Muškarci između posla i porodice u pandemiji

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Šta mislite kako muškarci balansiraju između porodice i karijere? Između svakodnevnog odlaska na posao i bavljenja porodicom
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Šta mislite kako muškarci balansiraju između porodice i karijere? Između svakodnevnog odlaska na posao i bavljenja porodicom? Tokom prošlog mjeseca koji se inače obilježava kao mjesec ženske historije odlučili smo pitati muškarce pitanje uvijek rezervisano za žene: kako balansirate privatno i poslovno?

Pitali smo našu publiku na društvenim mrežama, muškarce na ulicama gradova, pisali smo poruke. Ovo su neki od odgovora.

Trpi porodica

Stefan koji ima 34 godine i dvoje djece kaže da u njegovom slučaju nije teško pronaći balans iz dva razloga.

“Prvi i glavni je međusobno poštovanje između moje supruge i mene te uspjevamo da se lako organizujemo u svim našim obavezama, kao i načinom na koji provodimo vrijeme nakon obaveza, kao porodica. Zavisno od toga ko mora više da radi, onaj drugi preuzima kućne obaveze, i tu se nadopunjujemo, a slobodno vrijeme naravno provodimo svi zajedno, roditelji i djeca.

Druga, važna pomoć je od roditelja i jednog i drugog, naime, naši roditelji su relativno mladi (oko 60 godina, svo četvoro), pa vole da su sa unučadima i samim tim i nama omoguće da sve poslove završimo kada je neophodno. Nažalost, pretpostavljam da oni koji nemaju mogućnost pomoći od “baba i đedova” trpe, pogotovo u ovom dobu kada škole i vrtići ne rade.”

Za Aleksandra iz Beograda, kako kaže zbog posla i karijere, trpi porodica. “Stvarno se ne stiže, tempo je ubitačan. Otprilike dešava se da ja dođem kući u osam, devet, koliko to imam da provedem sa djecom, sat, sat i po, dva. Tako da, nažalost je tako. Mamama je možda i teže. Zarad mog nekog posla, supruga ne radi. tako da neko mora da bi održali koliko toliko zdravu porodicu.”

I Jasmin iz Sarajeva kaže da je balans problem. Prije pandemije, kako kaže, imao je dosta službenih putovanja, što mu je dodatno otežavalo da nije ni bio svjestan.

“Tako da je meni korona donijela olakšanje u tom pogledu jer sam puno manje odsutan od kuće, puno sam više vremena proveo u kući. Mogu reći sa radom od kuće generalno da u tom pogledu meni lično pomaže jer mogu obavljati posao online, a opet imam više vremena za porodicu, nemam tog putovanja od kuće do posla. Onda pauze možeš iskoristiti, možeš preraspodijeliti radno vrijeme, nekad možeš nešto uraditi i mimo radnog vremena a opet imati više vremena za porodicu. Online rad je meni to bio lično olakšanje”, priča nam Jasmin.

No, on nije jedini koji je zbog online rada tokom pandemije dobio mogućnost da više vremena provodi u porodici i samim time i više učestvuje u preraspodjeli posla.

U svom istraživanju “Dječji koraci: rodna podjela brige o djeci tokom COVID-19 pandemije” autorice Almudena Sevilla i Sarah Smith navode kako se dešava promjena u rasporedu brige za djecu od kada je pandemija krenula, kao i da dolazi do više jednakog raspoređenja radnih zadataka. Na osnovu razgovora sa više od četiri hiljade učesnika, došle su do zaključka da je došlo do “malih koraka u ravnopravnijoj raspodjeli poslova.”

Za brojne porodice, preraspodjela dodatnih sati brige za djecu je sada mnogo više jednaka no ranija briga za djecu, navodi se u istraživanju.

“Međutim, ovo se ne dešava univerzalno u svim porodicama već je podstaknuto donekle radom muškaraca od kuće i u još većoj mjeri zbog toga što su ostajali bez poslova,” navode autorice istraživanja.

Jasmin smatra da je pandemija nekima proširila vidike u smislu rada od kuće, koji prema njegovom mišljenju ostavlja više prostora za porodicu.

“A mislim da posao ne trpi. Meni je to donijelo dobrobit.”

Ovo naravno ne znači da je lockdown, rad od kuće i online režim izliječio neravnopravnost i položaj žena u porodici. Žene, bez obzira na ove male pomake i u pandemiji nose najveći teret.

U prosjeku žene rade deset sati duže sedmično od muškaraca, navode autorice Almudena Sevilla i Sarah Smith.

Sa druge strane nasilje nad ženama je u porastu, dolazi do dodatne marginalizacije određenih grupa žena, povećava se broj kućnih obaveza. Žena takođe ima 19 posto više rizika da izgubi radno mjesto no muškarac, navodi UN u svom izvještaju o uticaju pandemije na rodnu ravnopravnost.

