Zaustaviti haotičnu i nehumanu gradnju u Novom Pazaru

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Akademik Zukorlić ukazao na problem izgradnje višespratnica u Novom Pazaru koji narušavaju ambijentalnu cjelinu i ugrožavaju kulturno-historijske spomenike.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Skupština Srbije na redovnoj sjednici raspravlja o izmjenama Zakona o planiranju i izgradnji. Predsjednik Stranke pravde i pomirenja akademik Muamer Zukorlić u svom obraćanja ukazao na važnost planiranja u gradnji, ali i ravnomjeran regionalni razvoj.

– Sunce će najjače grijati u Beogradu, to je nesporno obzirom da se radi o metropoli, glavnom gradu, ali nemoj da dopustimo da zraci sunca ne dobace do svake periferije ove zemlje. Ako nam neki dijelovi ove zemlje ostanu neosunčani onda će oni da propadaju, jer država je kao ljudsko tijelo, ukoliko je cijelo zdravo uključujući i periferiju i glava je mirna, ukoliko vas nokat boli glava ne može biti mirna, glava ne može da spava. Kada u političkom smislu budemo imali takvu vrstu promišljanja da nam je jako važan svaki dio od krajnje periferije od Priboja, Prijepolja do same Jabuke i Brodareva, potom dijelovi od Preševa, pa do krajnjeg sjevera, dakle kada budemo imali i odgovornost, ali i dinamički osjećaj za to šta se dešava u svim tim dijelovima pokazat ćemo zdravost cijelog tijela, ali i snagu glave i srca koji pumpaju svu tu energiju koja treba da dođe do krajnih ekstremiteta. Ono što mi ulijeva nadu i optimizam jeste da se u velikim projektima o tome vodi računa. Zato su veliki autoputni koridori, kao što je Koridor 10, pa sada  Koridor 11 koji je za nas posebno interesantan jer prolazi preko Peštera i spaja nas južno prema Crnoj Gori, kao i planovi da se radi autoput prema Sarajevu, to su otvaranja koju su za mene nadvremenska, nadhistorijska, koja će ne samo otvoriti nove šanse u razvojnom smislu, koja za mene predstavljaju nešto novo što će imati refleksije za narednih 300 i 500 godina.

Akademik Zukorlić ukazao na problem izgradnje višespratnica u Novom Pazaru koji narušavaju ambijentalnu cjelinu i ugrožavaju kulturno-historijske spomenike.

– Ono što ne bi smjelo da nam se desi, da pored velikih projekata dopustimo da neki ljudi koji imaju određene odgovornosti na lokalu zloupotrebe pažnju države na velike projekte i da se onda dešavaju devijacije na lokalu. Moje iskustvo iz Novog Pazara je ovako. Sa jedne strane sam obradovan da se u Novom Pazaru dešava svojevrsna građevinska invazija i to je dobro. Niču zgrade svakodnevno i oni dijelovi grada koji su bili potpuno zapostavljeni sada dobijaju šansu da se obnove, da niknu ponovo na jedan savremen način, naravno pod uslovom da ne ugrožavaju one dijelove grada koji imaju spomeničke vrijednosti što se nažalost dešava. Na ovo se mora povesti računa, ne možemo dopustiti da recimo jedna Lejlek džamija, jedna od najstarijih džamija, jedna mala džamija koja se nalazi u užem centru grada, koja ima historijski značaj, koja je tu bila izgrađena i prije nego je sultan Mehmed Fatih prošao preko Sandžaka i otišao za Bosnu. Ona ima izutetno veliku historijsku važnost, ali da sada prođete vidjet ćete kako su ogromne zgradurine na oko 10-tak metara oko nje prosto nadvisile taj objekat. Nije dobro što se dozvoljava neodgovornim gradskim vlastima da koriste određene pukotine u zakonu ili sami neodgovorno donose odluke i pravilnike kako bi pronašli pravne mogućnosti da ugroze spomeničke kvartove, a i same kulturno-historijske spomenike.

Dodatan problem, ističe akademik Zukorlić jeste pitanje parking mjesta.

