1.300 vakcina u Prijedoru uništeno – zbog nestanka struje

1.300 vakcina u Prijedoru uništeno – zbog nestanka struje_6078f9ff70a7b.jpeg
BiH je do sada dobila oko 140 hiljada vakcina, uglavnom iz donacija. Od toga je uništeno gotovo tri hiljade. Svaki dan je gotovo 100 mrtvih a vakcinacija u Srbiji je trenutno jedina alternativa.
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Teško da je bilo šta, ukoliko izuzmemo poražavajući indeks korupcije, tako nedvosmisleno pokazalo nesposobnost vlasti BiH kao problem sa nabavkom vakcina. BiH je na dnu evropske ljestvice kada je riječ o procesu vakcinacije i u evropskom vrhu kada je riječ o smrtnosti. Svakog dana u posljednjih nekoliko nedjelja, broj umrlih kod kojih je pronađeno prisustvo korona virusa je oko stotinu. Vlasti ne preduzimaju apsoluto ništa po tom pitanju. Naprotiv, mnogi od njih i dalje pozivaju stanovništvo da se vakciniše, iako ne postoji dovoljan broj doza ni za vakcinaciju rizičnih grupa.

Prijedorski fijasko

Najnoviji slučaj u prijedorskom Domu zdravlja  samo je potvrdio bezizlaznost u kojoj se BiH nalazi. Od oko 140 hiljada doza vakcina, koliko je do sada ušlo u BiH uglavnom kroz donaciju, zbog nestanka električne energije u prijedorskom Domu zdravlja, uništeno je 1.300 doza vakcina, jer je prekinut “hladni lanac”. Međutim, radi se o duplom gubitku, s obzirom da svaka doza za vakcinaciju ima svoj par za revakcinaciju.

“Nama sada najveći problem predstavlja nedostatak vakcina za revakcinaciju, jer su te komponente propale. Moramo imati na umu da mi imamo tačan broj prve komponente koji odgovara broju druge komponente pa nam to predstavlja tehnički problem”, rekao je direktor Zavoda za javno zdravstvo Branislav Zeljković, komentarišući uništavanje vakcina u prijedorskom Domu zdravlja, navjerovatnije ljudskom krivicom.

To u prevodu znači da je propalo duplo više vakcina, jer se druga komponenta vakcine mora pronaći u nekom drugom “paketu”, nakon čega će neupotrebljiva biti prva doza. I tako u krug.  Nevjerovatno je da niko, nijednog trenutka nije prihvatio odgovornost, ne samo za ovaj slučaj u Prijedoru, nego za kompletan fijasko nabavke vakcina u BiH. Tužilštvo je otvorilo predmet u ovom slučaju, policija uzela dokaze i sada se čeka epilog.

Javnost traži vakcine

Dok umiru i ljekari i pacijenti, institucije i visoki funkcioneri i dalje svakodnevno nude apsurdna objašnjenja zašto nisu u stanju da nabave vakcine i bar počnu masovnu imunizaciju. Prebacivanje odgovornosti, taj stari uvježbani trik, u ovom slučaju više ne pali. Javnost traži samo jedno – vakcine.

“Nije riječ samo o nesposobnosti, a možda i nezainteresovanosti nadležnih da se nabave te dragocjene bočice. Ovosedmični slučaj u Prijedoru, gdje je upropašteno 1300 doza jedva nabavljenih vakcina, nagovještava da će dramatična neodgovornost pojedinaca biti veliki problem čak i ako institucije nekad uspiju nabaviti veće količine. Ko nama, građanima, garantuje da nećemo ostati nevakcinisani zato što je neko jednostavno zanemario procedure i uništio vakcine ili, što je još gore – ko nam garantuje da nećemo biti vakcinisani vakcinama koje je neko prethodno upropastio nepropisnim skladištenjem i pripremom za upotrebu”, kaže novinar iz Sarajeva, Amir Sužanj, podsjećajući da je najveći domet pravosudnih insitutucija u ovakcim slučajevima bio – otvaranje predmeta a da odgovornost niko ne preuzima.

Što se tiče samog procesa vakcinacije, i tu su brojevi neumoljivi. U Banjaluci je za dva mjeseca vakcinisano oko četiri hiljade stanovnika, u Domu zdravlja Kantona Sarajevo oko 700 zdravstvenih radnika i to su uglavnom svi dostupni konkretni podaci. U ostalim, manjim mjestima u BiH, vakcinisao se zanemarljiv broj, s obzirom da su neki domovi zdravlja dobijali i po dvadesetak vakcina. Izuzetak je Trebinje, gdje je prema tvrdnjama nadležnih drugu dozu primilo oko 1500 građana.

Razvlačenje imunizacije

U cijeloj toj priči vlast poziva na vakcinisanje, koje je “počelo” još u februaru u Republici Srpskoj ali se dnevno vakciniše veoma mali broj,  stvarajući tako privid trajanja imunizacije, razvlačenjem cijelog procesa. Zbog toga je prije nekoliko dana na najvećem punktu u Banjaluci bila omogućena prijava za vakcinisanje vakcinom Astra Zeneca, kojoj je isticao rok upotrebe.

