Ko ima apetit na Zapadnom Balkanu?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Atmosfera će biti opuštenija, ali večera u utorak će ipak biti „radna“. Šef diplomatije EU Žozep Borel je navodno pred susret napisao non-pejper o tome kako izaći iz frustracije na Zapadnom Balkanu zbog odnosa sa EU.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Lideri šest zemlja Zapadnog Balkana okupiće se u utorak (18. maj) u Briselu na već tradicionalnoj večeri koju organizuje šef diplomatije EU. Još je Federika Mogerini započela praksu da okupi lidere iz regiona kako bi u manje formalnoj atmosferi razmotrili situaciju u regionu i odnose sa EU. Ove godine nastavlja je Žosep Borel.

„Zapadni Balkan je veliko geopolitičko pitanje za EU. Region je dio problema, ali i dio rješenja. Zato moramo da ga sagledamo iz geopolitičkog ugla i to ćemo uraditi na večeri u Briselu na kojoj se nadam da će prisustvovati svi lideri Zapadnog Balkana”, poručio je Borel.

Nedjelju dana pred večeru, šefovi diplomatija EU na sastanku u Briselu održali su geostratešku debatu posvećenu „pojačanom angažmanu EU na Zapadnom Balkanu”. U Briselu kažu da su svjesni činjenice da stvari sve više škripe u odnosu regiona i Brisela – i kada se radi o politici proširenja, i o spoljnoj politici.

„U EU postoji zabrinutost zbog sve veće frustracije na Zapadnom Balkanu izazvane zastojem u procesu proširenja. Zato moramo da razmotrimo kako da povratimo izgubljeni uticaj u regionu”, navodi se u evropskim diplomatskim izvorima.

Ta „frustracija” definisana je kao „osjećaj dubokog razočaranja građana na Zapadnom Balkanu u procese pristupanja EU” u nezvaničnom dokumentu koji se pojavio pred sastanak Savjeta ministra. Nezvanično, u Briselu kažu da je ovaj, posljednji u poplavi non-pejpera o budućnosti regiona, sačinio sam Žosep Borel.

Iako nije dobio toliko pažnje kao njegovi fantomski prethodnici koji su se bavili crtanjem granica, rješavanjem kosovskog pitanja ili uređenjem BiH, dokument o „Pojačanom angažmanu EU na Zapadnom Balkanu” postavio je bar trenutne smjernice politike EU prema regionu.

Šta očekivati od EU?

Pored poznatih fraza o „jasnoj i snažnoj podršci evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana”, „budućnosti regiona u EU”, važnosti „stabilnosti i bezbjednosti regiona za stabilnost i bezbjednost EU”, neophodnosti „reformskih procesa” i „dobrosusjedske saradnje”, ovaj dokument jasno navodi uzroke „dubokog nezadovoljstava i razočaranja” regiona u evropsku politiku proširenja.

„Neodlučnost oko otvaranja pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, spor napredak Srbije i Crne Gore na putu u EU, ali i u implementaciji ključnih prioriteta u BiH i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Kosova, nesigurnost u pogledu dijaloga Beograda i Prištine, dodatna percepcija zakašnjele isporuke vakcina iz EU regionu”, navodi se u tekstu.

Glavna poruka dokumenta jeste jačanje evropskog prisustva u regionu, učestalije posjete najviših zvaničnika EU i zemalja članica regionu, češći pozivi predstavnicima regiona u Brisel, koherentna i artikulisana javna diplomatija o EU u regionu, ali i o regionu prema građanima EU.

„Tražio sam od zemlja članica da daju konkretne prijedloge u tom pravcu. Očekujem da ih razmotrimo prije ljeta. Nećemo više čekati ni dvije godine niti dva mjeseca”, poručio je Borel.

Meni spreman, da li će biti apetita?

Sa druge strane, od BiH se (i dalje) očekuje napredak po pitanju 14 ključnih prioriteta Evropske komisije, kao i „poboljšanje funkcionalnosti zemlje, počev od izborne i ustavne reforme”. Od Srbije i Crne Gore se (i dalje) očekuje ubrzanje reformskih procesa, posebno u oblasti vladavine prava, ali i više političkog angažmana u konsolidaciji geopolitičke orjentacije, što se većinom odnosi na Srbiju.

Za Albaniju i Sjevernu Makedoniju poruka je (opet) ista: nema razdvajanja pristupnih pregovora koji moraju da počnu „što je prije moguće”. Kosovo i Srbija se pozivaju da „iskoriste trenutak jakih političkih mandata rukovodstva sa obje strane” za postizanje sveobuhvatnog dogovora o normalizaciji.

Sve ove poruke biće na „meniju” večere šest zapadnobalkanskih lidera u Briselu na kojoj ne treba očekivati velike pomake. U ovom trenutku, na prvom mjestu, ipak se radi o „apetitu” zemalja članica na koje se (i dalje) čeka da pokažu jedinstvenu političku volju neophodnu za napredak odnosa EU i Zapadnog Balkana.

Čitajte više