Gotovo trideset godina IZ vodi borbu za džamiju u Novom Priboju

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Džemat Novi Grad Priboj formiran je 2004. godine kada je uvakufljena vakufska kuća i od tada se ovdje obavlja pet vakat namaza. Džemat je prvi kategorije, ali i dalje se vodi borba za gradnju džamije.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Džemat Novi Grad Priboj formiran je 2004. godine kada je uvakufljena vakufska kuća i od tada se ovdje obavlja pet vakat namaza. Džemat je prvi kategorije, ali i dalje se vodi borba za gradnju džamije. U Novom gradu je četiri stotine bošnjačkih, muslimanskih domaćinstava pa, kažu, neka svako ima najmanje tri člana i kolika je to onda potreba da imaju svoju džamiju koja bi i grad Priboj krasila.

–Prvi put je inicijativa bila 1992. godine  kada je skupljeno više od hiljadu potpisa. Regulacijom urbanističkog plana 2006. Godine bila je previđena lokacija za izgradnju džamije, međutim od tada do danas realizacije nema, kaže Edin ef. Hamzić imam Mesdžida Novi Priboj.

Harun ef. Eminagić, gl. imam Medžlisa IZ Priboj podsjeća da je davne 2006. godine jednoglasno, što je bio presedan, izglasano  da se džamija pravi na ulazu u grad na parceli FAP-a transporta baš negdje u martu, aprilu.

-Međutim, kad smo došli na lokaciju, shvatili smo da smo izigrani.

Zapravo, dodijeljeno je nešto što ne pripada Opštini već FAP-u.

–Treba hak, truditi se i zalagati za istinu i raditi na tom polju. Također, potrebno je i strpljenje da bi se nešto i ostvarilo. Džematlije jesu strpljive. Godinama se čeka lokacija, adekvatan prostor gdje bi mogli obavljati vjerske dužnosti. Džematlije su željne jednog takvog prostora gdje mogu upražnjavati svoj vjerski život. Sabur je potreban, kaže ef. Hamzić.

Broj džematlija koje dolaze u ovaj skromni prostor mesdžida najveći je na području Medžlisa Priboj.

–Da će ovaj Grad koji je planski rađen od 50-tih pa na ovamo gdje se inače nalazilo polje to prepoznati. Fali nam taj simbol, džamija koja bi ukrasila dodatno ovaj grad, ističe.

-Kao što ga krasi i crkva u centru grada u koju su svi Bošnjaci od 1993. godine izdvajali svoja sredstva za jednu ciglu. Sjećam kao dijete se da je došao proglas jer se istovremeno pravila crkva i sportska dvorana da treba da damo donacije za ciglu crkvi i dvorani. I niko se tome nije protivio, podsjeća ef. Eminagić.

–Munara je simbol. I kada putnik namjernik prođe kroz grad i vidi munaru svratit će tu da obnovi abdest i jednostavno se komotno osjeća u krugu džamije. Ovako, kada spomenemo mesdžid, a još nema nekih putokaza, teško će ljudi koji nisu iz Priboja znati da ima neki vjerski život i u novom dijelu Priboja, kaže imam mesdžida.

A bogomolje trebaju vjernicima u svakom gradu.

–Mi ne tražimo od državnih vlasti ili od lokalne samouprave da nam prave džamiju. Naći ćemo mi sredstva za džamiju. Ne tražimo ni da je projektuju, uradit ćemo mi i najmoderniji projekat koji za to treba. Samo tražimo da nam daju lokaciju. To je elementarno pravo koje nam omogućava ustav ove države. Zašto se nama to uskraćuje? Ne znam. Doista ne znam, poručuje Harun ef. Eminagić.

Problem je, ističu, lako rješiv samo da se privede namjeni baš kao što je to urađeno sa svom dosadašnjom FAP-ovom imovinom poput takozvane Slobodne zone, pa izgradnje Gradske toplane upravo pored lokacije za džamiju.

Čitajte više