Iz života Poslanika ﷺ: Kako se ljudi mijenjaju

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Odlomak iz knjige: Dr. Hišam al-‘Avadi, Muhammed, s.a.v.s: kako te može učiniti izvanrednim
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Četrdesete su doba koje predstavlja odlučujući prag u čovjekovom životu - vrijeme promjena. Ovo se spominje u Kur’anu, kad je Allah rekao: “A kad dospije u muževno doba i kad dostigne četrdeset godina, on rekne: ‘Gospodaru moj, dozvoli Mi da ti budem zahvalan na blagodati koju si darovao meni.’”(al-Qur’an, 46:15).

Započet ćemo s najvažnijom transformacijom u Muhammedovom ﷺ životu, koja se dogodila kad je imao četrdeset godina.
Dok je meditirao (promišljao) u istoj pećini izvan Mekke, Muhammedu ﷺ se dogodilo nešto izuzetno. Božiji melek pojavio se pred njim i rekao mu: “Čitaj!” Prestravljen, Muhammed ﷺ je zamuckivao da ne zna čitati, a melek ga je zgrabio i snažno protresao, ponavljajući opet: “Čitaj!”, iako pred njim nije bilo ničega za čitanje.
Muhammed ﷺ je upitao meleka: “Šta da čitam?” Melek ga je drugi put protresao i rekao: “Čitaj!” Na što je opet odgovorio da čitati ne umije. Melek ga je još jednom protresao, ovaj put toliko snažno da je Muhammed ﷺ osjetio kao da će mu duša iskliznuti iz tijela i rekao: “Čitaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara…” (al-Qur’an, 96:1).

Ovaj susret s melekom Džibrilom preokrenuo je Muhammedov ﷺ život.

Promjena koju je Muhammed ﷺ doživio u pećini bila je fizički bolna, jer ga je melek Džibril stisnuo, ali unatoč tome, Muhammed ﷺ je čeznuo da Džibrila ponovo vidi i zabrinuo bi se kad se ne bi pojavio neki duži period. Promjena na isti način može biti izuzetno teška ili bolna jer osobu izvlači iz njene zone komfora na nepoznatu teritoriju.

Ali kad se navikne na novu situaciju, bol prolazi. Ljudi se u sebi ne kolebaju oko same promjene, već se plaše boli koja je prati.
I vi morate biti spremni tolerirati bol i platiti cijenu da biste na kraju uspjeli. Nijedna velika transformacija nije lahka.

Muhammed ﷺ je ubrzo promijenio živote sedmero ljudi: svoje supruge Hatidže (55 godina); njegovih kćeri Zejneb, Rukaje i Umm Kulsum; njegovog rođaka ‘Alije ibn Ebi Taliba (10 godina); dječaka koji je u jednom trenutku bio njegov usvojeni sin, Zejda ibn Harisa (30 godina); i njegovog prijatelja Ebu Bekra (38 godina).

Ebu Bekr je, također, uspio promijeniti pet drugih ljudi nabolje, a to su Osman ibn ‘Affan (34 godine), ‘Abdurrahman ibn ‘Auf (30 godina), Talha ibn ‘Ubejdullah, Sa’d ibn Ebi Vekkas (19 godina) i Zubejr ibn al-‘Avvam (16 godina).

Interesantno pitanje koje treba ovdje postaviti je kako je ideja promjene tako brzo zaživjela među njima? I kako se ideje generalno šire među ljudima?

Ideje se efikasno šire preko ljudi koji su u teoriji liderstva i upravljanja poznati kao “konektori” - koji znaju kako se povezati s ljudima i prenijeti inspirativne i motivacijske ideje od jedne osobe do druge, upravo onako kako to danas čine društveni mediji.

Savršen primjer “konektora” ovdje je Ebu Bekr al-Siddik, koji je uspio izgraditi veze između ljudi svih dobnih skupina i porijekla, poput povezivanja tinejdžera Sa’da s Osmanom, koji je imao 34 godine. Broj ljudi uvjerenih u ideju promjene brzo se udvostručio s pet na deset, zatim je narastao na dvadeset, pa na trideset, kako prenosi rani islamski historičar Ibn Hišam.

