Izgubljeni u savani

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Situacija u Sahelu, pojasu ispod Sahare, sve je gora. Međunarodni angažman je prema ocjenama stručnjaka bezuspješan. Uprkos tome, Bundestag je ove nedjelje produžio mandat njemačkoj vojsci u Maliju.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Za njemačku politiku u Sahelu, graničnom pojasu između pustinje Sahare i ostatka Afrike, crni dan je bio 18. avgust 2020. U Maliju je vojska poslije višenedjeljnih uličnih protesta izvršila državni udar protiv predsjednika Ibrahima Bubakara Kejte.

Njemačka je htjela da izbjegne takve krize. Njemačka vojska – Bundesver – učestvuje u misiji Evropske unije EUTM, koja je trebalo da od vojske Malija napravi modernu, demokratsku armiju. Više od 13 000 vojnika je do sada prošlo kroz obuku.

Osim u ovom programu, Bundesver učestvuje i u mirovnoj misiji Ujedinjenih nacija u Maliju MINUSMA. Prema navodima njemačkog dnevnog lista Tagesšpigel njemačka Vlada je između 2026. i 2020. uložila 3,2 milijarde evra u civilne programe za stabilizaciju u pet zemalja Sahela. To su Mauritanija, Mali, Niger, Burkina Faso i Čad.

Povećanje nasilja

Endrju Labovič, ekspert za afrički Sahel koji radi za Evropski savet za međunarodne odnose (ECFR) kaže: “Za njemačku Vladu region ima visoki prioritet na osnovu sopstvenih spoljnopolitičkih interesa, kao i odnosa sa Francuskom i na osnovu uloge u Evropskoj uniji”.

Međutim, to nije puno pomoglo. Broj napada islamističkih grupa u regionu se uvećao skoro sedam puta od 2017. Prema podacima Ujedinjenih nacija, na humanitarnu pomoć je upućeno 29 miliona ljudi – to je najveći broj u istoriji ovog afričkog područja.

Da li je više vojske rješenje?

Uprkos tome Njemačka insistira na kontinuitetu. U srijedu (27.5.) Bundestag je produžio vojne misije Bundesvera u Maliju za još godinu dana. U misiji EUTM moglo bi biti angažovano 600 vojnika, umjesto dosadašnjih 450.

Najveći broj političara u Berlinu za sada ne vidi alternativu ovakvom angažmanu Njemačke. Zona Sahela se posmatra kao jedan od najvećih spoljnopolitičkih izazova za Evropsku uniju, naglašava Johan David Vadeful, poslanik demohrišćana (CDU) u parlamentarnoj debati u srijedu:

“Za nas Evropljane tamo je puno toga na kocki. Radi se o destabilizaciji cijelog regiona. Prijeti humanitarna katastrofa, ako se Sahel prepusti terorističkim i zločinačkim bandama”.

Ipak, može li se kriza riješiti vojnim sredstvima? Eksperti kritikuju činjenicu da se evropski angažman do sada usredsrijedio na vojno suzbijanje islamističkih grupa.

Pregovora skoro da nema

Zemlje poput Malija su pogođene različitim sukobima, borbom za zemlju i vodu, kao i konfrontacijom različitih etničkih grupa. Denis Tul, naučni saradnik Fondacije nauka i politika i stručnjak za Sahel nedavno je na jednoj virtuelnoj diskusiji rekao: “Potrebna su nam politička rješenja na lokalnom nivou”. To bi osnažilo i civilno društvo u regionu.

Upravo na tom polju su slabosti. Na primjer, u Maliju je maja 2015. tadašnji predsjednik Kejta potpisao mirovni sporazum sa više naoružanih grupa, ali nije realizovao to što je dogovoreno.

Predsjednik Burkine Faso Rok Kabore je prošle godine odbio da razgovara sa nasilnim grupama, iako su dijelovi civilnog društva upravo to tražili.

Dijelovi njemačke opozicije zahtijevaju da se poveća pritisak na tamošnje vlade. Političarka Zelenih Agnješka Gruber je u parlamentarnoj debati naglasila da bi mirovni procesi u regionu mogli da funkcionišu samo ako se uspostavi povoljan politički okvir. Njemačka Vlada bi prema njoj morala da “održi veći pritisak na vlade, kako bi se konačno pokrenule stvarne političke reforme”.

Njemačka vlada zahtijeva veći angažman

Berlin želi da se vlade zemalja G5 (Mauritanija, Mali, Niger, Burkina Faso i Čad) više angažuju. “Ključ uspjeha je u rukama vlada te grupe zemalja. Molim vas da nastavite vaš rad na odgovornom državnom djelovanju i borbi protiv korupcije i nekažnjivosti”, rekao je njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas na međunarodnoj konferenciji o Sahelu u februaru ove godine.

Ljudi iz regiona ne vide za sada previše takvog državnog djelovanja. Umjesto toga u dvije države iz ove grupe – u Maliju i Čadu – vojska je preuzela vlast. U drugim zemljama su sve glasnije pritužbe na brutalnost snaga bezbijednosti. Na taj način u regionu ne može da poraste povjerenje ljudi u državu.

Čitajte više