– Ono što mi nije pozitivno i što sam vidim, a i što mi građani sami dolaze pa me i o tome permanentno obavještavaju – da imamo neodgovoran odnos u pogledu planiranja gradnje, u pogledu davanja dozvola gdje se može i koliko graditi. Recimo, da sad odete u ulicu 8. marta, to je ulica koja se proteže od užeg centra grada pa ide dalje prema autobuskoj stanici, ulica koja je jednosmjerna, koja ima 4 metra širina sa mogućnošću parkiranja sa obije strane, dakle u toj ulici je izgrađeno ja misli desetak stambenih zgrada, a da nijedna nije manja od ja mislim od 5-6 spratova. Zamislite sada tako tijesnu ulicu sa toliko zgrada, onda koliko su zgrade odmaknute od samog trotoara to je zaista nešto u šta nećete povjerovati ako vam kažem dok sami ne dođete da vidite, a da ne govorim o tome da nijedna od tih zgrada nema riješeno pitanje parkiranja ili ima simbolički nekih desetak garažnih mjesta u zgradi koja su jasno određena čija su. Dakle, mi imamo jednu mahalu u kojoj su ljudi normalno živjeli u jednospratnim, dvospratnim kućama, a mi imamo sada za desetak godina promjenu takvu u kojoj ćete useliti nekoliko hiljada ljudi. Šta je sa problemom rješavanja parking mjesta? To mi nikada nije bilo jasno da postoji neka dažbina određena pravilima da li lokalnim ili republičkim, nisam siguran u kojoj graditelji ili investitori plaćaju određene dažbine ili novac opštinskoj upravi, u ovom slučaju Gradskoj upravi, ukoliko nemaju riješeno parkiranje, oni plaćaju Gradskoj upravi da im riješi problem parkiranja. Oni onda uzimaju taj novac, a nikada im ništa ne riješe. Ne postoji odgovor od Gradske uprave kada vam daju građevinsku dozvolu da kažu: “E vaša parkirališta za broj stanovnika te zgrade će biti tu i tu”. Ne, to je ta ista jednosmjerna ulica koja će na svojim trotoarima da primi još desetine ili više desetina automobila. dakle, to je strašno. To se već graniči sa elementarnom sigurnošću pješaka i automobila.

Pored nedostatka parking mjesta, problem jeste i nedostatak zelenih površina u gradu, ističe akademik Zukorlić.

– Da ne govorim da je sve više udesa, ugrožavanja pješaka i djece, jer ta djeca nemaju gdje da dišu, a kamoli šta drugo i da ne govorim da cijeli Novi Pazar sa nekih 120.000 stanovnika ima samo jedan gradski park koji je onako izgrickan sa više strana, određenim isto tako ugostiteljskim i kojekakvim projektima, pa sada imamo jedino taj Rekreacioni centar koji je jedini odušak z grad od 120.000 stanovnika. Mi nemamo niti u jednom stambenom bloku niti stopu zelenila, niti stopu prostora koji je određen za igru djece. To je ono na šta želim ukazati, da tome pridamo dodatnu pažnju, a ne držati se time samo na: ” E pa to je lokalna vlast, ona to uređuje”. Mi moramo imati drugu vrstu kontrole, kontrolu državnih organa, na kraju krajeva i ovaj parlament je najviši zakonodavni organ i ima najvažniju ulogu i mi smo dužni da pomognemo, nama se građani obraćaju, mi smo dužni da se ovim bavimo. Dakle, ja pozivam ministarstvo da se pozabavi ovim pitanjem, a vi znate da ne postoji prostor interesantniji za spregu kriminala i vlasti nego što je to građevina. To je nešto što je potpuno primamljivo, da kada ste potpuno budni, kada ste odlučni da to spriječite, to je jako teško spriječiti, a kamoli kada to zatajimo i prosto prepustimo nekim lokalnim moćnicima, strukturama, pogotovu koji su dokazani, kojima je u navici i kulturi da su bliki određenim kriminalnim strukturama. Dakle, ovdje se radi o nečemu što zaista, ukoliko se dozvoli, nastavi, ukoliko se idalje toleriše, neće se moći ispraviti. Vi znate koliko je teško zaustaviti divlju gradnju malih objekata, a kamoli kad vam nikne deset zgrada od po osam, šest ili deset spratova. Mora se pojačati pažnja u pogledu prije svega određenih lokalnih akata koje donose opštinske uprave, da li su oni u redu i u saglasnosti sa višim zakonima, mislim da tu postoje određeni propusti, a potom svakako i kontrola same primjene i tih akata ali isto tako i ostalih zakonskih normi.

Čitajte više