Korištenje zakona za ućutkivanje Navaljnog

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Štaviše, sam zakon, istovremeno propisuje ono što se kvalifikuje kao ekstremizam, mada ne definiše uopšte šta je to.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Prije četiri godine sud u ruskom dalekom istočnom gradu Blagoveščensk pogledao je “Ubij Kosmonaute” (Kill The Cosmonauts) – satirični muzički video koji je predložio ubistvo svemirskih avanturista zbog “penjanja ka nebu” – i nije bio oduševljen.

Sud je utvrdio da video, koji je snimila hardkor pank grupa pod nazivom Ansambl Hrista Spasitelja i Grube Majke Zemlje, predstavlja “ekstremistički materijal”. Zabranjen je video, na osnovu ruskog zakona iz 2002. godine, i dodan na federalnu crnu listu zabranjenih materijala, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

“Teško je zamisliti da bi pozive… sadržane u tekstu mogla ozbiljno da shvati čak i najradikalnija publika”, navela je ruska istraživačka organizacija SOVA Centar u izvještaju iz 2018. u kojem je dokumentovano kako se zakon zloupotrebljava.

Od 29. aprila, na crnoj listi materijala koji se smatraju ekstremističkim nalazi se skoro 5.200 predmeta, uključujući prijevode Biblije, video snimaka koje je napravila rascjepkana grupa Ruske pravoslavne crkve i “Majn Kampf” Adolfa Hitlera.

Ako su indikacije tačne, narednih dana moskovski sud će dodati još jednu organizaciju na listu “ekstremističkih” grupa po ruskom zakonu: antikorupcijskog borca Alekseja Navaljnog i mrežu aktivističkih grupa koje su se pretvorile u veliki izazov za vladu predsjednika Vladimira Putina.

Takvo naređenje efektivno bi naložilo organizaciji da ne postoji, rekli su Navaljnijevi saveznici i vanjski stručnjaci.

Bez sažete definicije

Zaokret ruskih vlasti ka zakonu o ” ekstremizmu” u njihovoj višegodišnjoj borbi s Navaljnim ponovo je dovelo tu mjeru u oštar fokus grupa za zaštitu prava i pravnih eksperta koji kažu da je to sveobuhvatno dvosmislena, vjerovatno dizajnirana mreža koja se koristi protiv bilo koga ko se smatra prijetnjom iz bilo kojeg razloga.

Štaviše, sam zakon, istovremeno propisuje ono što se kvalifikuje kao ekstremizam, mada ne definiše uopšte šta je to. Umjesto toga, samo se navedi niz prekršaja koji bi spadali pod zakon; na primjer, distribucija ekstremističkih materijala, priprema ekstremističkih djela i podsticanje mržnje protiv vjerskih ili etničkih grupa. Lista također uključuje kritike vladinih zvaničnika i političara i, u skorije vrijeme, javno preispitivanje teritorijalnog integriteta Rusije.

“Anti-ekstremizam u Rusiji ima dva značenja: jedno pravno, drugo političko”, rekao je Aleksandar Verkhovski, dugogodišnji direktor Centra SOVA.

Od kada je prvi put usvojen prije 19 godina, rekao je on za RFE/RL, “zakon se promijenio, bilo je puno amandmana i postao je znatno oštriji”.

“Tokom godina, Navaljni i njegova Antikorupcijska fondacija predvodili su mnogo oštrih i popraćenih istraga o korupciji vlade, usmjerenih na neke od Putinovih najbližih saveznika. Njegova do sada najpopularnija istraga, koja dokumentuje raskošni crnomorski ljetnikovac navodno izgrađen za Putina, jedan je od najgledanijih video snimaka na ruskom jeziku na Jutjubu.

Također je organizovao takozvane kampanje pametnog glasanja širom zemlje, kampanje koje imaju za cilj da pokolebaju birače i otmu glasove kandidatu iz dominantne i duboko nepopularne vladajuće stranke, Jedinstvene Rusije.

U trenutnom postupku protiv Navaljnog, za koji se očekuje da će rezultirati zatvaranjem njegovih organizacija, tužioci su utvrdili da su “angažovani na stvaranju uslova za destabilizaciju socijalne i sociopolitičke situacije pod maskom njihovih liberalnih slogana”.

Ako bude potvrđena, presuda će rezultirati time da svakome za koga se utvrdi da je član takve “ekstremističke” organizacije prijeti kazna do 12 godina. Pored toga, davanje novca takvoj organizaciji također bi moglo da rezultira zatvorskom kaznom u periodu do 10 godina, a svima koji žele da koriste logotipe organizacija ili reklamne natpise ili simbole moglo bi da bude zabranjeno da se kandiduje na neku izbornu funkciju.

