Zloupotreba političke retorike patriotizma i genocida u Bosni i Hercegovini

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Onima koji žele podjeliti Bosni i Hercegovinu treba da bude jasno da Bošnjacima nije potrebna edukacija i infiltracija koruptivnih akademika u obrazovnim institucijama kako bi naučili revidiranu (nametnutu) historiju i šta znači patriotizam. Bošnjaci kao autohton narod Bosne i Hercegovine žive patriotizam oduvijeka pa su stoga i zahvalni što imaju samo jednu državu, a nikad neku rezervnu.
Ilustracija: Sallex Perić
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Već dugo se pojmovi “patriotizam i genocid“ zloupotrebljavaju širom svijeta pa tako i u Bosni i Hercegovini. U trenutnim političkim tenzijama u Bosni i Hercegovini, takva vatrena retorika podstiče na opasan ishod. Zapravo, negiranje genocida nad Bošnjacima od strane Srbije i VRS i mješanje susjednih država u suvernitet države Bosne i Hercegovine, postale su obilježja ovih tenzija. Razumljivo, upotreba oba izraza je opravdan kod Bošnjaka zbog genocida i etničkog čišćenja kojeg su doživjeli u prethodnoj agresiji nad njihovom domovinom, ali na Balkanu, više nego u bilo kojem drugom dijelu svijeta, “patriotizam i genocid” se koriste kao oružje političke retorike već decenijama.

Od svoje koncepcije tokom četrdesetih godina prošlog vijeka u popularnom političkom rječniku, pojam “genocid” se koristi kao označivač “krajnjeg zla”, dok je patriotizam definisan kao prirodna potreba čovjeka da voli mjesto u kojem se rodio i odrastao. U trenutnoj bosanskohercegovačkoj političkoj sceni koja tinja iz dana u dan, upotreba pojma “genocid” označava srpsku agresiju nad Bosnom i Hercegovinom, dok se kod Bošnjaka koji patriotizmom pokušavaju očuvati dugotrajnu tradiciju i svoju kulturu kojom svoje vrijednosti i načela prikazuju u suživotu sa drugim narodima Bosne i Hercegovine, taj isti patriotizam tumači kao nešto negativno i što raspiruje mržnju. Nadalje, dok Bošnjaci tragaju za pravdom i očekuju priznavanje genocida od počinioca istog, pojedine države iz bivše Jugoslavije, čak očekuju i reprizu Miloševićeve i Tuđmanove ideološke podjele Bosne i Hercegovine planirane početkom 90-ih, kako bi se “riješio” problem tenzija u Bosni i Hercegovini koji traje decenijama.

Dok je Bosna i Hercegovina zemlja antifašističke ideologije, tj. ona koja se suprotstavljaja fašizmu i nacizmu, bošnjački patriotizam se koristi kao oružje u retoričkom sukobu koji podstiče na sukobe između naroda koji inače, u pozadini i kulturi, imaju mnogo više toga što ih okuplja nego dijeli. Čakštoviše taj isti patriotizam se koristi kao jedan od razloga za eskaliranje tenzija u Bosni i Hercegovini, dok su genocid nad Bošnjacima i njegovi počinioci rezultat decenijskih procesa koji je pravni koncept opisao kao zločin protiv čovječnosti, pretvorio u nakaradnu politiziranu optužbu s općenitom primjenom onih koji ga negiraju.

Krajnje je vrijeme da se poduzme određeni korak naprijed u borbi protiv negiranja genocida nad Bošnjacima, da se sistem koji je počinio taj genocid nazove onako kako i zaslužuje a to je genocidni sistem. Zašto negirati opće poznatu činjenicu da je genocid bio inherentno povezan s fašizmom i rasističkim teorijama VRS i onih koji su bili na vrhu iste.

Dalje, onima koji žele podjeliti Bosni i Hercegovinu treba da bude jasno da Bošnjacima nije potrebna edukacija i infiltracija koruptivnih akademika u obrazovnim institucijama kako bi naučili revidiranu (nametnutu) historiju i šta znači patriotizam. Bošnjaci kao autohton narod Bosne i Hercegovine žive patriotizam oduvijeka pa su stoga i zahvalni što imaju samo jednu državu, a nikad neku rezervnu. Neka pojedini tumače bošnjački patriotizam i historiju kako god oni htjeli ali ti isti treba da razumiju da Bošnjaci kao i njihovi preci patriotizam tumače znakom slobode i privilegije, jer je isti bio jedina iskra nade u agresijama koje je njihova jedina domovina Bosna i Hercegovina vijekovima unatoč svim zamkama preživjela i na kraju opstala.

Čitajte više

Budući da su žene izloženije negativnim posljedicama ekonomske krize uzrokovane pandemijom, manifest je od europskih čelnika zatražio da zaustave trend produbljivanja rodnih nejednakosti kroz deset točaka.
Meksiko želi do kraja godine, nakon Kube, biti druga zemlja u Latinskoj Americi koja će razviti sopstveno cjepivo protiv korone. Tračak nade ili samo propaganda?
Dugogdišnji bugarski premijer Bojko Borisov nije mogao da sastavi vladu, ali nisu mogle ni druge političke snage. Mjesec dana poslije parlamentarnih izbora jasno je da će birači ponovo morati na birališta.
Njemačka i Francuska su godinama bile zemlje, koje su ulagale napore za mirno rješenje ukrajinskog konflikta. Sada je pak američki predsjednik Džozef Bajden preuzeo vodeću ulogu.