Danska opozvala boravišne dozvole stotinama izbjeglica

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Postala je prva evropska država koja je opozvala boravišne dozvole stotinama sirijskih izbjeglica, inzistirajući na tome da se u neke dijelove ratom zahvaćene zemlje mogu sigurno vratiti.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Danska je prva zemlja koja je 1951. potpisala Konvenciju o izbjeglicama. Sada stvara opasan presedan.

Postala je prva evropska država koja je opozvala boravišne dozvole stotinama sirijskih izbjeglica, inzistirajući na tome da se u neke dijelove ratom zahvaćene zemlje mogu sigurno vratiti.

‘Damask i okolica su sigurni’

Nakon deset godina rata, predsjednik Bašar el-Asad ponovno kontrolira veći dio Sirije, a borbe su ograničene na sjever te zemlje. Danske vlasti objavile su još 2019. izvještaj u kojem navode da se sigurnosna situacija u nekim dijelovima Sirije “znatno popravila”.

Prekvalificirajući Damask, a kasnije i njegovu okolicu kao “sigurnu”, danske su vlasti u konačnici donijele odluku da izbjeglicama porijeklom iz glavnog grada Sirije, koje su tražile azil i dobile supsidijarnu zaštitu (zaštita koja se odobrava strancu koji bi u slučaju povratka u državu porekla ili državu uobičajenog boravišta bio izložen trpljenju ozbiljne nepravde op.a.) u Danskoj, mogu biti ukinute privremene dozvole boravka.

Dok u susjednim zemljama poput Njemačke i Nizozemske ljudi koji su otprilike u isto vrijeme pobjegli iz Sirije dobivaju stalno prebivalište, pa čak i državljanstvo, danska je vlada obavijestila stotine sirijskih izbjeglica u toj zemlji da im se neće obnoviti dozvole boravka.

Prema organizaciji Izbjeglice dobrodošli u Dansku, deseci Sirijaca već su izgubili žalbu na odluku o deportaciji, ali budući da Kopenhagen nema diplomatske odnose s Damaskom, ne može ih se izravno protjerati u Siriju.

Neki, kojima su odbijeni zahtjevi za azil, smješteni su u pritvorski centar, za koji humanitarne organizacije kažu da predstavlja “zatvor” u kojem stanovnici ne mogu raditi, učiti ili dobiti odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, piše agencija France-Presse (AFP).

Neke će izbjeglice neizbježno pokušavati pobjeći u druge evropske zemlje i potražiti azil negdje drugdje, no i u zemljama koje su primile hiljade izbjeglica situacija se promijenila i pitanje je koliko ima političke volje da prime dodatne.

Sirijci muškarci općenito su izuzeti od nove politike jer danske vlasti smatraju da postoji rizik da bi mogli biti angažirani u sirijskoj vojsci ili kažnjeni zbog izbjegavanja regrutacije.

Čini se da su većina pogođenih žene i starije osobe, od kojih su mnogi suočeni da budu odvojeni od svoje djece, piše The Guardian.

Dvadesetpetogodišnja sirijka Faeze Satouf pobjegla je iz rata s obitelji na svima dobro poznato putovanje preko Sredozemnog mora u Evropu, gdje su napokon stigli u Dansku i dobili azil 2015. Ipak, šest godina kasnije, rečeno joj je da se mora vratiti – sama i to uskoro.

Satouf je naučila danski jezik, završila je srednju školu i sada uči za medicinsku sestru dok istovremeno radi u supermarketu. Ne može razumjeti zašto bi zemlja koja potiče integraciju i kojoj su potrebne medicinske sestre u vrijeme pandemije COVID-19 protjerala nju i druge, uglavnom žene, piše AP.

Dvadesetogodišnja Aya Abo Daher pripremala se za maturu u danskom gradu Nyborgu i veselila se proslavi događaja s prijateljima krajem juna 2020. kada je od danskih vlasti dobila e-mail koji je sve promijenio. Njoj i njenim roditeljima dozvole boravka neće biti obnovljene. Njenu dvojicu braće neće protjerati.

“Bila sam tako tužna, osjećala sam se tako čudno, kao da mi je oduzeto sve u Danskoj. Samo sam danima sjedila i plakala”, kazala je za Deutsche Welle (DW).

Njene kolege iz škole napisale su otvoreno pismo danskom ministru za integraciju Mattiasu Tesfayeu, pozivajući ga da ne protjeruje “djevojku koja tečno govori danski jezik i želi nešto vratiti danskom društvu”.

Direktor škole Henrik Vestergaard Stokholm također navija za ostanak svoje učenice. Opisao je Daher kao “marljivu djevojku, gladnu znanja, s jasnim ciljevima” i rekao da se “boji za njezinu sigurnost ako se vrati u svoju zemlju”. Ali njihove riječi niko nije čuo. Mlada žena, koja sanja da postane zubarka, žalila se na odluku danskih vlasti i moglo bi proteći nekoliko mjeseci prije nego što se njen slučaj riješi.

‘Nezapadnjaci’ i ‘danske vrijednosti’

U Danskoj živi oko 5,8 miliona ljudi, od čega 500.000 imigranata, od kojih su polovica iz neke od evropskih zemalja, a ova država je primila i oko 35.000 Sirijaca.

Skandinavska zemlja bila je poznata po toleranciji i otvorenosti, no posljednjih godina u toj zemlji u usponu je krajnje desna Danska narodna stranka.

Dansku vladu trenutno vodi ljevičarska Socijaldemokratska partija, ali ona ima jednu od najrestriktivnijih imigracijskih politika u Evropi. Cilj premijerke Mette Frederiksen, koja je preuzela vlast 2019. godine je “doći do nula tražitelja azila”.

