Protest i incident u Crnoj Gori, Vlada odložila razmatranje državljanstva

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Nekoliko stotina građana okupilo se 8. aprila ispred sjedišta Vlade Crne Gore u Podgorici protestujući zbog najavljene namjere Vlade da spusti kriterijume za dobijanje crnogorskog državljanstva, a time i biračkog prava zasad nepoznatom broju ljudi koji žive u Crnoj Gori, a porijeklom su iz zemalja regiona.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

https://www.slobodnaevropa.org/a/%C5%A1esta-no%C4%87-nasilja-u-sjevernoj-irskoj/31193195.html

Nekoliko stotina građana okupilo se 8. aprila ispred sjedišta Vlade Crne Gore u Podgorici protestujući zbog najavljene namjere Vlade da spusti kriterijume za dobijanje crnogorskog državljanstva, a time i biračkog prava zasad nepoznatom broju ljudi koji žive u Crnoj Gori, a porijeklom su iz zemalja regiona.

U međuvremenu, Vlada je odložila razmatranje spornog dokumenta zbog čega su organizovani protesti.

Uz crnogorske zastave i druga obilježja, okupljeni skandiraju, “Nije naša Vlada!”, “Branićemo ovih dana Crnu Goru od dušmana!” uz uvredljive poruke upućene članovima izvršne vlasti.

Premijer Zdravko Krivokapić optužio je, putem objave na Twitteru, predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da destabilizuje Crnu Goru i da je on “izveo narod na ulicu”.

“Pozivam predsjednika Đukanovića da ne destabilizuje državu i da narod koji je izveo na ulice pozove da se vrati kućama. neredi koje produkuje neće zaustaviti ruku pravde i pravnu državu”, napisao je Krivpkapić, poručujući da će biti usvojeni i tužilački zakoni i izmijenjeni kriterijumi za sticanje državljanstva”u interesu države Crne Gore i njenih građana i nikakvi skupovi u organizaciji DPS-a (Demokratska partija socijalista) to neće zaustaviti”.

Protivnici Vlade Crne Gore pokušavaju da pristignu i iz drugih gradova Crne Gore, međutim, zbog epidemioloških mjera policija ne dopušta prolaz bez validnih dokumenata.

Incident sa službenim vozilom Vlade

Na izlazu iz Nikšića došlo do blokade magistralnog puta ka Podgorici, jer je grupa demonstranata zaustavljena od strane policije.

Na magistralnom putu je došlo do incidenta u kome je učestvovalo i službeno vozilo. Dva demonstranta su se popela na haubu vozila, ne dozvoljavajući mu da prođe. Međutim, vozač službenog vozila je krenuo i oba demonstranta su pala na asfalt. Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković je objavio video snimak incidenta sa lica mjesta i uputio zahtjev Upravi policije da objavi “da li je u vozilu PGCG301 bila porodica premijera Crne Gore sa službenim vozačem koja je danas gazila narod na putu NK-PG?”.

Nešto kasnije, oglasio se premijer Zdravko Krivokapić koji je incident okarakterisao kao “napad na službeno vozilo u kome se nalazila njegova kćerka”.

“Danas je napadnuto službeno vozilo u kojem se nalazila moja ćerka, inače štićena ličnost. Kao otac, neću vam zaboraviti njene suze i strah. Kao premijer, neću vam dozvoliti divljaštvo i bezakonje! U zemlji će vladati red i zakon na koje niste navikli. Uskoro ćete to da vidite”, napisao je Krivokapićna Twitteru.

Uprava policije je potvrdila da se na putnom pravcu Nikšić – Podgorica dogodio incident prilikom blokade saobraćajnice od okupljenih građana, u kojem je učestvovalo službeno motorno vozilo.

Kako je navedeno u saopštenju, nikšićka policija je dokumentovala događaj o kojem će biti obaviješten tužilac.

