Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku
Korona kriza pogoršala je ionako lošu situaciju po pitanju pristupa stanovanju za mlade osobe u Europi, pokazuje izvještaj Zaklade Abbé Pierre i Europske federacije organizacija koje rade s beskućnicima (FEANTSA) objavljen prošlog tjedna. Svaka šesta osoba u dobi do 25 godina u Europi izgubila je posao zbog ekonomskih posljedica pandemije, a države u kojima je nezaposlenost mladih najviše porasla između 2020. i 2021. su Španjolska, Italija, Bugarska i Francuska. Mladi prevladavaju među zaposlenima u nestandardnim oblicima nezaposlenosti, a kriza je posebno pogodila takva radna mjesta – konkretno, to su zaposleni u nepunom radnom vremenu, privremeno zaposleni i platformski radnici. Pored veće izloženosti otkazima u odnosu na standardno zaposlene, u aktualnoj krizi mladi nestandardni radnici bili su nezaštićeni jer često nemaju pravo na plaćeno bolovanje i naknadu za nezaposlenost. Sve to ima za posljedicu otežani pristupom stanovanju, čime se bavi spomenuti izvještaj.
Prema podacima Eurostata, nezaposlenost mladih je porasla za 3% između 2020. i 2021., pa je čak 18% osoba u dobi od 15 do 29 godina u EU nezaposleno, što predstavlja veliku poteškoću za pristup ove generacije stanovanju. Čak trećina osoba u toj dobi živi u siromaštvu, što je dijelom posljedica i prethodne financijske krize iz 2008. “Ova generacija je teško pogođena zdravstvenom krizom, posebno u aspektu zaposlenja i stanovanja, što dovodi u pitanje njihovu autonomiju”, rekla je Sarah Coupechoux iz Zaklade Abbé Pierre koja potpisuje izvještaj. U Europi 80% mladih ljudi u dobi do 24 godine živi s roditeljima, ali pojedine države se drastično razlikuju, pa je tako udio mladih koji živi s roditeljima npr. u Danskoj 36%, a u Italiji 95%. U većim europskim gradovima mladima je teško pronaći pristojan smještaj s obzirom na neusklađenost plaća i cijena najma – Sarah Coupechoux navela je portugalski primjer: “U Lisabonu prosječni prihod mlade osobe iznosi 900 eura, dok je prosječna najamnina za garsonijeru 1.000 eura. Nije teško uvidjeti gdje je problem”.
Još jedan otežavajući čimbenik je konkurencija za male stanove u glavnim gradovima. Autori izvještaja uzroke tom trendu prepoznaju u povećanju broja samačkih kućanstava, ali i činjenici da je u europskim metropolama sve više turista koji dižu cijenu najma, što je među ostalim posljedica platformi za iznajmljivanje koje dominiraju tržištem nekretnina, poput Airbnb-a. Jedna od posljedica osiromašenja mladih je i rastuće “energetsko siromaštvo”: u 2021. čak 66% mladih u Francuskoj štedili su na grijanju kako bi smanjili račune za režije. Tijekom posljednjih deset godina primijećen je i “eksponencijalni rast broja mladih među beskućnicima”, upozorila je Coupechoux.
Autori izvješća, Zaklada Abbé Pierre i FEANTSA, pozvali su EU da pomognu mladima tako da pitanje stanovanja bude uključeno u europske strukturne fondove, da se poboljšaju subvencije za stanovanje i da se uvede minimalni dohodak za mlade. Na lokalnoj razini, izvještaj također poziva na osiguravanje studentskog smještaja i više mjesta u hostelima za mlade radnike.