Koliko pandemija ugrožava karijere žena pokazuje podatak iz Sjedinjenih Država gdje je samo u septembru poršle godine 865.000 žena napustilo posao u odnosu na 216.000 muškaraca, kako piše Harvard Business Review.

“Vjerujem da ima muškaraca koji su tokom pandemijskog home officea uvidjeli da trebaju iza sebe pospremati ili se aktivnije uključiti u svakodnevnicu porodice. To je dobra stvar naravno,” kaže psihologinja Sandra Muratović.

No, online rad od kuće za neke nije ništa novo.

Edis iz Sarajeva već godinama tako funkcioniše. “Kada je dijete došlo i kada je žena trebala ponovo početi raditi onda sam ja jednostavno ostao kući pa sam se prilagodio tome.”

Za njega, pandemija nije ništa promijenila, već je imao kućnu kancelariju, sada je samo i supruzi napravio jednu, te joj pomogao sa svim softwerima koje koristimo od prošle godine poput Zooma. Ali, kako kaže, svi misle da je rad od kuće super, jer “kao manje radiš”.

“A fakat je da više radiš, puno više i najbitnija je stvar rasporediti vrijeme da bude produktivan rad u suprotnom svi vrlo brzo zaglave u to da ne mogu stići. Ja sebi recimo rasporedim cijeli dan od ujutro do spavanja. U suštini malo radim, malo oko djeteta, kuće, drugih obaveza i to traje cijeli dan do spavanja. A dosta je ljudi naviklo 8-16 i poslije nema ništa. I onda kao vidi prošlo radno vrijeme sutra ću. I onda za desetak dana se sve nagomila i krene stres. Treba prihvatiti da će rad trajati cijeli dan. Ali kada voliš šta radiš onda ti to nije problem.”

Peremo suđe, iznosimo, unosimo veš…

Za Damira, osnivača firme koja nudi B2B usluge na razvoju malih i srednjih preduzeća koja se zove “Connecting the Dots” osnova svega je, kako kaže “dobra priča”.

Njegova supruga radi kao profesorica matematike u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom i poslove pokušavaju zajedno da obavljaju. Kako sam kaže oni su malo veća porodica od one klasične, imaju troje djece sa malom razlikom u godinama: dvije, četiri i šest godina.

Van pandemije, Damir je na terenu dva do tri dana sedmično, sada manje.

“Ali mnogo je kolegija, mnogo je sastanaka, mnogo je rada online, mnogo je potrebe za radom sa laptopa sa moje i sa strane supruge. Zatvaramo se, bježimo, idemo u drugu sobu. Pored našeg stana je stan od moje majke, tako da se nekako sklapamo, odemo tamo, odradimo dio posla, neko ode neko ode neko ostane”, kaže Damir.

Njihova je odluka bila da idu u pravcu glomaznije porodice, tako da se, kako kaže, posljedice se moraju kasnije prilagoditi.

“Radimo sve u kući zajedno, peremo suđe, unosimo, iznosimo veš, kuhamo ručak, rasklanjamo, preklapamo se oko toga. Ja sam dio tog nekog vremena kojeg bi odvojio za posao i skratio na račun porodice tako da gledam da to vrijeme bude što konstruktivnije što bolje. Ovo jeste vanredno stanje, jeste komplikovano stanje, dešavaju se svake poteškoće na svakodnevnoj osnovi. Ali mi funkcionišemo dobro, to je neka ljubav, to je neka dobra priča u osnovi. I onda je sve lako. Ako nije tako, onda je sve teško.”

Istraživanje OSCE-a iz 2019. godine o dobrobiti i sigurnosti žena u Bosni i Hercegovini navodi kako žene osjećaju da žive u društvu u kojem se mnogo očekuje od njih: da budu dobre majke, supruge, domaćice te dobre radnice.

Žene i dalje nose većinu tereta, navode i autorice istraživanja o raspodjeli brige za djecu. Promjena u preraspodjeli obaveza koja se desila tokom pandemije ostaje da se vidi da li će biti trajna.

“Pojedini dokazi politika očeva koji uzimaju porodiljno navode da privremene promjene mogu imati dugoročne efekte na društvene norme, o čemu svjedoči i vrijeme koje očevi provode u kućnim aktivnostima, uključujući i brigu za djecu”, navodi se u istraživanju.

Psihologinja Sandra Muratović navodi da je svakako potrebno preispitati vjerovanja koja su stajala iza prijašnjeg pasivnog odnosa, uključujući zablude o tome šta je posao muškarca, a šta posao žene.

Ostaje da se vidi da li će pandemijski rad od kuće i barem malo aktivnije učešće u svakodnevnom životu porodice, ostati trajna navika i nakon što se jednog dana muškarci vrate u kancelarije, a žene nastave sa poslom koji traje 24 sata, sedam dana sedmično.

Čitajte više