Aktivista za ljudska prava i bivši član Savjeta za građansku kontrolu rada Policije Aleksandar Zeković je ocijenio da “primjena policijskih ovlašćenja nije bila adekvatna zbog čega je i došlo do incidenta i mogućeg ugrožavanja bezbjednosti i zdravlja građana” i pozvao Vladu da saopšti sve činjenice u vezi incidenta u Nikšiću.

Vlada odložila razmatranje Odluke o lakšem sticanju državljanstva

Kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, izmjena Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nije na dnevnom redu današnje sjednice. Iz Vlade je navedeno da će se Odluka razmotriti na Vladi kada prođe procedure koje podrazumijevaju odobrenje dva Vladina tijela, Sekretarijat za zakonodavstvo i Komisiju za politički sistem.

Prema ranijoj najavi Vlada je trebalo da na sjednici razmotri Odluku kojom bi bilo omogućeno da državljanstvo Crne Gore steknu i osobe koje imaju dozvolu o privremenom boravku u državi.

Do sada su za crnogorsko državljanstvo mogle da apliciraju samo osobe kojima je odobren stalni boravak u Crnoj Gori.

Zbog činjenice da je Crna Gora ima mali broj stanovnika, oko 620.000, sticanje državljanstva je veoma restriktivno, a nije dopušteno ni posjedovanje dvojnog državljanstva osim u izuzetnim slučajevima.

Aktuelne propise o načinu sticanja državljanstva donijela je vlast DPS-a koja je smijenjena na izborima avgusta 2020. godine, nakon tri decenije vladanja.

Novu vlast su formirali prosrpski Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret URA.

Vlada koju su te partije izabrale na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem sada namjerava da promijeni te propise.

Oštre reakcije bivše vlasti

Na najavu iz Vlade Crne Gore da će liberalizovati sticanje crnogorskog državljanstva, reagovale su sve opozicione stranke ocjenom da Vlada namjerava da u crnogorsko državljanstvo i birački spisak uvede više hiljada osoba porijeklom iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije čime bi se sproveo, kako su navele etnički, demografski i izborni inžinjering.

DPS Mila Đukanovića održao je sjednicu predsjedništva 7. aprila, sa koje je poručeno da će svim sredstvima braniti nacionalne i državne interese Crne Gore.

“Aktuelna parlamentarna većina jeste osvojila potrebnu većinu da bi formirala Vladu kako bi vodila unutrašnju i spoljnu politiku, ali to ne znači da je dobila pravo da svojim djelovanjem obezdržavi Crnu Goru i uvede je u velikosrpski nacionalni projekat”, kaže se u saopštenju DPS-a.

“Odluka kojom se mijenjaju uslovi za sticanje crnogorskog državljanstva, je u direktnoj suprotnosti sa državnim interesima Crne Gore”, ocijenio je Socijaldemokrata Damir Šehović navodeći da je glas za takvu promjenu “glas za izdaju sopstvene države”.

Ministar odbacuje optužbe

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović odbacio je ove optužbe, navodeći da je sređivanje stanja u ovoj oblasti u interesu cijele države optužujući upravo bivšu vlast za manipulacije.

“Oni znaju kako se manipuliše sistemom, oni znaju kako se pravi etnički i izborni inženjering. Kada je njima odgovaralo davalo se državljanstvo šakom i kapom, kada je njima odgovaralo brisalo se i nije se brisalo iz registra prebivališta”, kazao je ministar.

On je potvrdio za televiziju Vijesti da će odluka o promjeni kriterijuma “olakšati sticanje državljanstva”, ali nije mogao da precizira o kolikom se broju građana radi.

Sekulović je odbacio procjene opozicionih stranaka da bi državljanstvo Crne Gore moglo dobiti više desetina hiljada građana.

“Sva lica koja budu ispunjavala navedene uslove, moraće da se odreknu matičnog državljanstva, osim kad se radi o bračnim drugovima”, rekao je Sekulović.

Naime, bračni partner ne mora da se odrekne sopstvenog državljanstva stupanjem u brak sa crnogorskim državljaninom. Svi ostali, koji žele da dobiju ili zadrže crnogorsko državljanstvo, moraju da se odreknu matičnog jer crnogorski zakoni ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo.

