Odnos prema Rusiji podijelio Češku

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Predsjednik Zeman upozorava da se ne šire „špekulacije i histerija“, premijer Babiš je neodlučan, javnost uzrujana, šef diplomatije oštar, opozicija spominje ruski „državni terorizam“. Češku potresaju eksplozije iz 2014.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Češka javnost je u stanju šoka. Prije više od jedne nedelje javnost je saznala da su za dve razorne eksplozije u magacinima municije koje su se desile 2014. odgovorni ruski agenti. Vlada i opozicija govore o „državnom terorizmu“ i „napadu Rusije na suverenu državu”. Probudila su se sjećanja na sovjetsku invaziju Češke iz 1968.

Sada je došao dodatni šok koji je izazvala reakcija češkog predsjednika Miloša Zemana. U nedjelju (25.4.) konačno je progovorio nakon uporne ćutnje. Rekao je da on do sada nije vidio dokaze da Rusija stoji iza eksplozija. Predsjednik države koji je poznat po svojoj naklonosti ka Putinu upozorio je da se ne šire „špekulacije i histerija” i pozvao je da se sačekaju rezultati istrage.

Ruski državni mediji su likovali, a Zemanova izjava je kod opozicionih političara i nekih uglednih komentatora izazvala ogorčenje. Prema njima je Zeman time slijedio šemu ruske dezinformacione kampanje, pa djeluje kao pomoćnik Kremlja, iako su, prema njihovoj tvrdnji, dokazi o umiješanosti Moskve u eksploziju nedvosmisleni. Publicista Martin Fendrih je napisao: „To je bio Zemanov najtužniji i najtragičniji učinak, on je time izdaju Češke doveo do kraja”.

Poslije predsjednikovih izjava zemlja bi mogla da još dublje potone u spoljnopolitičku i unutrašnju krizu. „Zeman doduše nije potpuno zauzeo stav Moskve, ali joj je uručio poklon, a u Češkoj Republici dolio ulje na vatru”, rekao je politikolog Milan Nič, koji radi za Njemačko društvo za spoljnu politiku (DGAP). „Rekcije na Zemanovo obraćanje javnosti pokazuju da je češko društvo politički duboko podijeljeno, pri čemu se Zeman sada suprotstavlja većinskoj javnosti, koja, prema anketama, Putinovu Rusiji vidi kritički i želi odustajanje od proruske spoljnopolitičke linije”.

Vlada u konfuziji

Vijest da je Rusija umiješana u eksplozije je u nedjelju (17.4.) eksplodirala kao bomba. Desnoliberalno-populistički milijarder i češki premijer Andrej Babiš tu vijest je saopštio na konferenciju za medije. Prema njegovim informacijama, dva ruska agenta su podmetnutim eksplozijama u jednoj privatnoj češkoj firmi htjeli da spriječe isporuku oružja Ukrajini koju je ugovorio jedan bugarski trgovac oružjem. Dva ruska agenta su, dodao je, vjerovatno iste osobe koje su 2018. pokušali da otrovom ubiju bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja i njegovu kćerku u engleskom Solsberiju.

Babiš i njegov kabinet reagovali su konfuzno. Najprije je Jan Hamaček, ministar spoljnih poslova koji je komesarski obavljao dužnost, najavio protjerivanje 18 ruskih diplomata. Kasnije je premijer Babiš rekao da je to bio „samo napad na određenu robu” i nije trebalo da se desi u Češkoj, već za vrijeme transporta. To je izazvalo talas negodovanja, pa se premijer izvinio.

Ministar spoljnih poslova je jasan

Istovremeno se ispostavilo da su Babiš i neki njegovi ministri očito već neko vrijeme posjedovali te informacije. Vjerovatno su konferencijom za štampu htjeli da preduhitre neke medije koji su planirali da objave informaciju. Sada im prigovaraju da su htjeli da prikriju aferu ili da je umanje.

Novi češki šef diplomatije, Jakub Kulhanek, je prilikom preuzimanja dužnosti (21.4.) zauzeo oštar stav. On je rekao da preglomazna ruska ambasada u Pragu mora svesti broj svog osoblja na broj osoblja u češkoj ambasadi u Moskvi. A to će značiti da 70 ruskih diplomata do kraja maja moraju da napuste zemlju.

Manje jasno češka vlada djeluje u slučaju pitanja o kojem se u Češkoj žestoko diskutuje – da li ruski državni koncern „Rosatom” smije da učestvuje na konkursu za gradnju dodatnog reaktora u češkoj nuklearnoj elektrani Dukovani. Uprkos drugačijim vijestima, češka vlada do sada nije isključila „Rosatom” iz nadmetanja za taj posao.

Nedosljedan vladin kurs i Zemanov stav naljutli su one zemlje Evropske unije koje su iz solidarnosti sa Češkom takođe protjerale određen broj ruskih diplomata. Zato će vjerovatno izostati takva solidarnost svih članica Evropske unije kakva je bila prisutna poslije napada na Skripalja. „Prije svega, Zemanove riječi će za neke češke saveznike biti izgovor da učine najmanje što mogu”, kaže Milan Nič.

Babiš i sukob interesa

Pored svega toga, premijer Andrej Babiš je zbog svojih afera pod velikim pritiskom. Prošlog petka je Evropska komisija, poslije višegodišnjeg postupka procjene, objelodanila da se premijer Babiš nalazi u sukobu interesa. Babiš je svoj konzorcijum „Agrofert” još u vrijeme kada je bio ministar finansija predao na upravljanje povjerilačkim fondovima kako bi i dalje mogao da prima subvencije Evropske unije. Sada mora da vrati milionsku sumu Briselu. Na društvenim mrežama on se predstavlja kao žrtva: „Provjera računa? Sukob interesa? Uvijek ista stvar. Korisno je to da me otjeraju iz politike. Dijelite ovo!”

Njegova vlada je nekoliko mjeseci uoči izbora poljuljana. Češki komunisti koji su tolerisali manjisku vladu sačinjenu od premijeove partije „Akcija nezadovoljnih građana” (ANO) i socijaldemokrata, najavili su da je više neće podržavati. Sada je moguć scenario izglasavanja nepjoverenja.

Sve to nisu dobre pretpostavke za promjenu spoljnopolitičkog kursa prema Moskvi koja bi se zasnivala na konsenzusu, ali ni za snažne akcije solidarnosti koje bi preduzeli EU i NATO. Politikolog iz Berlina Milan Nič ipak vjeruje da bi bilo pametno da se članice Sjevernoatlanskog pakta, prije svih Njemačka, stave na stranu Češke.

Testira li Rusija, dokle može da ide?

„Češka bi mogla da postane presedan, Rusija provjerava koliko daleko može da ide u odnosu prema manjim članicama EU i Sjevernoatlanskog pakta”, kaže Nič. On dodaje da je Njemačka u aferi doduše pokazala solidarnost sa Česima – ali bi bilo dobro da pokaže više liderstva i da direktnije reaguje.

Politikolog objašnjava: „Mada Berlin neće protjerivati ruske diplomate, ipak bi bilo dobro ako bi u najmanju ruku u svojim izjavama bio na prvim linijama fronta solidarnosti sa Češkom, umjesto da upozorava da se ne ulazi u dalje konfrontacije s Rusijom. Naime, sada su oči svih zemalja na zapadu i jugozapadu Evropske unije s očekivanjem uprte u Njemačku”.

Čitajte više