Nepodnošljiva hladnoća superprovodnosti

Jedna od najznačajnijih primena je u uređajima za magnetnu rezonancu u medicini.
NEPODNOŠLJIVA HLADNOĆA SUPERPROVODNOSTI_60bafc27ddb01.png
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

„Sa stanovišta fundamentalne fizike superprovodnost je veoma aktivna tema istraživanja, a potpuno objašnjenje visokotemperaturne superprovodnosti još ne postoji“, kaže dr Darko Tanasković iz Instituta za fiziku u Beogradu u 24. epizodi naučnopopularnog video-serija „Vrt fizike“.

Govoreći o superprovodnicima, dr Tanasković objašnjava da kroz superprovodnik struja protiče bez ikakvog otpora. „Ali, da bismo uspostavili suprerprovodnost, potrebne su veoma niske temperatue“, dodaje dr Tanasković.

Fenomen superprovodnosti je otkrio holandski fizičar Karmeling Ones 1911. godine. „On je prvi uspeo da ohladi helijum do temperature ispod četiri Kelvina i da ga time prevede u tečno stanje“, objašnjava dr Tanasković, dodajući da je to omogućilo eksperimente u uslovima niske temperature, pa i otkrivanje superprovodnosti.

„Jedna od najznačajnijih primena je u uređajima za magnetnu rezonancu u medicini. Ti uređaji, koji su danas jedna od nezaobilaznih dijagnostičkih tehnika, u sebi sadrže veliki broj superprovodnih magneta koji se hlade tečnim helijumom“, kaže dr Tanasković i dodaje da bi veliki uticaj na čovečanstvo mogla da ima primena superprovodnika u proizvodnji električne struje i kontroli velikih energo-sistema.

Video seriju „Vrt fizike“ proizvodi Institut za fiziku u Beogradu u saradnji sa “Naukom kroz priče”. Serija se emituje petkom, a svaka od epizoda posvećena je jednoj od ključnih tema moderne nauke. „Vrt fizike“ je inspirisan konceptom popularnih IPB tribina, koje su sve do epidemije virusa korona okupljale mnogobrojnu publiku u Velikoj sali SKC. No, umesto pred publikom, sa fizičarima i drugim istraživačima sada razgovaramo u bašti Instituta, na obali Dunava u Zemunu.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.