu trenutnog poslovnog plana, objašnjava Potočnik.

“Obustavom finansiranja STA krši se i sedmi ‘anti-korona’ zakon, koji je precizirao da će se finansiranje javnog servisa STA 2021. zasnivati ​​na poslovnom planu usvojenom za ovu godinu, bez obzira na to da li je zaključen ugovor”, dodaje ona.

Evropska komisija je to potvrdila nakon zahtjeva slovenačke vlade da to ispita. No vlada u Ljubljani je odbila sporazumno riješiti spor, što je rezultiralo izdavanjem naloga za izvršenje njene odluke o obustavi finansiranja.

“Vlada je uložila prigovor, što znači da će stvar definitivno ići na sud. Jednostavno moramo vjerovati pravnom postupku, jer je zakon jasan i ide u našu korist”, kaže Alenka Potočnik.

 “Revolucionarni voluntarizam”

“Odbijanjem da finansira ovaj javni servis, vlada se okrenula protiv svih uposlenika STA-e – držeći ih kao taoce i kolektivno ih kažnjavajući, iako oni nisu učinili ništa pogrešno. Najlakši način da se opiše ova situacija je revolucionarni voluntarizam”, objašnjava dr. Dejan Verčič, profesor komunikologije na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani i prvi direktor Slovenske novinske agencije.

Kako ističe Verčič, vlada pokušava direktora STA-e zamijeniti službenicima UKOM-a (Vladina kancelarija za komunikaciju), s ciljem stvaranja direktnog uticaja na rad agencije.

Prije trideset godina, kada je agencija osnovana, Verčič nije mogao ni pomisliti da će danas biti potrebno braniti novinarske slobode od vladinog voluntarizma, koja, kako izgleda, malo brine o vladavini zakona.

Prikupljanje sredstava kao podrška STA

3. maja 2021. na  Međunarodni dan slobode medija je Slovensko udruženje novinara, zajedno sa Slovenskom sindikatom novinara, na inicijativu prijatelja STA-e, pokrenulo kampanju prikupljanja sredstava za opstanak agencije. Kampanju #zaobSTAnek – koja se naziva i “Zauzmi STAV” – podržali su Evropska federacija novinara, Međunarodni institut za medije i Evropska alijansa novinskih agencija.

Ta kampanja je formalno završena 31. maja. Za samo mjesec dana prijatelji STA-e su prikupili 264.500 eura putem SMS-donacija i bankovnih transfera na namjenski račun, što je premašilo sva očekivanja. Očekuje se da će ovo, zajedno sa STA-inim mjesečnim prihodom od marketinga, biti dovoljno za finansiranje poslovanja ove agencija tokom naredna dva mjeseca.

Porast antivladinih protesta

Slovenska novinska agencija postala je simbol otpora protiv aktuelne slovenske vlade. Na nedavnom protestu 28. maja u Ljubljani okupilo se 40.000 ljudi koji su tražili prijevremene izbore. Redovni parlamentarni izbori zakazani su za maj 2022. godine.

Omasovljenje protesta sada predstavlja problem premijeru Janši i njegovoj vladi, posebno jer su se sindikati i studentske organizacije sada pridružili toj borbi, kaže novinar i politički analitičar Aljaž Pengov Bitenc.

“Obje imaju značajne mreže, kao i organizaciono iskustvo koje će predstojeće proteste učiniti značajnijima. Dok premijer Janša nastavlja i dalje javno blatiti i predstavljati demonstrante kao ekstremne ljevičare, kojima bi bilo bolje u Venecueli [tweet Janeza Janše], njemu će biti sve teže zadržati svoj blazirani stav prema tom pokretu. ”

Pengov Bitenc dodaje da treba napomenuti da protestni pokret okuplja čitav spektar stavova i ideologija, što je jasan pokazatelj da su veliki dijelovi slovenskog društva vrlo nezadovoljni Janšinom vladom i žele da ona ode sa scene. Ipak, vjerovatno je da će ga ovaj pluralizam ideja unutar pokreta spriječiti da se formira eksplicitna politička agenda.

“Iako protesti imaju potencijal da ubrzaju pad vlade, ključ za postizanje toga leži u parlamentu i njegovom unutarnjem odnosu snaga između opozicije i vladajuće koalicije.”

Bitenc dalje opisuje političku situaciju u Sloveniji kao “stanje neizvjesnosti”. Ni vladajuća koalicija ni opozicija ne kontroliraju većinu u parlamentu, što svaki značajniji preokret čini nemogućim.

U međuvremenu je predsjednik Borut Pahor na sastanku s njemačkim i portugalskim predsjednicima na Brdu kod Kranja 30. maja rekao da se u Sloveniji nema političke krize, ali da postoji povećana politička neizvjesnost. “Teško je to smatrati ičim drugim, nego još jednim nastojanjem predsjednika Pahora da Janši čuva leđa”, kaže Bitenc u odgovoru.

“Ta izjava sama po sebi zapravo nije pogrešna, ali čini se da predsjednik Pahor namjerno ignorira slijed događaja koji su nas do ovoga doveli: prekoračenje ovlasti od strane izvršne vlasti, kršenje ljudskih prava na temelju sumnjivih pravnih osnova, napadi na medije i sve ratobornija retorika većine političkih aktera, posebno vlade koja sve više gubi moć. Možda vlada nije u krizi, ali politički pejzaž u zemlji definitivno jeste. ”

Ništa nije realno i sve je dozvoljeno, tako Dejan Verčič opisuje političku situaciju. “Ova vlada će vjerovatno preživjeti do sljedeće godine, ali prijevremeni izbori mogli bi se održati i na jesen 2021.”

Čitajte više