“Sagledaćemo mogućnost da uputimo veću količinu vakcina prema opštinama u Hercegovini kako bi se građani koji su prijavljeni, što prije vakcinisali. Ne smijemo tu da stojimo i odugovlačimo jer gubimo interesovanje građana. Moramo što prije  da reagujemo kako bismo mogli kontrolisati epodemiju”, rekao je ministar zdravlja u Vladi RS, Alen Šeranić, ne objasnivši odakle će vakcine stići i kada bi do te isporuke moglo doći.

Isporuka od 60 hiljada doza Sputnjika V, najavljena je sredinom prošlog mjeseca u Republici Srpskoj, nakon čega je svake sedmice prolonogirana. Objavljeno da će ove sedmice stići prvi dio od tih 60 hiljada, koji će biti manji i iznosiće oko 10 hiljada doza (?!). Još nisu stigle. Takođe, na početku vakcinacije, početkom februara, najavljeno je 200 hiljada doza, koje će sukcesivno stizati u RS do sredine marta. Maj je pred nama a ni tih vakcina nema. Sve što su uspjeli da dogovore je, kako komentarišu mediji, “prosjačenje”, koje će biti nastavljeno 15.4.2021., za kada su najavljene nove doze iz Srbije, koje bi srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku trebalo da uruči Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, i to u  Institutu Torlak gdje sljedećeg mjeseca počinje masovna proizvodnja Sputnjika V.

Smjene i krivične sankcije

Do sada je BiH dobila donacije iz Kine, Srbije, Turske, Slovenije (koje će stići kroz covax mehanizam op.a) a čeka se i kontigent iz Malezije, od 50 hiljada doza. Bez obzira što se većinom radi o donacijama, odgovorni za propust u prijedorskom Domu zdravlja, moraju biti kažnjeni.

“Niko neće biti amnestiran od bilo kakve odgovornosti ukoliko se utvrdi da je u pitanju ljudski faktor”, rekao je gradonačelnik Prijedora, Dalibor Pavlović. Iz Doma zdravlja ne žele da komentarišu slučaj do njegovog okončanja.

Amnestije za odgovorne su postale više pravilo nego izuzetak, kaže novinar iz Banjaluke, Brankica Spasenić, koja godinama prati stanje u pravosuđu. Tvrdi da ništa nije tako ogolilo nefunkcionalnost, nekompetentnost i nesposobnost svih nivoa vlasti u BiH, kao proces vakcinacije, ili, kako kaže,  njegovo nepostojanje.

“Dok čitava planeta aktivno sprovodi imunizaciju, u BiH vlada potpuna nebriga za javno zdravlje, pa je BiH na začelju statistika po broju vakcinisnih, ali u vrhu po broju umrlih i oboljelih. Sramne su i ponižavajuće izjave koje funkcioneri daju u pokušaju da opravdaju ovakvo stanje, kao i najave ‘kontigenata’ koji ne stižu. O aferama, poput posljednjih dešavanja u Domu zdravlja Prijedor, da i ne govorim. Sve zajedno zahtijeva ne samo smjene i moralnu odgovornost, nego i krivično sankcionisanje”, kategorična je Spasenić.

Kad sve propadne, o ratu ćemo

Međutim, zanimljivo je da vlast po istoj matrici produkuje krize već 20 godina, kako bi se skrenula pažnju sa ključnih problema, u ovom slučaju vakcinacije. U vrijeme kada građani, od kojih neki i na protestima, traže odgovore kada će vakcine biti nabavljene, zašto one koje stižu propadaju i zašto je zdravstveni sistem na izdisaju, pojavljuje se “zapaljiva tema” o prizivanju rata.

A s obzirom da zdravlje ne poznaje granice, sve više građana iz BiH  se odlučuje na vakcinaciju u Srbiji. Prije nekoliko sedmice vakcinacija je bila moguća bez zakazivanja, ali je sada taj proces obustavljen za strane državljane bez zakazivanja termina, ali je i dalje moguća prijava putem portala eUprava Republike Srbije. Više nije novost i da institucije u BiH organizuju ture u Srbiju, što je bio slučaj sa zaposlenima Ustavnog suda BiH, zdravstvenim radnicima iz RS ali i dijelom medijskih radnika, koji su ovih dana u saradnji sa Udruženjem novinara Srbije, vakcinisani u Beogradu.

Do tada, još jednom je za kraj ove sedmice najavljeno još 10 hiljada ranije naručenih doza Sputnjika V, kao i vakcine iz covax mehanizma, koje bi navodno trebale stići do kraja mjeseca.

SANDžaklija preporučuje

Šta naši urednici čitaju, gledaju i slušaju svake hefte. Prijavite se za Heftični Bilten i nikad više ne propustite velike priče.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.