„Ne smijemo zaboraviti zemlje pred našim vratima”

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Odbor za EU u Bundestagu trenutno raspravlja o zahtjevu FDP-a za zapadni Balkan. Liberali od savezne vlade traže veći angažman na Balkanu. Ekspertica FDP-a za Balkan Renata Alt objašnjava zbog čega.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Deutsche Welle: Poslanička grupa FDP-a u Bundestagu uputila je zahtjev za Zapadni Balkan. Ona želi da se tim zemljama ponudi “angažirana” i “realna” EU – perspektiva. Šta to konkretno znači?

Renata Alt: Jako mi je važno da se naša pažnja intenzivno usmjeri na Zapadni Balkan. Mi smo uvijek dobro upućeni u pogledu evropske i međunarodne politike, kada je riječ o zemljama poput Rusije, Ukrajine i Sirije. Ali jednako je važno da ne zaboravimo zemlje pred našim vratima.

Te zemlje su se izjasnile da bi jednoga dana pristupile Evropskoj uniji i obavezale se na provođenje reformi. Mi trebamo nadgledati taj proces i energično ga podržati. Ne trebamo biti previše lakovjerni. A i EU također mora biti sposobna da ih prihvati, kako bi te perspektive bile realne.

U čemu se razlikuje vaš zahtjev od trenutne politike Njemačke savezne vlade?

Imam osjećaj da je provođenje reformi u zemljama na Zapadnom Balkanu u posljednje vrijeme usporeno. Također sam iznenađena time što je razvoj infrastrukture na zapadnom Balkanu u velikoj mjeri prepušten Kini.

Na primjer, autoputevi. Oni su korisni, ali po kojoj cijeni? 21 milion eura po kilometru, autoputa kao što je slučaj u Crnoj Gori? A sada je ta zemlja odjednom shvatila da to ne może platiti i traži da joj EU priskoči u pomoć. To se ne može objasniti građanima EU-a, posebno u vrijeme pandemije.

S druge strane, u našem je interesu također da ekonomski podržimo zemlje zapadnog Balkana, jer će u protivnom postati potpuno ovisne o Kini. Kina bi tada za sebe mogla zatražiti aerodrome, luke i važne infrastrukturne projekte. To ne može biti u evropskom interesu.

Kakav je vaš prijedlog protiv takve situacije?

Potrebna nam je bliža saradnja i kontrola korištenja finansijskih sredstava. Finansiranje iz EU-a zaista bi trebalo provjeravati češće i intenzivnije, kako se taj novac ne bi izgubio u kojekakvim kanalima.

Savezni ministar vanjskih poslova Heiko Maas upravo je boravio u posjetama Srbiji i Kosovu. Kako ocjenjujete njegovu posjetu?

Pozdravljam posjetu saveznog ministra vanjskih poslova Maasa – ali to je bilo važno uraditi još prošle godine. U Srbiji je postalo posebno jasno kako je Kina nevjerovatno dobro uspjela kapitalizirati sopstvenu podršku toj zemlji. Mnogi u Srbiji vjeruju da je Kina tokom pandemije najviše pomogla.

Ali to nije istina: najveću pomoć su pružile Sjedinjene Američke Države, a nakon njih je slijedila Njemačka. Ali lokalno stanovništvo ima drugačiji utisak – za razliku od Rusije i Kine, nijedan ministar iz Njemačke nije došao tamo da lično uruči poslanu pomoć.

EU-perspektiva je još uvijek relativno udaljena i povezana je s rješavanjem sukoba u regionu. Trenutno su u opticaju i novi planovi crtanja granica. Je ste li upoznati sa takozvanim “non- paper-om”?

O tome znam samo ono što su objavljivali mediji. Ali me to odmah podsjetilo na Češku i Slovačku, dvije zemlje koje su se 1991. još uvijek zvale Čehoslovačka. Ta zemlja je 1991. godine potpisala Sporazum o pridruživanju sa EU i željela se kao jedna zemlja pridružiti EU-u. Tada su se pak te države razdvojile, izgradile međudržavne granice i carine, koje su ukinute po pristupanju u Evropsku uniju.

Zemljama zapadnog Balkana bih preporučila da što je prije moguće riješe konflikte, uključujući i postojeće etničke sukobe. I mislim da je sada za to dobar trenutak sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom, koji je izvrstan poznavalac Balkana.

To je bio i jedan od ciljeva našeg zahtjeva: važno je signalizirati da zajedno s američkom vladom želimo podržati i učestvovati u oblikovanju razvoja događaja na zapadnom Balkanu.

Renata Alt rođena je 1965. u Skalici, u nekadašnjoj Čehoslovačkoj, a danas Slovačkoj. Radila je u Ministarstvu spoljne trgovine u Pragu, a zatim bila i ekonomski ataše Čehoslovačke, a kasnije Slovačke u Minhenu. Njemačkim liberalima (FDP) pridružila se 2008. Od 2017. je poslanica u Bundestagu, članica Odbora za spoljne poslove i izvestilac za centralnu i istočnu Evropu, Ukrajinu, Rusiju i Balkan.

Čitajte više