Iako je taj zakon donijet dvije godine nakon što je Crna Gora referendumom izašla iz zajedničke države sa Srbijom, njegova primjena do danas je ostala sporna.

Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković, gostujući na javnom servisu, replicirao je ministru Sekuloviću:

“Ovo o čemu govori ministar, da je to u interesu države u cjelini, slažem se, ali nije rekao koje države. Ovo definitivno nije u interesu Crne Gore. Ovo je isto što je uoči referenduma o nezavisnosti (2006.) pokušao da uradi tadašnji premijer Srbije Vojislav Koštunica, pokušavajući da za 260 hiljada ljudi koji su živjeli u Srbiji, a bili porijeklom iz Crne Gore, izbori pravo glasa na referendumu.”

Neke procjene govore da bi, izmjenom Odluke o kriterijumima za sticanje državljanstva, između 13.000 do 15.000 lica odmah steklo uslov za prijem u crnogorsko državljanstvo, dok bi vremenom taj uslov ispunilo još 20.000 građana koji su porijeklom uglavnom iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije.

Planirano i brisanje prebivališta za dio dijaspore

Uz izmjene kriterijuma za sticanje crnogorskog državljanstva, Vlada je uputila poziv za javnu raspravu o Zakonu o registrima prebivališta i boravištu kojim bi se privremeno zaposleni u inostranstvu brisali iz registra prebivališta, a u skladu sa tim i iz biračkog spiska.

O ovim promjenama na prijedlog Vlade odlučivaće Skupština pošto se radi o zakonu.

Poslanik Albanske koalicije Fatmir Đeka rekao je da je zabrinut ovim najavama jer bi time najviše bili pogođeni Albanci koji su iz ekonomskih, a u 90-im i iz političkih razloga, morali da napuste dom navodeći da posljedice ovakvog “uređivanja” mogu biti “veoma opasne”.

Za sada se u javnosti barata cifrom od oko 40.000 crnogorskih državljana iz dijaspore koji bi gubljenjem prebivališta izgubili i biračko pravo.

DF, u kome dominiraju srpske nacionalne stranke, ranije je najavio “čišćenje” biračkog spiska od dijela dijaspore, među kojima su dominantno pripadnici manjinskih naroda.

Od parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine, DF je vodeći dio vladajuće koalicije, dok su stranke nacionalnih manjina, koje su godinama bile dio vladajuće koalicije sa DPS-om prešle u opoziciju.

Opozicione partije su i ovaj Zakon oštro kritikovale, konstatujući da vladajuća većina želi njegovim promjenama da oduzme pravo glasa državljanima Crne Gore, a da u birački spisak uvede nove birače preko olakšavajuće procedure za sticanje crnogorskog državljanstva.

Propisi koji regulišu načine sticanja državljanstva

Pitanja dobijanja državljanstva regulisan je sa dva propisa, Zakonom o državljanstvu iz 2008. i naknadnom Odlukom Vlade Crne Gore o kriterijumima za sticanje državljanstva.

Vlada Zdravka Krivokapića namjerava da promijeni samo Odluku i za što joj ne treba saglasnost Skupštine i to dio koji se odnosi na tumačenje što je zakoniti boravak.

Zakonom, koji je na snazi, osoba može dobiti državljanstvo ako u Crnoj Gori zakonito boravi deset godina.

Odlukom, koju je usvojila prethodna vlast, propisano je da zakoniti boravak podrazumijeva stalni boravak koji se dobija nakon pet godina privremenog boravka.

To je praktično značilo da osoba u Crnoj Gori treba da boravi neprekidno 15 godina, odnosno pet privremeno dok ne dobije stalni boravak (po propisu Odluke) pa onda još i deset stalnog boravka (po Zakonu) da bi dobila državljanstvo.

Prema Odluci novih vlasti, zakoniti boravak podrazumijevaće i privremeni.

Čitajte više