Pozadina konflikta oko Zapadne Sahare

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Navala mladih Marokanaca na špansku enklavu Seutu povezana je sa napetostima između Maroka i Španije oko Zapadne Sahare. Evo odgovora na najvažnija pitanja o prirodi konflikta koji seže duboko u prošlost i 1884. godinu.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Šta je suština krize između Španije i Maroka?

To nije potpuno jasno jer se Maroko ne izjašnjava otvoreno. Marokanski ministar za ljudska prava Mostafa Ramid kritizirao je ponašanje Španije na Facebooku. Ta zemlja je, kako je rekao, dala utočište čovjeku koji je “odgovorna osoba u grupi koja se bori protiv Maroka”. Tu se vjerovatno misli na Brahima Ghalija, šefa pokreta Polisario, koji se bori za nezavisnost Zapadne Sahare. Vlada u Madridu je ovog proljeća odobrila liječenje Ghalija, oboljelog od kovida, u jednoj bolnici u Španiji. Navala mladih Marokanaca na Seutu očito je imala za cilj staviti Španiju pod veliki pritisak, kako bi se obustavilo liječenje Ghalija. Sada je Španija nastavila stari pravni postupak protiv šefa pokreta Polisario.

Čega se Maroko boji?

Vlada u Rabatu trenutno je nervozna, jer strahuje da bi Ghalijevo liječenje u Španiji moglo dovesti u pitanje njene pretenzije u pogledu suvereniteta koji polaže nad Zapadnom Saharom. Nadala se međunarodnom priznanju, nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump u decembru prošle godine najavio da će priznati suverenitet Maroka nad tim područjem. Čineći to, nagovorio je Maroko da uspostavi pune diplomatske odnose s Izraelom.

Kako se Njemačka odnosi prema ovom konfliktu?

Maroko je posvađan sa Njemačkom oko statusa Zapadne Sahare. Početkom maja, Maroko je povukao svoju ambasadoricu iz Berlina. Marokansko Ministarstvo vanjskih poslova opravdalo je taj potez “neprijateljskim” akcijama Njemačke. Prema sopstvenim informacijama, vlada u Rabatu želi uložiti protest zbog ponašanja Njemačke u pogledu sukoba u Zapadnoj Sahari. Vlada u Rabatu optužuje vladu u Berlinu za “destruktivan stav” po tom pitanju. Njemačka je kritizirala Trumpovu odluku i sazvala sastanak Vijeća sigurnosti UN-a.

Koji su uzroci konflikta?

Karte Westsahara DE

Tamnim prugama označeno je područje Zapadne Sahare koje kontrolira Maroko a svijetlim područje pod kontrolom pokreta Polisario. Plavom linijom proteže se marokanski zaštitnin zid a crvenim tačkama su obilježeni izbjeglički logori.

Tenzije postoje od 1884. godine. Kao dio takozvane “Kongo konferencije”, veliki dijelovi Afrike bili su podijeljeni među evropskim kolonijalnim silama toga doba. Područje, danas poznato kao “Zapadna Sahara”, potpalo je pod uticaj Španije. 1976. godine Španija je počela napuštati svoje položaje u Zapadnoj Sahari. Tada su i Maroko i Mauritanija položili pravo na to područje. Mauritanija se odrekla svojih teritorijalnih pretenzija 1979. godine. Tada je Maroko zauzeo jug Zapadne Sahare.

Šta je Polisario?

1973. godine osnovan je Polisario (na španskom “Frente Popular de Liberación de Saguía el-Hamra y Río de Oro” a u prevodu “Narodni front za oslobođenje Saguía el-Hamre i Río de Ora”). Dvije regije, navedene u nazivu pokreta, čine Zapadnu Saharu. Cilj organizacije Polisario je državna nezavisnost regije Zapadna Sahara. Nakon što se sredinom sedamdesetih godina sve više Marokanaca naselilo na to područje, Polisario je u februaru 1976. proglasio “Demokratsku arapsku republiku Saharu” (DARS). Ubrzo nakon toga, započeli su oružani sukobi s marokanskom vojskom. Alžir je posebno podržavao i podržava pokret Polisario. Tamo živi mnogo izbjeglica iz Zapadne Sahare, ​​posebno u izbjegličkom kampu u blizini Tindoufa.

Zašto je Zapadna Sahara toliko važna?

Zapadna Sahara je ekonomski vrlo atraktivno područje zbog svojih prirodnih resursa. Tamošnja nalazišta fosfata smatraju se najvećima na svijetu. Oko 72 posto svih poznatih rezervi nalazi se na području Zapadne Sahare i na marokanskoj teritoriji. Prije primirja sa Alžirom 1991. godine, Maroko je počeo graditi zaštitni zid. Na taj način su regije, bogate resursima,  na teritoriji ove kraljevine.

Kakav je pravni status Zapadne Sahare?

“Demokratsku arapsku republiku Saharu” – DARS do sada je priznalo oko 50 zemalja, među njima i članice Afričke unije (AU). DARS je ujedno član Afričke unije (AU) od 1984. godine. To je okolnost, koja je potaknula Maroko da napusti AU te iste godine. Maroko se tek 2017. vratio u redove AU. DARS trenutno nema sjedište u Ujedinjenim nacijama. Prošle jeseni, Vijeće sigurnosti UN-a produžilo je mandat misije MINURSO u Zapadnoj Sahari. Međutim, u propratnom dokumentu nije bilo do tada stalno prisutnog zahtjeva UN-a za održavanjem referenduma.

Čitajte više