Sad ćemo upoznati neke ljude koji su promijenili život (u ovom slučaju preobraćenjem na islam), jer bi njihova iskustva mogla biti korisna onima koji pokušavaju napraviti promjene u svom životu.
Posebno ćemo se fokusirati na one koji su govorili o svojim transformativnim iskustvima i čitati njihova kazivanja iz moderne perspektive koju možete povezati sa svojom stvarnošću.

‘Amr al-Sulemi

‘Amrova promjena bila je izvanredna zbog njene brzine jer je u potpunosti promijenio svoj život nakon izuzetno kratkog razgovora s Poslanikom ﷺ. Početak njihovog razgovora glasio je:
‘Amr: Ko si ti?
Muhammed ﷺ: Ja sam Poslanik.
‘Amr: Šta je Poslanik?
Muhammed ﷺ: Allah me je poslao.
‘Amr: Zbog čega te poslao?
Muhammed ﷺ: Izgraditi rodbinske veze, razbiti idole i pozivati Tevhidu (Allahovoj jednoći).
‘Amr: Ja sam tvoj sljedbenik.

Nevjerovatna stvar u razgovoru je koliko brzo se ‘Amr promijenio. Razlog tome je mogao biti što je ‘Amr bio predislamski monoteist, pa mu je Muhammedov ﷺ govor o razbijanju idola bio razumljiv i prihvatljiv.
Ali mnogi monoteisti u Arabiji nisu prešli na islam preko noći, pa šta je bilo drugačije u vezi s ‘Amrom?
Neko će kazati da je ovo bila bogomdana uputa, ali postoje i drugi ključni faktori koji su igrali ulogu u njegovom preobraćenju, uključujući Poslanikovu ﷺ sposobnost da bude uvjerljiv u komunikaciji s drugima.
Učinkovita komunikacija nije ograničena samo na verbalnu komunikaciju, već obuhvata i neverbalnu komunikaciju. Na primjer, Muhammedovi ﷺ iskreni izrazi lica, saosjećajni ton glasa i animirani govor tijela, koji nisu preneseni u samom tekstu razgovora.
Studija Judee K. Burgoon iz 1996. godine pokazala je da samo mišići lica mogu prenijeti 20.000 različitih izraza i da jezik lica ne laže. Poznata studija UCLA iz 1967. godine sugerira da je 93 posto komunikacije neverbalno (55 posto od pokreta tijela i 38 posto od tona glasa), u poređenju sa samo 7 posto učinka koji dolazi od samih riječi.
Kao što je jedan Muhammedov ﷺ savremenik rekao o njemu: “Kad sam vidio njegovo lice, znao sam da to nije lice lažljivca.”
Da biste shvatili kako su se ‘Amr i drugi tako brzo promijenili, razmislite i o onome što Muhammed ﷺ nije rekao i mentalno dočarajte utjecaj njegovih izraza lica, glasa i govora tijela dok je razgovarao sa svakim sagovornikom.

A sad dijelimo kraj razgovora između ‘Amra i Poslanika ﷺ:
‘Amr: Ja sam tvoj sljedbenik.
Muhammed ﷺ: To danas ne možeš učiniti. Zar ne vidiš u kakvom sam stanju i u kakvom su stanju ljudi? Ali vrati se svom narodu i ako čujete da sam se pojavio, dođite k meni.
Također, značajno je u ovom kazivanju da je ‘Amr ostao musliman više od 10 godina, a da nije vidio Muhammeda, jer se vratio u svoj rodni grad Sulejm i Muhammeda ponovo vidio tek kad se Poslanik ﷺ nastanio u Medini.
Prema jednom hadisu, ‘Amr je prišao Poslaniku ﷺ kad je čuo da se preselio u Medinu i pitao ga: “Sjećaš li me se?” Na to je Poslanik ﷺ odgovorio, “Da, upoznao sam te u Mekki.” To je još jedan znak koliko utjecajan je njihov usputni susret bio.

