Godina kršenja ljudskih prava migranata

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
U izvještaju Amnesti internešnala su poražavajuće ocjene o stanju ljudskih prava u BiH, Srbiji i svijetu. U BiH se posebno ističe kršenje ljudskih prava migrantske populacije, a u Srbiji represija tokom demonstracija.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

U izvještaju Amnesti internešnala (AI) za prošlu godinu se navodi da Bosna i Hercegovina nije uspjela pružiti efikasan pristup pravu na azil i adekvatne uslove za prijem i smještaj hiljada migranata i azilanata koji se se na putu ka EU našli nasukani u zemlji.

„Političko nedjelovanje Vijeća ministara i nespremnost na svim nivoima vlasti da međusobno sarađuju, dovelo je do neuspjeha u utvrđivanju dodatnih smještajnih kapaciteta i spriječio transfer iż postojećih prihvatnih centara Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u centre pod nadležnošću vlasti u BiH.”

U avgustu je, kako se navodi, vlada Unsko-sanskog kantona, pozivajući se na nedostatak podrške od strane državnih vlasti, zabranila nove dolaske na teritoriju tog kantona i uvela stroge mjere koje su se ticale migranata i azilanata koji žive izvan službenih centara predviđenih za njihov smještaj. „Te mjere su uključivale ozbiljna ograničenja slobode kretanja, zabranu okupljanja na javnim mestima i korištenja sredstava javnog prijevoza, kao i zabranu davanja objekata u zakup za migrante”, ističu iż AI.

Posljednjih dana decembra je oko 900 migranata iz kampa Lipa bilo izloženo nehumanim uslovima, navodi se još, te nisu imali pristup hrani, vodi i električnoj energiji. Vlasti u BiH nisu se složile s njihovim premještanjem u prikladnije objekte u drugim dijelovima zemlje. Evropska komisija je najoštrije osudila te postupke bh. vlasti ocijenivši da su na taj način „podrivana vladavina prava i ugrožavani ljudski životi”.

Kao primjer kršenja prava na slobodu kretanja u izvještaju se ističu mjere koje su vlasti u BiH uvele u martu prošle godine za djecu i osobe starije od 65 godina nametanjem 24-satnog policijskog sata. Za više od 300 osoba je utvrđeno da su kršile naredbu o zabrani kretanja i određene su im novčane kazne koje su bile veće od iznosa prosječne mjesečne penzije. U aprilu je Ustavni sud BiH, navodi se, te mjere ocijenio kao nesrazmjerne i utvrdio da predstavljaju kršenje prava na slobodu kretanja sadržana u Ustavu BIH i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Sloboda izražavanja, ratni zločini i pravo na istinu

U BiH je, navodi se u izvještaju, tokom prošle godine zabilježeno skoro 30 slučajeva ozbiljnih kršenja medijskih sloboda, uključujući fizičke napade, kao i prijetnje smrću novinarima i drugim medijskim radnicima. Nekim novinarima je, zbog toga što su kritizirali vladine mjere usmjerene na sprječavanje širenja virusa korone, uskraćen pristup vladinim medijskim konferencijama posvećenim  COVID -19.

Vlada Republike Srpske je, nakon što je u martu izdala uredbu o zabrani „Podsticanja panike i nereda“, izrekla velike novčane kazne za prekršaje za najmanje 18 osoba, uključujući i ljekara koji je na socijalnim mrežama izrazio zabrinutost zbog nedostatka opreme i kapaciteta u lokalnim bolnicama. I u FBiH su vlasti aktivno pratile privatne postove na društvenim mrežama i krivično naplatile kazne od  najmanje pet osoba zbog „širenja lažnih informacija i panike“.

Komesar za ljudska prava u Vijeću Evrope upozorio je da su te mjere ograničavanje prava na slobodu izražavanja, piše još u izvještaju Amnestija

U septembru je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine,dodaje se u izvještaju AI, na vanrednoj sjednici usvojilo revidiranu Strategiju za ubrzavanje rada na predmetima ratnih zločina. Međutim, procesuiranje ratnih zločina je odgođeno zbog sistemskih nedostataka u Tužilaštvu BiH.

Na kraju izvještaja se ukazuje i na nesposobnost domaćeg pravosuđa u vezi sa žrtvama ratnog silovanja, a podsjeća se i na  25. godišnjicu genocida u Srebrenici , kada je ubijeno više od 8.000 bosanskih Muslimana, te se podcrtava kako se preživjeli nastavljaju suočavati sa nepremostivim preprekama i uskraćivanjem prava na istinu i pravdu. Podsjeća se i kako se još preko 7.200 osoba i dalje vode kao nestali, te konstatuje da politički pritisci i dalje ometaju rad Instituta za nestale osobe u BiH.

