Vjosa Osmani – od mlade političke zvijezde do predsjednice

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Nova predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, najavila je kao svoje prioritetne zadatke borbu protiv virusa korone, korupcije i nezaposlenosti u zemlji. Dijalog sa Srbijom za nju trenutno nije toliko važan.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Već u utorak (6.4.), prvog dana na funkciji, novoizabrana predsjednica Kosova, 38-godišnja odvjetnica Vjosa Osmani je imala pun kalendar s terminima – mada do nedjelje čak nije bilo jasno hoće li ona biti stvarno izabrana i hoće li se time okončati politička kriza koja je tinjala mjesecima, piše list Süddeutsche Zeitung.

Vjosa Osmani je još u tinejdžerskim danima važila za mladu zvijezdu turbulentne kosovske politike, da bi kasnije velika očekivanja potvrdila kao briljantna studentica, doktorandica na Sveučilištu u Pittsburghu u SAD-u i kao profesorica prava u Prištini.

Ona je, piše njemački list, vjerojatno najuspješnija političarka u zemlji. Dok je još radila na doktorskoj tezi, bila je šefica ureda i pravna savjetnica tadašnjeg predsjednika Fatmira Sejdiua i pomagala je u izradi kosovskog ustava. 2009. godine uspješno je zastupala Kosovo pred Međunarodnim sudom u Haagu. Sud je 2010. presudio da proglašenje neovisnosti Kosova od Srbije 17. februara 2008. ne predstavlja kršenje međunarodnog prava ili rezolucija UN-a. Osmani je udata za kosovskog diplomata Prindona Sadriua, par ima dvije kćeri.

Uspješna političarka

Kao političarka, Osmani je bila toliko popularna u parlamentu da ju je njena tadašnja stranka LDK nominirala kao moguću premijerku na parlamentarnim izborima 2019. godine. Tada je Osmani tijesno izgubila od Albina Kurtija, šefa ljevo-nacionalističke stranke Vetevendosje (“Samoodređenje”). No, u februaru 2020. je postala predsjednica Parlamenta i kao takva preuzela funkciju privremene predsjednice nakon što je u novembru Hashim Thaçi dao ostavku na dužnost.jer je u Haagu optužen za ratne zločine.

Na parlamentarnim izborima u februaru ove godine se Osmani kandidirala s vlastitim pokretom u koaliciji s Kurtijem na listi njegove reformske stranke. S više od 300 000 glasova postigla je najbolji pojedinačni rezultat u povijesti Kosova.

Kurtijeva stranka, zajedno s nekim drugim poslanicima, ima većinu od ukupno 120 parlamentaraca. Trećina novih zastupnika su žene. Na Kosovu, kojim dominiraju muškarci, to je jednako novo kao i šest ministrica u Kurtijevom 15-članom kabinetu.

Politička kriza

No tjednima nije bilo jasno hoće li Osmani biti izabrana za predsjednicu. Opozicija se protivila tome da Kurtijeva stranka, uz funkciju premijera te predsjednika parlamenta, preuzme i treću ključnu funkciju u državi – dosada neviđena koncentracija moći jedne političke snage u kratkoj povijesti Kosova. Prvi pokušaj prošle subote, kada se parlament sastao s ciljem izbora predsjednika, nije bio uspješan jer je nekoliko opozicionih stranaka bojkotiralo sjednicu.

Međutim dan kasnije, u nedjelju, su, osim nekih zastupnika iz njene bivše stranke, LDK, i zastupnici kosovskih manjina glasali za Vjosu Osmani. Iako su vodeći opozicioni političari bojkotirali polaganje zakletve, izborom Osmanijeve ipak je okončana politička kriza:  nije izabran predsjednik, parlament bi morao biti raspušten, a 1,9 milijuna Kosovara bi moralo ponovo izaći na izbore, naglašava se u tekstu Süddeutsche Zeitunga.

Velika očekivanja

Od pobjedničkog dvojca Kurti/Osmani se sada puno očekuje: hitna nabavka cjepiva protiv korone, borba protiv vrlo raširene korupcije i na kraju osiguranje ulaganja u gospodarstvo i radna mjesta kako bi se zaustavilo masovno iseljavanje mladih, dobrim dijelom i u Njemačku.

S druge strane, Europa je prvenstveno zainteresirano za pomirenje Kosova sa Srbijom. “Dijalog je put prema naprijed”, rekla je Osmani u svom prvom govoru kao predsjednica – ali je odmah i dodala: “Dijalog bi trebao biti pravedan i na ravnoj nozi. Mir se može postići samo ako se Srbija ispriča za ratne zločine počinjene na Kosovu. ”

No trenutno je malo vjerojatno da će do toga doći. Srbija na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem nerado se bavi tamnim stranama svoje prošlosti. U govoru u martu na godišnjicu početka NATO bombardiranja Srbije 1999. godine, Vučić je spominjao srpske žrtve, ali je ignorirao srpske zločine. A priznavanje Kosova kao nezavisne države je ponovo isključio kao opciju, naglašava autor teksta objavljenog u njemačkom listu Süddeutsche Zeitung.

Čitajte više