‘Abdullah ibn Mes’ud

‘Abdullah je bio iz regije Huzejl 45 kilometara istočno od Mekke, ali je živio u Mekki, gdje je od djetinjstva radio kao pastir. Poslanik ﷺ je prolazio pored ‘Abdullaha dok je on bio sa svojim stadom i zamolio ga da se napije ovčijeg mlijeka. ‘Abdullah je izvinjavajući se rekao da ne može, jer ovce nisu pripadale njemu. Muhammed ﷺ je zatim zamolio ‘Abdullaha da mu dovede mladu kozu, nakon čega je proučio ajet iz Kur’ana i suho vime ovce napunilo se s dovoljno mlijeka da piju i Muhammed ﷺ i ‘Abdullah.
Ovo iskustvo, koje je kazivao ‘Abdullah, bilo je njegova prekretnica.
Kako se ljudi mijenjaju?
Ključno pitanje i u slučajevima ‘Abdullaha i ‘Amra je kako i zašto se neki ljudi tako brzo u potpunosti mijenjaju.
Pored bogomdane upute, razlog tome je bio i što je Muhammed ﷺ ostavio snažan utjecaj na njihova osjećanja.

U svojoj knjizi Switch, Chip i Dan Heath iznose argument da ljudi češće mijenjaju svoja uvjerenja i navike kad su pogođeni na emocionalnom nego na intelektualnom nivou.
To ne znači da logika ne može promijeniti ljude; i emocije i logika imaju ulogu, ali ona koja je dominantna u promjeni utjecat će na prirodu same promjene.
Promjena proistekla intelektualnim uvjerenjem obično je vrlo specifična i jasno definirana. Na primjer, kad odlučite izmijeniti svoje potrošačke navike i stavljati 10 posto svoje zarade na štedni račun, to radite jer znate da će vam to pomoći da kupite kuću pet godina kasnije.
Te racionalne promjene prate sljedeće korake: “analiziraj – misli – mijenjaj”, dok promjena vođena emocijama slijedi drugačiji proces, najčešće onaj: “vidi – osjećaj – promijeni”, koji je čest u velikim ličnim pročišćenjima i transformacijama.

Dan i Chip Heath dodaju:
Ali kad se ljudi ne uspiju promijeniti, to obično nije zbog problema s razumijevanjem. Pušači razumiju da su cigarete nezdrave, ali ne odustaju. Na nekom nivou razumijemo ovu napetost. Znamo da postoji razlika između znanja kako postupati i motivacije za djelovanjem. Ali kad je riječ o promjeni ponašanja drugih ljudi, naš prvi instinkt je naučiti ih nečemu.
Postoje i drugi primjeri ljudi koji su se promijenili iz emocionalnih razloga, zbog nečega što su vidjeli ili čuli što ih je nagnalo da se promijene na bolje.

Tufejl ibn ‘Amr, predvodnik plemena Devs, živio je južno od Mekke u području koje je danas poznato kao al-Baha. Tufejl je čuo Muhammeda ﷺ kako uči Kur’an i bio je duboko dirnut rekavši: “Nikad u životu nisam čuo ništa ljepše.”
Kad se Tufejl ibn ‘Amr preobratio na islam, nagovorio je i svoju porodicu i ukupno 70 drugih ljudi da se preobrate. (I riječi Kur’ana i Muhammedova ﷺ prezentacija istih, bile su vrlo moćne).
Dimmad Salaba bio je poznati vrač, koji je navodno liječio ljude opsjednute džinima (demonima) ili pod urokom. Njegova promjena bila je za 180 stepeni, također, nadahnuta slušanjem Muhammeda ﷺ kako uči Kur’an, nakon čega je kazao: “Nikad nisam čuo ništa slično ovim riječima.”
Ebu Zerr je bio monoteist iz regije Gifar, 250 kilometara sjeverno od Mekke. Nakon susreta s Muhammedom ﷺ, preobratio se na islam na licu mjesta, ne plašeći se posljedica od Kurejšija i drugih. Prema hadisu, pretukla ga je gomila politeista.
Zajednički faktor u ovim prelascima na islam je da su sva trojica bila fleksibilna prema ideji promjene, jer neko ko je uskogrudan prema promjenama vjerovatno bi promjenu vidio kao prijetnju za svoj svijet.
Sva trojica spomenutih nisu se usredotočili na stvari koje će izgubiti nakon što se promijene (što mogu biti sjećanja, navike, itd.), već na novi način života koji će živjeti nakon što tu promjenu naprave.

