Crtanje granica je opasan i pogrešan put

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Pomjeranje granica na Balkanu je zapaljivo i opasno. EU tamo ima protivnike, koji popunjavaju praznine. U našem je interesu da Balkan jače vežemo za sebe, izjavio je državni ministar za pitanja Evrope Michael Roth.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

DW: Povlačenje novih granica ponovo je tema o kojoj svi govore na zapadnom Balkanu. Mediji su izvijestili o “non-paperu” slovenačke vlade. Kakva saznanja o tome ima njemačka vlada?

Michael Roth: Pomjeranje granica ne rješava niti jedan problem na zapadnom Balkanu, naprotiv. Tako nešto bilo bi izuzetno zapaljivo i opasno a prijetilo bi ponovnim otvaranjem Pandorine kutije sa konfliktnim potencijalom. Ne morate biti prorok da to kažete. Sadašnjost i budućnost zapadnog Balkana leže u pomirenju, bliskoj regionalnoj saradnji i konačnom odstupanju od nacionalizma i revanšizma. Zapadni Balkan je bio i ostaće dom multireligijskih i multietničkih društava. To je preduvjet za mir, prosperitet i demokratiju. Stoga sam uvjeren da se slovenačka vlada jasno distancirala od maštanja o promjeni granica. Jer to ne može biti interes nikoga u Evropi.

Dakle, isključujete li mogućnost da će se ovaj prijedlog naći na pregovaračkom stolu u bilo kojem obliku?

Živimo u slobodnoj demokratiji i naravno da je svako slobodan pokrenuti debatu i dati svoje prijedloge. Ali to ne mijenja ništa u pogledu našeg nedvosmislenog odbacivanja takvih ideja. Još jednom: crtanje granica je opasan i pogrešan put za region, to nikome na zapadnom Balkanu ne može biti u ozbiljnom interesu. Sjećanja na krvave balkanske ratove devedesetih, koji su bivšu Jugoslaviju pretvorili u ogromno ratište, trebalo bi biti dovoljno upozorenje svima nama. Moj je stav jasan: fantazije o pomicanju granica spadaju definitivno u sanduk sa moljcima jedne propale prošlosti.

Ima li kolega u EU koji su za takva rješenja?

Strategija proširenja EU i strategija za zapadni Balkan Evropske unije ne predviđaju nikakvo povlačenje granica. I dobro je što je tako i to tako mora i ostati!

Berlinski proces daje doprinos jačanju regionalne saradnje. Na ljeto se očekuje posljednji sastanak šefova vlada zemalja zapadnog Balkana sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Šta će dalje biti sa tom inicijativom?

Berlinski proces poslao je važan signal da stojimo uz ljude u regiji i da, bez obzira na pristup EU, činimo sve što možemo kako bi unaprijedili stabilnost zapadnog Balkana. I sada! I dalje ulažemo posebne napore da poboljšamo regionalnu saradnju, kako bi mladi ljudi imali perspektivu, radna mjesta, socijalnu koheziju i suživot. Pitanja zdravlja, infrastrukture i digitalizacije, naravno, takođe igraju vrlo važnu ulogu. Zbog toga je važno nastaviti angažirano Berlinski proces. Upravo sada osjećamo koliko je važno da na Evropsku uniju na zapadnom Balkanu i dalje gledaju kao na bliskog, pouzdanog i inteligentnog partnera – i da je EU takav partner ne samo u očima političara, već da je to, prije svega, percepcija građanki i građana. Jer, tamo postoje razočaranja, bilo zbog nedovoljnih reformi u pogledu jačanja vladavine zakona ili u borbi protiv korupcije. Kad je riječ o suočavanju s pandemijom korone, neki smatraju da ih EU ne podržava dovoljno dobro. Stoga sam zadovoljan što EU sada šalje jasan signal solidarnosti: od maja počinjemo sa novom isporukom od ​​650.000 doza vakcina u zemlje zapadnog Balkana. Berlinski proces uvijek mora biti potkrijepljen konkretnim i opipljivim projektima koje lokalno stanovništvo doživljava pozitivno. Oni moraju biti vidljivi za građane regije i održivo poboljšati njihove uslove za život.

Berlinski proces nazivaju i čekaonicom za učlanjenje u EU. Mogu li se ove zemlje nadati da će pod slovenačkim predsjedavanjem Vijećem EU u drugoj polovini ove godine biti postignut napredak u pravcu proširenja koji nije mogao biti postignut pod njemačkim predsjedavanjem prošle godine?

Naporno smo radili tokom njemačkog predsjedavanja Evropskom unijom i sve smo pokušali što smo mogli. Ali preduvjet za početk pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom je postojanje konsenzusa u Vijeću EU. To nismo uspjeli postići zbog blokade jedne države. To je bilo gorko iskustvo, ali ne odustajemo. Veoma sam zahvalan portugalskim predsjedateljima EU što su nastavili ovaj proces. Na primjer, jučer smo na sastanku ministara za evropska pitanja imali brifing o trenutnoj situaciji na zapadnom Balkanu. U maju i junu će “zapadni Balkan i proširenje EU” biti u fokusu sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova i ministara za evropska pitanja. Tada nam konačno treba „zeleno svjetlo” za nastavak procesa učlanjenja. Ja ću se snažno za to založiti.

EU mora održati svoju riječ i proces učlanjenja ne smije držati na dugom štapu. Hitno nam je potrebno više pozitivnih signala za ovaj region. Na kocki je ništa manje do – vjerodostojnost EU. Dešavanja u proteklih 12 mjeseci su pokazala da EU na zapadnom Balkanu ima sistemske protivnike, koji popunjavaju praznine, koje im mi ostavljamo. U našem je sopstvenom interesu da ovu regiju jače vežemo za sebe.

Problemi na Kosovu ili u Bosni i Hercegovini još nisu riješeni. Šta treba učiniti da se izbjegnu prijedlozi o povlačenju novih granica?

Radujem se dobroj saradnji sa novom vladom Kosova. Vlada Aljbina Kurtija predstavila je vrlo ambiciozan program u borbi protiv korupcije i jačanju demokratije i vladavine zakona. To je snažan signal i kosovska vlada može računati na našu podršku. Pored toga, Njemačka se nastavlja zalagati da stanovnici Kosova konačno dobiju mogućnost liberalizacije viznog režima. Nadam se da ćemo mi u EU uskoro postići neophodan zaokret. Jer, cilj koji je sve dalji, prijeti da postane fatamorgana – a time i da izgubi moć privlačenja i transformacije.

A što se tiče Bosne i Hercegovine, jedno je jasno: ogromna većina stanovništva podržava zajednički cilj: budućnost u EU. Ali jednako je jasno da se zemlja sada mora odlučno pozabaviti reformama, koje su tako hitne, kako bi brže napredovala na putu “od Daytona do Brisela”. Na primjer, reforma Izbornog zakona treba biti osmišljena na takav način da doprinese pomirenju i saradnji, a ne daljoj podjeli.

Čitajte više