Meksiko razvija vlastito cjepivo ‘Patria’

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Meksiko želi do kraja godine, nakon Kube, biti druga zemlja u Latinskoj Americi koja će razviti sopstveno cjepivo protiv korone. Tračak nade ili samo propaganda?
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Ramon Lopez Velarde nije bilo kakav pjesnik, već on u svojoj domovini slovi za ikonu i nacionalnog pjesnika. Njegovo remek-djelo: “La suave Patria” (“Nježna domovina”). Stota godišnjica od njegove smrti u Meksiku će biti obilježena 19. juna.

Sve se to mora znati da bi se shvatilo zašto je meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador novo cjepivo nade nazvao “Patria”. Ono jednostavno, kako je rekao, ne može biti ništa manje, ime vakcine je “AMLO”, što se referira na stihove ovog velikog pjesnika, “konačno, domovina je sve”.

Da li bi se Ramon Lopez Velarde složio s tim da se njegovo ime veže uz cjepivo o kome se još ne zna može li zaista riješiti probleme u domovini?

Poruka je u svakom slučaju jasna: Meksiko, sa 216.000 smrtnih slučajeva od posljedica koronavirusa, treća zemlja u svijetu po broju smrtnih slučajeva, nakon SAD-a i Brazila, uzima sudbinu u svoje ruke. Prva testna faza ‘Patrie’ je počela, 100 dobrovoljaca između 18 i 55 godina iz meksičke prijestonice upravo su primili vakcine. Sada je najvažnija brzina.

Do kraja godine bi na raspolaganju trebali stajati milioni jeftinih ampula, a priznati laboratorij Avimex dobit će sedam i po miliona dolara podsticaja od države. Hoće li kompanija osnovana 1952. postati latinoamerički BionTech po pitanju razvoja vakcina?

Kampanja cijepljenja u zastoju

Xavier Tello je po tom pitanju skeptičan. Ovaj hirurg i zdravstveni stručnjak pita se koliko je velika vjerovatnoća da će ‘Patria’ uspjeti doći u fazu da bude odobrena njena upotreba: “Nikada do sada u Meksiku nismo uspjeli razviti cjepivo kada smo krenuli od nule”, kaže Tello, “a i ako sve bude proteklo glatko, ne mislim da će ‘Patria’ biti dostupna prije početka 2022. Cjepivo neće biti izlaz iz pandemije u Meksiku.”

Avimex i meksička vlada nastoje dokazati da Tello nije u pravu. Druga faza ispitivanja vakcine planirana je za juni i juli, dok je treći i odlučujući ispit planiran između avgusta i oktobra. Vijest dolazi u trenutku kada se vlada oko predsjednika Lopeza Obradora nalazi na masovnom udaru kritika zbog upravljanja korona-krizom.

Veliki broj smrtnih slučajeva je jedno, a proces cijepljenja nešto sasvim drugo. Iako je Meksiko prva zemlja u Latinskoj Americi koja je sa cijepljenjem startovala za Božić prošle godine, zemlja nije puno toga uspjela postići na polju imunizacije – također i zbog toga što jednostavno nema dovoljno dostupnih cjepiva.

Zemlja je zaglavljena u vakcinaciji prioritetne grupe 2 i zasad cijepi samo zdravstvene radnike i starije od 60 godina. Sada se osobe od 50 do 59 godina također mogu prijaviti za vakcinaciju. Do sada je u tom procesu upotrijebljeno 17 miliona doza cjepiva, ali sa 130 miliona stanovnika Meksiko je daleko od vlastitih visokih očekivanja.

Slatkorječivi meksički predsjednik

Sada bi dakle vlastito cjepivo trebalo da preokrene stvari? Za Julia Frenka, koji je ranije radio u Ministarstvu zdravlja, i Octavia Gomeza-Dantesa, naučnika pri Nacionalnoj zdravstvenoj upravi, ovo je više od neočekivanog obrata. Oni su u izjavama datim za „Washington Post ” kritikovali “vladu koja je smanjila sredstva za naučna istraživanja, zanemarila nacionalni program cijepljenja i stigmatizirala naučnike”.

Ta najava, kako ističu, dolazi upravo u trenutku kada je neuspjeh meksičke korona-strategije očit i stoga simbolizira posljednji metak u borbi protiv pandemije. “To ne ide zajedno da vlada sada iznenada ponovo otkriva ogromnu vrijednost nauke, glorifikuje i propagira vakcinaciju da bi na tom polju povratila nacionalni suverenitet.”

Kritičarima smeta i to što je predsjednik vakcinu nazvao “100% meksičkom”, iako je tehnologija razvijena u New Yorku. Avimex je saopštenjem za javnost morao korigovati tu predsjedničku slatkorječivost.

“Naravno, to i jeste propaganda, pri čemu se projektu pripisuje nacionalni duh”, kaže Xavier Tello. “Vakcina bi, ukoliko sve bude funkcionisalo, mogla biti od velike koristi za Meksiko, ali nema razloga za upotrebu nacionalističkih tonova.”

‘Patria’ i učenje iz sopstvenih grešaka

Meksikanke i Meksikanci se momentalno vakcinišu sa pet različitih cjepiva: BioNTech / Pfizer, AstraZeneca, kineskim vakcinama Sinovac i CanSino, kao i Sputnjikom V. Od sredine juna bi jedno postrojenje u Meksiku trebalo puniti rusku vakcinu. “Patria” bi tako mogla biti šesto cjepivo, čime bi Meksiko, nakon Kube, bio druga latinoamerička zemlja koja proizvodi svoju vakcinu.

“U svakom slučaju, ‘Patria’ je vladin signal da se nešto naučilo iz ranijih grešaka premalog ulaganja u nauku i tehnologiju”, kaže doktorica za ćelijsku i molekularnu biologiju Roselyn Lemus-Martín i dodaje da se “cijepljenje nije nalazilo u samom vrhu vladine liste prioriteta.”

Lemus-Martin zahtijeva da “Patria” istovremeno mora biti početni signal za širok investicioni program u Meksiku: “Mi zaostajemo i s vakcinacijama za djecu protiv drugih bolesti ili s nabavkom lijekova.” To bi sigurno bilo u duhu Ramona Lopeza Velardea. Pjesnik je imao samo 33 godine kada je, užasno ironično, umro od upale pluća.

Čitajte više