Prilagođavanje promjenama

Brza promjena najvažnija je značajka 21. stoljeća (od fiksnih do mobilnih telefona, od enciklopedija do Wikipedije, od kupovine u običnim trgovinama do internet kupovine), a to je fleksibilnost i prilagodljivost učinilo presudnim vještinama.
Fleksibilnost ne znači samo želju za učenjem novih stvari, već i spremnost da se zaborave stvari koje više nisu korisne.
Zaboravljanje naučenog je teško i nisu svi u mogućnosti to učiniti, pogotovo kad dostignemo određenu dob. Zaboravljanje naučenog zahtijeva prihvatanje promjene i samopouzdanje u prihvatanju istog. Prema profesoru Billu Lucasu:
Da bismo napredovali u današnjem svijetu trebat ćemo razviti drugačiji pogled na talenat. Nestalo je oslanjanje na fiksne pojmove uskih vrsta inteligencije poput IQ-a. U narednim godinama bit ćemo sve više zainteresirani za to kako ljudski um funkcioniše sa zaboravljanjem naučenih stvari kako bi mogao neprestano širiti svoju inteligenciju u nizu različitih konteksta.
Sposobnost zaboravljanja naučenog ono je što je bilo nadahnjujuće i za Tufejlovo i za Dimmadovo iskustvo. Tufejl je bio siguran u izazov promjene, rekavši: “Mogu razlikovati dobro od lošeg, pa šta bi me trebalo spriječiti da slušam ovog čovjeka?” Dimmad je bio fleksibilan da zaboravi ono što je naučio u prošlosti (vradžbine) za ono što je shvatio da je istina, rekavši: “Čuo sam gatare, mađioničare i pjesnike kako govore, ali nikad nisam čuo nešto slično ovim riječima.”

Izazov u promjeni za mnoge ljude je teškoća ostavljanja nečega poznatog i utješnog i preuzimanje nečega potpuno novog i nepoznatog. Ovo je iskustvo Ebu Zerra, koji je za sobom ostavio svoj prijašnji život - bio je bandit koji je presretao prolazeće karavane i pljačkao putnike - da bi zatim usvojio novi način života.

Napustiti naviku gotovo je uvijek teško, bez obzira na to koliko snage i volje imate, jer možete osjetiti nostalgiju za minulim vremenima, ali ne možete osjećati nostalgiju za budućnošću koja je nova i nepoznata teritorija.
Ebu Zerr se, međutim, uspio odreći svojih prijašnjih užitaka (brzo stečenog novca, naleta adrenalina od pljačke karavana) i svoje misli okrenuti ka budućnosti (i tome kako Kurejšijama reći da se preobratio na islam).
Ovo je dobra mentalna strategija za suočavanje s izazovom promjene - nemojte živjeti s mentalitetom čežnje za svojim starim navikama, već radije razmišljajte šta vaš novi život obećava.
Razmislite o tome kako će s vašom novom navikom stvari biti bolje za vas, a ne o tome šta ćete izgubiti ako odustanete od stare navike. Zamislite svoje stanje nakon promjene, tako da vaše iščekivanje promjena raste, a vezanost za prošlost se smanjuje.
Ne kažem da će ovo olakšati proces promjena, ali će ublažiti poteškoće tranzicije.

Promjena u Kur’anu

Sad ćemo govoriti o prirodi retorike promjene, s posebnim osvrtom na ranije kur’anske sure, objavljene dok je Muhammed ﷺ još uvijek živio u Mekki i tome kako su Mekelije reagovale.
Tri četvrtine kur’anskih sura objavljeno je u Mekki, počevši od trenutka kad je melek Džibril kazao Muhammedu ﷺ: “Čitaj!”
Mekanske sure afirmisale su Božiju jednoću i neophodnost snažnih moralnih vrijednosti, upozoravajući na štetnost obožavanja idola, kazujući inspirativne pripovijesti Poslaniku ﷺ i vjernicima, kao i o ljepotama Dženneta i tminama Džehennema.
Mekanske sure bile su dinamične, nalik dinamici promjene onih koji su se preobratili na islam.
Osamdeset i šest od sto i četrnaest kur’anskih sura objavljeno je u Mekki, uključujući više od 4.000 ajeta, počevši od “Čitaj!” i završavajući se surom al-Mutaffifun - Oni koji pri mjerenju zakidaju.
Kur’anski ajeti nisu pridobili sve Mekelije, ali su promijenili mišljenje znatne manjine, što se i očekuje u procesu tako zamašnih društvenih promjena.

Čitajte više