Sarajevo je dobilo gradonačelnicu

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Vijećnici Gradskog vijeća Grada Sarajeva izglasali su Benjaminu Karić za novu gradonačelnicu Sarajeva, a predložena je nakon što se iz utrke povukao Bogić Bogićević. Benjamina je postala gradonačelnica na svoj 30. rođendan, a politički je aktivna od punoljetstva.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Vijećnici Gradskog vijeća Grada Sarajeva izglasali su Benjaminu Karić za novu gradonačelnicu Sarajeva, a predložena je nakon što se iz utrke povukao Bogić Bogićević. Benjamina je postala gradonačelnica na svoj 30. rođendan, a politički je aktivna od punoljetstva.

Rođena je 1991. godine u Sarajevu, gdje je i zavšila osnovno, srednje i visokoškolsko obrazovanje. Diplomirala je historiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu je magistrirala radom Pravni položaj Jevrejske zajednice u BiH od 1918. do 1945. godine.

Javnosti je od ranije poznata kao najmlađa doktorica pravnih nauka u BiH i prva poslijeratna doktorica klasičnog rimskog prava, a svoju tezu je odbranila na Pravnom fakultetu u Zenici.

Akademskim radom se bavi od završetka studija i prošla je zvanja od studentice-demonstratorice, asistentice, više asistentice i docentice. Tečno govori engleski i njemački jezik. Autorica je više od pedeset publikacija, knjiga, članaka i prevoda s latinskog jezika, a učestvovala je i na brojnim konferencijama.

Dobitnica je i niza priznanja, a Univerzitet u Sarajevu joj je dodijelio srebrenu značku za postignuti uspjeh tokom studija.

Uzimajući u obzir to da Statut Grada Sarajeva propisuje obaveze u pogledu nacionalne pripadnosti rukovodstva Gradskog vijeća i Gradske uprave, po nacionalnoj pripadnosti Karić se izjašnjava kao Ostali.

Čitajte više

Žena iz Vijetnama sa francuskim državljanstvom u svojoj 79. godini vodi pravnu bitku protiv koncerna koji su proizvodili “ejdžent orindž”. Njime je američka vojska u ratu trovala vijetnamsko stanovništvo.
Autor ovu skepsu prema državnim kampanjama, poput ove s cjepivom, povezuje s nepovjerenjem prema državi koje potječe iz razdoblja socijalizma a to posebice vrijedi za marginalizirane grupe stanovništva poput Roma.