Bugarska pred novim izborima?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Dugogdišnji bugarski premijer Bojko Borisov nije mogao da sastavi vladu, ali nisu mogle ni druge političke snage. Mjesec dana poslije parlamentarnih izbora jasno je da će birači ponovo morati na birališta.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Balkanskom političkom krajoliku nikada nije nedostajalo živopisnih likova. Ta galerija je od početka aprila bogatija za muzičara i televizijskog voditelja Stanislava Slavija Trifonova koji je sa partijom „Ima takvih ljudi“ uzeo 17,4 odsto glasova. Tako je završio kao drugoplasirani iza stranke GERB, koju predvodi Borisov i koja je dobila 25,7 odsto glasova.

Trifonov je od nule, vodeći kampanju mahom na društvenim mrežama, pretekao i Socijaliste i stranku bugarskih Turaka. Zalaže se za većinski izborni sistem, upola manje poslanika, direktan izbor republičkog tužioca i šefa policije.

Borisov nije mogao da obezbijedi većinu, Trifonov nije htio ni da pokuša. Zato će se opet ići na birališta.

Tradicionalne stranke platile ceh

„Ishod izbora je bio poput zemljotresa“, kaže Borjana Dimitrova, direktorka instituta za ispitivanje javnog mnjenja Alpha Research. Najveća iznenađenja su, kaže, uzlet Trifonova i sunovrat socijalista. Za ovo drugo Dimitrova krivi rukovodstvo bivše komunističke partije koje posljednjih godina nastupa „populistički, antiliberalno i proruski“.

Protestni glasovi mnogih Bugara kojima je dosta i Borisova i socijalista bili su raspoređeni na tri nove snage. Osim „Ima takvih ljudi“, u parlament su ušli „Demokratska Bugarska” (9,29%) i „Uspravi se! Mafija napolje!” (4,64%). Oni su profitirali od masovnih protesta prošlog ljeta, kada su građani prebacivali Borisovu korupciju i veze sa mafijom.

„Ishod izbora sa više novih stranaka je mala senzacija i pozitivna posljedica protestnog ljeta“; kaže nam Aret Demirči iz kancelarije Fondacije „Fridrih Nauman“ u Sofiji. „Birači su jasno rekli da neće da sve ostane po starom, ali nisu omogućili većinu novima. Uz to dolazi isključivitis – nove partije unaprijed su kategorički odbile da sarađuju i sa Borisovljevim konzervativcima, i sa socijalistima, i sa strankom Turaka.”

Zato sada u Bugarskoj postoji politička kriza, ali je demokratija prodisala, kaže Vesela Černeva, direktorka Evropskog savjeta za međunarodne odnose u Sofiji. Izbore nisu pratili ni nasilje ni pozivi na bojkot, a sve stranke su prihvatile zvanične rezultate.

Sve je moguće

Očekuje se da predsjednik Rumen Radev možda već ove sedmice raspusti parlament i raspiše nove izbore, vjerovatno za 11. jul. Do tada bi moglo biti neprijatno za Borisova, jer bi prelazna Vlada, osim pripreme izbora, mogla da se pozabavi ispitivanjem korupcionaških optužbi. To traže sve ostale stranke, a tome je naklonjen i predsjednik Radev.

Djeluje da sve političke snage očekuju još bolji ishod na ponovljenim izborima. Borisov i Trifonov se nisu ni pojavljivali u parlamentu iako su izabrani za poslanike, već šalju borbene poruke preko Fejsbuka. Kod Socijalista se desio niz ostavki, dok turska partija pokušava da mobiliše biračko tijelo u provinciji i rasijanju.

Sve je moguće, kaže nam Borjana Dimitrova, od toga da nove partije osvoje većinu, preko nastavka pata koji bi vodio ustavnoj krizi, do povratka Borisova. I Aret Demirči upozorava da starog političkog lisca Borisova ne treba unaprijed otpisati.

Dok građani čekaju novi vladu, gomilaju se zadaci. Od prevazilaženja pandemije i ulaganja evropskih fondova u obnovu ekonomije, preko spora sa Skopljem do reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. Bugarska se na listi Reportera bez granica kotira na očajnom 112. mjestu u svijetu po slobodi medija, dok Fridom haus smatra da u toj balkanskoj zemlji ne vlada demokratija već „hibridni režim“.

No, trenutno u javnoj sferi za to sve nema mjesta, čak je i korona potisnuta duboko u drugi plan. Cijela Bugarska raspravlja o novom okršaju Borisova i Trifonova, i tome u kakvom bi stanju neka nova vlast zatekla zemlju nakon dvanaest godina vladavine stranke GERB. Ako do promjene vlasti uopšte dođe.

Čitajte više