Sa svoje strane, Navaljni, koji se vratio u Rusiju u januaru poslije višemjesečnog oporavljanja od izlaganja moćnom nervnom agensu, ima vlastite pravne probleme: naređeno mu je da odsluži oko dvije i po godine zatvora zbog navodnog kršenja uslovnog otpusta. On i njegove pristalice kažu da je slučaj izmišljen, sa ciljem da se on zadrži iza rešetaka.

Vjerski ciljevi

Prvi zakon u ruskim knjigama u vezi s tim pitanjem usvojen je 2002. – Savezni zakon o suzbijanju ekstremističkih aktivnosti – koji je glavna osnova za takve slučajeve. Druge odredbe kojima se predviđaju razne kazne – prekršaji ili teška krivična djela – postoje i u raznim drugim ruskim zakonima.

Mjera je posebno bila usmjerena na terorizam; usvojena u vrijeme kada su vlasti bile odlučne da okončaju sve separatističke aktivnosti na Sjevernom Kavkazu — i u vrijeme kada su teroristički napadi u Moskvi i na drugim mjestima postajali sve učestaliji.

Islamske terorističke grupe kao što je Al Kaida bile su glavne mete zakona, kao i fundmentalističke islamske grupe kao što su Hizb ut-Tahrir i misionarska organizacija Tabligh.

Poslije niza antivladinih protesta 2011-12., protesta koje je djelimično organizovao Navaljni, vlada je počela da okreće ekstremističke zakone protiv drugih vjerskih grupa, uključujući najistaknutije Jehovine svjedoke, koji su označeni kao ekstremisti u presudi Vrhovnog suda 2017. Više od 250 članova grupe nalazi se u zatvoru na osnovu optužbi vezanih za ekstremiste.

“Rusko zakonodavstvo protiv ekstremizma i dalje je nejasno i podložno proizvoljnom korištenju lokalnih vlasti”, izjavio je za RSE Džerod Lopes , portparol Jehovinih svjedoka sa sjedištem u SAD. “Ruske vlasti ismijavaju vladavinu zakona — kako međunarodni zakon o ljudskim pravima, tako i sopstveni ustav Rusije, koji štiti vjerske slobode.”

Međutim, odredbe protiv ekstremizma također su korištene protiv drugih sekularnih ciljeva. Novinar je 2006. Osuđen zbog objavljivanja izjava čečenskih separatističkih vođa. Još je poznatije to što je odredba o podsticanju vjerske mržnje poslužila kao osnova za krivičnu osudu grupe Pusi rajot nakon što su izveli pjesmu u kojoj kritikuju rusko sveštenstvo 2012. godine.

Student moskovskog univerziteta koji je 2019. postavio niz političkih monologa na Jutjubu osuđen je i izrečena mu je uslovna kazna zbog podsticanje ekstremizma.

Nova teritorija

Zakon je 2020. ponovo izmijenjen kako bi se na listu “ekstremističkih aktivnosti” dodala još jedna stavka – ovog puta kako bi se uključio svako ko dovodi u pitanje teritorijalni integritet Rusije, ili retorika u znak podrške secesiji jednog regiona. Ta odredba je izgleda bila posebno povezana sa ruskom aneksijom ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine, što je bio izuzetno popularan potez među mnogim Rusima.

“Putin je uporno stvarao zakone koji bi služili njegovim svrhama”, rekao je Maksim Trudolubov, bivši kolumnista moskovskih novina koji sada uređuje Dosije o Rusiji Instituta Kenan.

“Ovog puta proširuje postojeći zakon — koji je zgodno širok — na novu teritoriju. Taktika nije nova. Za sada je suspendovao ukrajinsku odbranu. Dakle, kolegama izgleda razumno. Sada juri domaće ‘prijetnje'”, rekao je on za RSE. “Očigledno je [Navaljni] određena prijetnja u ovom trenutku.”

Verkhovski, iz Centra SOVA, tvrdi da je zakon pravilno primijenjen u mnogim slučajevima jasnih ekstremističkih aktivnosti.

Godine 2002, kada je prvi put napisan, vjerovatno [zakonodavci] nisu predvidjeli da će se koristiti protiv političkih grupa”, rekao je on. Problem sada, kako je rekao, nisu samo opasnosti od načina na koji je zakon definisan, nego spremnost vlasti da ga iskoriste protiv šire grupe ljudi, Navaljnog ili drugih — posebno uoči parlamentarnih izbora zakazanih za jesen, gdje je rejting Jedinstvene Rusije na rekordno niskom nivou.

“Veoma je teško, dolaze nam izbori a vlasti su nervozne, a kada su nervozne počinju provoditi sve više i više represivnih mjera”, rekao je Verkhovski za RSE.

Čitajte više