Stanje u Srbiji

„Sa sve represivnijim predsjednikom i bez jake opozicije, srpska vlast je kontrolisala i policiju i pravosuđe, oslabila pravnu državu, potkopala politička i građanska prava i omogućila korupciju velikih razmjera”, piše u izvještaju Amnesti internešnala za prošlu godinu.

Starim deficitima – recimo da Srbija još uvijek nije izvela pred sud bivše visoke oficire zbog ratnih zločina i nije rasvijetlila sudbinu nestalih osoba dodati su i novi u „korona-godini”. U izvještaju se navodi da su demonstranti i novinari u Beogradu pretrpjeli povrede kada je policija primijenila pretjeranu silu suzbijajući demonstracije tokom prošlog ljeta.

U izvještaju se navodi uvođenje vanrednog stanja i policijskog časa uz naoružane patrole. Osobe koje su prekršile nejasne odredbe o samoizolaciji osuđivane su na kaznu do tri godine zatvora.

Te mjere su ukinute zbog predizborne kampanje, a ponovo uvedene poslije izbora, što je izazvalo masovne demonstracije, kaže se u izvještaju.

Katalog nepočinstava

Amnesti bilansira ljetnje demonstracije: 70 povrijeđenih, 223 uhapšenih. Iako su desničarski demonstranti upali u parlament, najveći broj ljudi je mirno demonstrirao. U izvještaju se navodi da je „policija nasumično ispaljivala suzavac”, te da su demonstrante i posmatrače tukli policajci na konjima.

Navodi se i da su povrijeđena četiri novinara, a ističe se i da je novinar Bete Žikica Stevanović pretučen iako je pokazao novinarsku iskaznicu. Do kraja godine niko od policajaca nije snosio pravne posljedice.

Izvještaj je katalog nepočinstava vlade u prošloj godini. Nije izostavljeno ni hapšenje novinarke Ane Lalić, ni isključivanje novinara sa vladinih konferencija za štampu „iz zdravstvenih razloga”, ni „provjera” bankovnih računa istraživačkih novinara i aktivista nevladinih organizacija koju je ministar finansija Siniša Mali naredio pozivajući se na „zakon o sprječavanju finansiranja terorizma i pranja novca”.

Prinudno raseljavanje Roma, prinudni karantin i prinudno vraćanje preko granice za migrante dopunjavaju ovu sliku Srbije u 21. vijeku.

Državna zloupotreba krize

U mnogim krajevima svijeta, kaže se u izvještaju, pandemija je zaoštrila postojeću neravnopravnost, diskriminaciju i opresiju. Najviše su trpjele ionako ugrožene grupe kao što su ljudi sa pridruženim bolestima, izbjeglice, zaposleni u zdravstvenim sistemima, manjine i žene i djevojčice.

„Brojne države su zloupotrijebile zdravstvenu krizu da dodatno ukinu neke principe vladavine prava, ili su ukalkulisali smrt ljudi iz rizičnih grupa ili iz zdravstvenog sektora”, kaže šef njemačkog ogranka Amnestija Markus Beko.

Beko dodaje da je indikativno što je prošle godine, statistički gledano, na svakih pola sata umirala po jedna osoba zaposlena u zdravstvenom sektoru. Ukupno je u svijetu umrlo 17.000 zdravstvenih radnika, najveći broj njih u Južnoj Americi. U 42 od 149 zemalja za koje su dostupni podaci, državne ustanove su šikanirale i zastrašivale zdravstvene radnike.

U isto toliko zemalja je primjećeno da se izbjeglice i migranti prisilno vraćaju u zemlje u kojima im prijete povrede ljudskih prava. Zatvaranje granica je mnoge izbjeglice prinudilo da ostanu tu gdje su se zatekli bez osnovnog snabdijevanja vodom i higijenskim potrepštinama.

Osim toga, u porastu je kućno nasilje kao i rodno specifično nasilje. U najmanje 24 zemlje su poznate „vjerodostojne optužbe” da su ljudi hapšeni zbog seksualne orijentacije, a to je 16 odsto više nego u prethodnoj godini.

Beskrajni egoizam

Amnesti navodi da u goruća pitanja spada i brzina vakcinisanja rizičnih grupa širom svijeta. Više od sto zemalja su potpisale odgovarajući zahtjev Indije i Južne Afrike, ali su ga blokirale Sjedinjene Države, Velika Britanija, Švajcarska i Evropska unija.

„Pandemija je ojačala mediokritetstvo, lažljivost, egoizam i prevaru vlastodržaca ovog svijeta”, napisala je nova šefica Amnestija Anjes Kaljamar, navodeći da je preko 90 zemalja uvelo izvozne restrikcije za medicinsku i zaštitnu opremu, medicinske aparate i lijekove. Ona je konstatovala: „Svijet je nesposoban da sarađuje efektivno i pravedno prilikom globalnih događaja koji imaju velike posljedice.”

Čitajte više