Sedmica u znaku bh. kinematografije

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Nakon dodjele ovogodišnje Nagrade rediteljici Jasmili Žbanić, od ove sedmice svi programi Modula Memorije 2021 bit će održani u online formatu.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Nakon dodjele ovogodišnje Nagrade rediteljici Jasmili Žbanić, od ove sedmice svi programi Modula Memorije 2021 bit će održani u online formatu. U srijedu i u četvrtak bit će emitovana dva igrana filma; Most reditelja Hajrudina Šibe Krvavca bit će prikazan u srijedu na zvaničnom Youtube kanalu Festivala MESS i Facebook profilu Festivala MESS u saradnji sa Filmskim centrom Sarajevo, a u četvrtak, 15. aprila, na Federalnoj televiziji sa početkom u 21 sat, bit će emitovan film Za one koji ne mogu da govore rediteljice Jasmile Žbanić.

Film Most je jedan od najznačajnijih filmova, ne samo reditelja Šibe Krvavca, već bosanskohercegovačke, ali i evropske kinematografije iz tog perioda. Ovaj film je uvršten u ovogodišnji program zbog svoje velike umjetničke vrijednosti, ali I zbog teme kojom se bavi kroz svoju priču. Veoma je važno da kroz ove programe sačuvamo antifašitičku ideju I njegujemo je i u novom vremenu.

Radnja filma Za one koji ne mogu da govore prati Kym, turistkinju iz Australije, koja odlučuje otputovati u Bosnu. Turistički vodič je vodi u Višegrad, mali grad na granici Bosne i Srbiji. Nakon neprospavane noći u romantičnom hotelu Vilina Vlas, Kym otkriva šta se tu dogodilo tokom prethodnog rata. Ona nakon toga više ne može biti obična turistkinja i njen život više nikada neće biti isti. Ovaj film je baziran na istinitoj priči, a glava protagonistkinja filma, Kym, igra samu sebe.

Čitajte više

Proslava Dana pobede sa pominjanjem Tita isključivo u negativnom kontekstu naprosto je budalasti performans kakve nam, raznim povodima, već odavno priređuju ovdašnji zvaničnici, ojačani prekodrinskom bratskom snagom.
Žena iz Vijetnama sa francuskim državljanstvom u svojoj 79. godini vodi pravnu bitku protiv koncerna koji su proizvodili “ejdžent orindž”. Njime je američka vojska u ratu trovala vijetnamsko stanovništvo.
Autor ovu skepsu prema državnim kampanjama, poput ove s cjepivom, povezuje s nepovjerenjem prema državi koje potječe iz razdoblja socijalizma a to posebice vrijedi za marginalizirane grupe stanovništva poput Roma.