Početak zaštite pčela

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ovo se odnosi na činjenicu da je EU spoznala da neonikotinoidni pesticidi štete pčelama još 2013. godine, te da brojne organizacije od tada upozoravaju da ti pesticidi imaju kontracepcijski učinak kod pčela.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Europski sud pravde u Luxemburgu, najviši sud u EU, donio je presudu po kojoj je Europska komisija imala pravo ograničiti upotrebu tri neo-nikotin-o-idna pesticida povezana s izumiranjem pčela. Komisija je vodila spor o zabrani pesticida sa najvećom svjetskom firmom u ovom polju – Bayer. Sud je donio odluku da je Komisija imala pravo koristiti najnovije rezultate istraživanja i nalaza poljoprivrednih agencija o utjecaju pesticida na pčele, što je Bayer pokušavao osporiti stavljajući fokus na činjenicu da zemlje članice još nisu potvrdile odluke EK o zabrani pesticida. Sud smatra da se sve nove i tehničke informacije trebaju uzimati u obzir prilikom odluka o dopuštanju (ili zabrani) pesticida. Bayerovi odvjetnici pak komentiraju za Euractiv da im je žao što sud nije prepoznao meritum slučaja jer su oni podigli tužbu kako bi se na ovom primjeru promijenila opća tumačenja zakona o zaštiti usjeva. U Bayeru smatraju da je ovom presudom Komisiji dan bjanko ček da preispituje postojeće dozvole čim se pojavi bilo kakvo istraživanje, prije nego li su rezultati reduplicirani i potvrđeni, pa čak i ako se radi o starim nalazima istraživanja.

Ovo se odnosi na činjenicu da je EU spoznala da neonikotinoidni pesticidi štete pčelama još 2013. godine, te da brojne organizacije od tada upozoravaju da ti pesticidi imaju kontracepcijski učinak kod pčela. Po Bayeru, čitamo iz njihove argumentacije, onda slijedi da Komisija nikada ne bi trebala djelovati dok se istraživanja ne pretvore u čvrste zakone. Zapravo se radi o tipičnom pravničkom fokusu na proces, umjesto na sadržaj i srž nekog problema, ili drugim riječima na pravo, umjesto na pravdu. Sama činjenica da je ovo bio najjači argument kompanije, pokazuje da drugih, sadržajnih, argumenata nema. Na primjer onih koji bi išli u osporavanje štetnosti pesticida po živa bića (pčele). Izostanak takve argumentacije navodi nas na misao da je Bayer spreman boriti se do zadnjeg centa zarade u sadašnjosti, neovisno o tome što ih upravo takva praksa dovodi do gubitaka profita u budućnosti. Jer, bez pčela, nema ni oprašivanja, nema pomlađivanja brojnih biljnih vrsta, niti preduvjeta za održanje brojnih životinjskih vrsta koje ovise o biljnoj raznolikosti, koju, da se vratimo na početak – osiguravaju pčele. S druge strane, činjenica da je Sud prepoznao važnost ravnoteže ekosustava još je jedna u nizu potvrdi koje se događaju ove godine, da je Europska unija kao cjelina spremna na pokušaj obuzdavanja kapitala u korist sanacije klimatskih promjena. Sud je također naložio Bayeru da plati pravne troškove organizacija za zaštitu okoliša koje su branile odluku EK.

Neonikotinoidni pesticidi su spojevi kemijske strukture slične nikotinu a koriste se za zaštitu bilja od nametnika. Radi se o grupi od nekada pet insekticida od kojih su dva zabranjena odavno, dok se preostala tri – imidakloprid, klotianidin i tiametoksam – smatraju uzročnikom izumiranja pčela, budući da kod pčela izazivaju dezorijentaciju, gubitak pamćenja i djeluju na njih kao kontracepcija. Europska komisija je stoga krenula s uvođenjem ograničenja na upotrebu ovih pesticida na pčelarski atraktivnim usjevima još 2013. godine, da bi 2018. godine Bayer podnio žalbu s obrazloženjem da bi takva zabrana mogla imati “dalekosežne posljedice” za sigurnost i predvidljivost odobrenja aktivnih tvari u EU. Pravni strateg EU-a Greenpeace Andrea Carta komentirao je za Euractiv da se u ovoj presudi radi o tome “da zaštita prirode i zdravlja ljudi (dodali bismo, i životinja) ima prioritet nad uskim ekonomskim interesima moćnih multinacionalnih kompanija i da je načelo predostrožnosti temelj zakona EU-a”.

No, presuda ne znači kraj za ove pesticide, niti Bayerovu prodaju istih. Kompanija i dalje inzistira na sigurnosti proizvoda “dopuštenih diljem svijeta”, “koji imaju vrijednost za poljoprivrednike u učinkovitom upravljanju nametnicima”. Kao takva, tvrtka će nastaviti nuditi svoj portfelj proizvoda za imidakloprid i klotianidin u svim ostalim regijama, gdje se “primjenjuju odgovarajuće mjere ublažavanja rizika kako bi se osiguralo da se proizvodi koriste sigurno i učinkovito bez štetnih učinaka na ljude ili okoliš”, navodi Euractiv. Jedna od takvih zemalja bit će i Francuska, čija je vlada nedavno odobrila privremeno izuzeće kojim se dopušta upotreba ovih zabranjenih pesticida. No, ni to neće dugo trajati jer je EU nedavno najavila da će sankcionirati članice koje krše ove odredbe.

Čitajte više