Zbog Ramazana ugostiteljima dozvoliti rad do 23 sata

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Građanski pokret (GP) URA pozvao je nadležne organe da zbog Ramazana razmotre predlog da se radno vrijeme ugostiteljskih objekata u Rožajama, ali i u ostalim gradovima u kojima je povoljna epidemiološka situacija, produži do 23 sata.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Građanski pokret (GP) URA pozvao je nadležne organe da zbog Ramazana razmotre predlog da se radno vrijeme ugostiteljskih objekata u Rožajama, ali i u ostalim gradovima u kojima je povoljna epidemiološka situacija, produži do 23 sata.

Iz rožajskog odbora GP URA apelovali su na nadležne organe da razmotre i da zabrana kretanja bude od ponoći.

“Smatramo neophodnim da se produži radno vrijeme ugostiteljskih objekata, posebno u Rožajama, jer imamo situaciju da većina lokala u našem gradu ne radi u toku dana za vrijeme ramazanskog posta, a da je zatvaranje objekata predviđeno za 21 sat, dok zabrana kretanja počinje od 22 sata”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da bi nadležni organi, ukoliko ne mogu da predložene mjere donesu na nivou cijele Crne Gore, onda mogli to da učine u gradovima u kojima je epidemiološka situacija sve povoljnija, kao što je slučaj u Rožajama.

“U Rožajama je trenutno u padu broj oboljelih od Covid-a 19, što ujedno daje prostora da se postupi po pomenutom zahtjevu kojim bi olakšali rad ugostitelja u tom gradu”, kazali su iz GP URA.

Prema njihovim riječima, na taj način bi se olakšalo građanima Rožaja praktikovanje određenih ramazanskih aktivnosti a, sa druge strane, uticalo na očuvanje radnih mjesta.

Čitajte više

Budući da su žene izloženije negativnim posljedicama ekonomske krize uzrokovane pandemijom, manifest je od europskih čelnika zatražio da zaustave trend produbljivanja rodnih nejednakosti kroz deset točaka.
Meksiko želi do kraja godine, nakon Kube, biti druga zemlja u Latinskoj Americi koja će razviti sopstveno cjepivo protiv korone. Tračak nade ili samo propaganda?
Dugogdišnji bugarski premijer Bojko Borisov nije mogao da sastavi vladu, ali nisu mogle ni druge političke snage. Mjesec dana poslije parlamentarnih izbora jasno je da će birači ponovo morati na birališta.
Njemačka i Francuska su godinama bile zemlje, koje su ulagale napore za mirno rješenje ukrajinskog konflikta. Sada je pak američki predsjednik Džozef Bajden preuzeo vodeću ulogu.