Vlasti su nametnule obvezno učenje o “danskim vrijednostima” za djecu u siromašnim i većinski muslimanskim četvrtima sa socijalnim stanovima koje je vlada označila kao “geta”. Udvostručile su kazne za određene zločine na tim područjima, piše DW.

Prema “zakonu o getu”, kako su ga nazvali, u četvrtima namijenjenim za smještaj ljudi u teškoj socijalnoj situaciji, postotak “nezapadnjaka” bio je ograničen na 50 posto, a taj broj uskoro bi se trebao smanjiti na 30 posto te se i dalje postupno smanjivati.

Prema kriterijima državne statističke agencije “zapadnjaci” su državljani EU, kao i Ujedinjenog Kraljevstva, Andore, Islanda, Lihtenštajna, Monaka, Norveške, San Marina, Švicarske, Vatikana, Kanade, SAD-a, Australije i Novog Zelanda. Svi ostali su “nezapadnjaci”, piše DW.

Prema Univerzitetu u Kopenhagenu, koji se poziva na statističke podatke Danske iz 2020. godine, samo 5,3 posto migranata iz “nezapadnih zemalja” živi u takozvanim geto područjima.

UNHCR, Evropska unija i brojne organizacije za ljudska prava osudile su svaki potez koji vrši pritisak na sirijske izbjeglice da se vrate. Organizacija za zaštitu prava Amnesty International osudila je “zabrinjavajući razvoj” situacije u Danskoj.

“Danska nastavlja slati signale da ne želi nijednog tražitelja azila u zemlji i plaši one koji su ovdje da se vrate u svoje matične zemlje, čak i kad nisu sigurni. Ne samo da je Danska najlošije mjesto u Evropi, već također pokazuje nedostatak solidarnosti s drugim evropskim zemljama dok odbija sudjelovati u nošenju izbjegličkog tereta”, rekla je Lisa Blinkenberg, viša savjetnica u Amnesty International za AFP.

Iz organizacije Human Rights Watch su također osudili dansku imigracijsku politiku, a u saopćenju naglašavaju “da sirijska vlada i njezin sigurnosni aparat neprestano progone one koji su izrazili neslaganje ili pokazali protivljenje, uključujući hapšenje, mučenje i uznemiravanje kritičara i njihove rodbine”.

“Damask možda nije vidio aktivan sukoba od maja 2018. – ali to ne znači da je za izbjeglice postalo sigurno da se vrate u glavni grad Sirije. Mnogi ključni pokretači raseljavanja iz Sirije i dalje su tu, jer je većina izbjeglica pobjegla i nastavlja se bojati vladinog sigurnosnog aparata, hapšenja i pritvaranja, mučenja, prisilnog vojnog roka, uznemiravanja te diskriminacije”, navodi se, između ostalog u saopćenju.

Stroži uvjeti

Iz danske vlade navode da je imigrantska politika na snazi i da se ona neće mijenjati.
“To se neće dogoditi. Danska je bila otvorena i iskrena od prvog dana. Jasno smo stavili do znanja sirijskim izbjeglicama da im je dozvola boravka privremena i da se dozvola može opozvati ako prestane potreba za zaštitom”, kazao je ministar za imigracije Mattias Tesfaye agenciji France-Presse, prenio je The Local.

U srijedu 21. aprila oko hiljadu ljudi protestiralo je pred zgradom Parlamenta u Kopenhagenu protiv protjerivanja Sirijaca.

Dan prije, danska vlada najavila je da će “podići ljestvicu” uvjeta za dobivanje državljanstva u toj zemlji. Predloženi zakon – za koji se očekuje da će biti usvojen – značio bi da podnositelji zahtjeva za državljanstvo moraju dokazati da nisu nikad bili osuđeni za kaznena djela te da su zaposleni najmanje tri i pol godine od posljednje četiri godine boravka u Danskoj. Zakon također snažno naglašava “danske vrijednosti”. Testovi državljanstva, koji se koriste od 2015., sada će sadržavati pet pitanja o tim vrijednostima.

“Želimo biti apsolutno sigurni da su oni koji dobivaju dansko državljanstvo, sa svim pravima koja idu uz to, dobro integrirani u dansko društvo i, također, da su prihvatili danske vrijednosti. Danske vrijednosti uključuju slobodu govora i jednakost”, rekao je ministar migracija Mathias Tesfaye, prenio je Jyllands Posten.

Druge zemlje poput Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva također su utvrdile da se opća sigurnosna situacija u Damasku značajno poboljšala, ali niti jedna nije donijela odluku da se Sirijci mogu sigurno vratiti nakon godina progonstva.

Stotine somalijskih izbjeglica također su izgubile dozvolu boravka nakon što je Danska ocijenila da je Somalija “sigurna zemlja” za povratak.

Ta zemlja je u međuvremenu oduzela državljanstvo nekim svojim državljanima koji su otišli u Siriju, borili se ili su udati za borce tzv. Islamske države i drugih skupina.

Oko 5,6 miliona Sirijaca su izbjeglice, a još 6,1 milion ljudi raseljeno je unutar Sirije. Više od milion Sirijaca je tokom sukoba spas našlo u zemljama Zapadne Europe.

Gotovo 11,1 miliona ljudi u Siriji treba humanitarnu pomoć. A otprilike polovica ljudi pogođenih sirijskom izbjegličkom krizom su djeca.

Zdravstveni centri i bolnice, škole, komunalne službe i vodovodni i kanalizacijski sustavi oštećeni su ili uništeni. Povijesne znamenitosti i nekoć prometne tržnice pretvorene su u ruševine. Prekinute su društvene i poslovne veze koje su susjede vezale za njihovu zajednicu, pokazao je izvještaj

Čitajte više