Samit lijepih riječi

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Samit u Portu bi trebao ojačati socijalna prava unutar EU-a, smanjiti nejednakost i rezultirati planovima za prevladavanje posljedica pandemije. No, zemlje članice su nejedinstvene po pitanju ciljeva i nadležnosti.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Prvi put nakon mjeseci lockdowna, šefovi vlada EU-a ponovno se sastaju fizički. Portugalski premijer Antonio da Costa pozvao je u Porto, kako bi pospiješio socijaldemokratska načela koja mu leže na srcu: obavezne ciljeve za više socijalnih prava u Evropi. Ali, takvu zajedničku politiku ne žele sve države članice EU-a, na početku samita radi se na postizanju kompromisa, a u portugalskom lučkom gradu nedostaje i nekoliko šefova vlada. Kancelarka Merkel i holandski premijer Mark Rutte propustili su priliku da sa svojim evropskim kolegama lično razgovaraju o socijalnoj politici i drugim trenutnim problemima, poput licenci za vakcine.

Od samita u Geteborgu se malo toga dogodilo

Prije tri i po godine je u švedskom Geteborgu socijalna politika otkrivena kao zajednička evropska briga. Tada je postignut dogovor o takozvanom “socijalnom stubu” EU-a i obećana je izrada akcionog plana. Međutim, na to se dugo čekalo. Tek u proljeće ove godine Komisija EU-a je u Briselu predstavila svoje prijedloge: oni, između ostalog, obuhvataju evropsku minimalnu platu, planove za prevladavanje nezaposlenosti mladih, siromaštvo djece i nejednakost zarade žena u odnosu na muškarce. Pored toga, tu su i zahtjevi za poboljšanje prava takozvanih platformskih radnika, čiji se angažmani ili usluge posreduju putem online-platformi, te garancija poboljšanja obrazovanja za radnike.

U zahtjevu socijaldemokrata u Evropskom parlamentu predstavljena je lista projekata: “Želimo ciljeve sa zubima”, navedeno je, kako bi socijalna prava postala stvarnost za sve Evropljane. Zahtijevani su obavezujući ciljevi za smanjenje nejednakosti u evropskim društvima i istaknuto da “oni moraju biti zakonski provodivi i da se države članice EU-a tokom njihovog provođenja moraju nadgledati”.

Međutim, malo je vjerojatno da će portugalski domaćini uspjeti napraviti takav iskorak. To je vezano i za slabost socijaldemokratije u Evropi: Antonio da Costa jedan je od malobrojnih pripadnika te političke orijentacije koji je među šefovima vlada. Njegov španski kolega Pablo Sanchez pretrpio je ozbiljan udarac na regionalnim izborima u Madridu. U Finskoj koalicijskoj vladi prijeti svrgavanje, a u Bugarskoj Socijalistička partija ne može osvojiti vladajuću većinu. Njemački SPD, prema rezultatima provedenih anketa, stoji jako loše. Iza visokih društveno-političkih zahtjeva za prevladavanjem nejednakosti u Evropi skoro da više ne postoji realna politička moć.

S druge strane, Evropska komisija se nada “čvrstom obavezivanju za pravičan i integrativan oporavak (od pandemije) i jasnoj posvećenosti provođenja socijalnih prava”. Međutim, istovremeno se priznaje da ne bi trebalo biti rokova za provedbu odgovarajućih nacionalnih ciljeva u državama članicama. Tako će socijalni planovi i dalje ostati neobvezujući.

Kritike izvana i iznutra

Istovremeno sa održavanjem samita u Portu, jedno od najvećih evropskih udruženja poslodavaca “Ceemet” kritikovalo je najniže plate na nivou cijele Evropske unije: potrebna su dinamična i prilagodljiva tržišta rada, socijalna sigurnost za radnike sa ugovorima s nepunim radnim vremenom i na određeno vrijeme, ili platformske radnike je dovoljna, a prijedlozima iz Brisela nedostaje pravna osnova, istaknuto je u saopštenju. Ona nije odgovorna za regulisanje tržišta rada unutar EU-a, navedeno je još u saopštenju “Ceemet-a”.

Međutim, političko upozorenje koje je uputilo jedanaest država članica EU-a, a koje je usmjereno protiv Komisije i drugih zagovornika socijalnih prava, unaprijed ukazuje na duboko neslaganje: “Svaka akcija na nivou EU-a trebala bi poštivati ras​​podjelu nadležnosti u Uniji, među njenim državama članicama i socijalnim partnerima”, navodi se u zajedničkoj izjavi koju su potpisale zemlje iz takozvane grupe “štedljiva četvorka”, Nizozemska, Austrija, Danska i Švedska, kao i baltičke zemlje, Finska, Irska te Bugarska.

One su jasno dale do znanja da ne žele prenositi još više ovlasti na EU i podsjećaju na “različita nacionalna polazišta, principe supsidijarnosti i proporcionalnosti”. Zastupnica SPD-a u Evropskom parlamentu Gaby Bischof pojašnjava da u zemljama Višegradske grupe “nema entuzijazma za borbu protiv siromaštva zu pomoć minimalnih plata, kao ni u skandinavskim zemljama”. Ova debata će, smatra ona, biti i najkontroverznija tema na socijalnom samitu u Portu. Inače, Bischofova također ističe da je otkazivanje dolaska na samit Angele Merkel loš signal.

Francuska kao primjeran učenik

Nasuprot tome, francuski predsjednik Emmanuel Macron sastanak u Portu koristi kao binu za predstavljanje svojih ideja i zahtjeva za ekonomskim oporavkom u EU-u nakon završetka pandemije. On u Portu namjerava sudjelovati na različitim sastancima sa socijalnim partnerima i predstavnicima civilnog društva – francuskom socijalnom politikom upravljaju jaki sindikati i protestni pokreti. Pariz je zainteresovan za evropske propise, poput najnovije direktive o pregograničnom angažmanu radnika, na koju je uticao u sopstvenu korist. Au pogledu minimalne plate, Francuska je primjeran učenik: ona je već godinama uvedena i visoka je u odnosu na EU prosjek. Francuski diplomati izričito hvale evropski socijalni model, koji je za razliku od onog u Kini ili SAD-u, obećava da će se zalagati za jednake plate za žene i pozivaju se na “odgovorni kapitalizam”.

Kako se mogu prevladati razlike između vrlo različitih stavova o odgovornosti EU-a za socijalnu politiku i hoće li to rezultirati više nego neobvezujućim izjavama o namjerama i samitom lijepih riječi, još uvijek je nejasno na početku sastanka u Portu. Pored toga, na rubu samita bi se trebalo baviti i aktuelnim temama, poput odobrenja korištenja licenci za vakcine protiv Covida-19 koje su pokrenule SAD. Ovdje će se EU, ukoliko se sada pridruži Bidenovoj vladi, naći na prekretnici, jer je i ona do sada spadala u red kočničara u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Čitajte više