Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku
Tenzije između Kijeva i Moskve rastu uslijed sve češćih prekida primirja na istoku Ukrajine, ali i izvještaja o ruskim vojnim manevrima na granici između dvije zemlje koji ne isključuju mogućnost invazije. Pojedini analitičari ocjenjuju da ovim aktivnostima Rusija testira predanost administracije Džoa Bajdena Ukrajini, pišu svjetski mediji.
Artiljerija iz dalekog Sibira
Evropska unija i Velika Britanija obećale su “nepokolebljivu” podršku vladi Ukrajine zbog zabrinutosti oko moguće vojne eskalacije na istoku zemlje ili moguće nove ofanzive protiv saveznika u NATO-u uslijed nedavnog gomilanja ruskih trupa, ističe Gardijan dodajući da su podršku Kijevu izrazili mnogi zapadni lideri uključujući američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Ukrajina je optužila Rusiju da je rasporedila hiljade vojnika na njenim sjevernim i istočnim granicama kao i na poluostrvu Krim koji je Moskva aneksirala 2014. godine. Onlajn istraživači identifikovali su trupe koje se prebacuju na granice Ukrajine iz zapadne i centralne Rusije, uključujući artiljeriju čak iz dalekog Sibira. Internetom su kružile slike vagona s tenkovima, raketnim artiljerijskim lanserima i vozovima koji prevoze trupe u pogranični region.
Kabinet Borisa Džonsona je 5. aprila saopštio da je britanski premijer značajno zabrinut zbog ruske aktivnosti na Krimu i na ukrajinskoj granici, i u telefonskom razgovoru s predsjednikom Volodimirom Zelenskim “potvrdio svoju nepokolebljivu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine”. Ranije je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao da “s ozbiljnom zabrinutošću prati rusku vojnu aktivnost oko Ukrajine”.
Ruska vlada je negirala da planira vojni napad ali, ukazuje Gardijan, nije demantovala pokrete trupa. Zamjenik ministra inostranih poslova te zemlje Sergej Rjabkov izjavio je u ponedeljak da Rusija radi “ono što smatra neophodnim” i da će “ignorisati signale” zabrinutosti Sjedinjenih Država i drugih zapadnih zemalja.
Iako ciljevi Moskve nisu jasni mogli bi ukjučivati zastrašivanje Ukrajine ali i, ukazuje Gardijan prenoseći mišljenja analitičara, stavljanje do znanja Bajdenovoj administraciji da Rusija ostaje spremna da projektuje svoju moć u inostranstvu. Taj signal je izgleda primljen, ukazuje list naglasivši da je prošle sedmice američka komanda u Evropi podigla nivo prijetnje s moguće krize na najviši nivo prijetnje.
‘Tradicionalne ruske igre’
Rusija je upozorila NATO da ne šalje bilo kakve trupe da pomognu Ukrajini, uslijed izvještaja o velikom nagomilavanju ruske vojske na njenim granicama, ističe BBC naglasivši da je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će u suprotnom Rusija preduzeti “dodatne mjere”.
Nedavno je u izjavi za Rojters zvaničnik NATO-a izjavio da Rusija podriva napore za smanjenje tenzija u istočnoj Ukrajini i da saveznici dijele svoju zabrinutost zbog nedavnih vojnih aktivnosti Rusije velikih razmjera u Ukrajini i okolini. Zelenski se, dodaje BBC, pridružio kritikama rekavši da su “vojne vježbe i moguće provokacije duž granice tradicionalne ruske igre”.
Komandant ukrajinske vojske general Ruslan Komčak kaže da je Rusija rasporedila 28 taktičkih grupa bataljona u blizini istočne granice Ukrajine i na Krimu, što bi iznosilo 20.000-25.000 vojnika. Prema riječima generala Komčaka, Rusija također ima skoro 3.000 oficira i vojnih instruktora u pobunjeničkim jedinicama u istočnoj Ukrajini.
Ruski zvaničnici to nisu potvrdili, niti su dali bilo kakve precizne brojeve. “Ruska Federacija pomjera svoje oružane snage unutar svoje teritorije po svom nahođenju”, rekao je portparol Kremlja naglasivši ka to “ne treba nikoga da brine i da ne predstavlja prijetnju nikome”.
Invazija nije isključena?
Kijev i Moskva se međusobno optužuju za izazivanje eskalacije sukoba, koji je u proteklih sedam godina odnio oko 14.000 života, piše Fajnenšl tajms i dodaje da je Kremlj optužio ukrajinske snage da su nastavile neprijateljstva kao uvod u borbe u punom obimu.
Vladimir Putin je optužio Ukrajinu da ne ispunjava svoje obaveze iz sporazuma u Minsku iz 2015. tvrdeći da je Kijev “isprovocirao” nedavno rasplamsavanje. List ukazuje kako se sporazum – koji je ublažio sukobe – našao na udaru zbog nevoljnosti Rusije da prizna svoju ulogu u ratu i otpora Ukrajine da ustavom prizna autonomiju dva konfliktna regiona.
Sukob se naglo intenzivirao naročito krajem marta, ističe list ukazujući na pogibiju četiri ukrajinska vojnika 23. marta nakon višečasovne bitke sjeverno od Donjecka. To je, naglašava Fajnenšl tajms, najveći broj poginulih vladinih snaga u jednom danu od kada je posljednje klimavo primirje stupilo na snagu u julu prošle godine.
Tenzije su naročito intenzivirane uslijed izvještaja o ruskim vojnim manevrima na granici s Ukrajinom i nakon što je specijalna posmatračka misija OSCE-a u Ukrajini izvijestila o stotinama kršenja primirja – uključujući 493 incidenta u regionu Donjeck na dan 26. marta, javio je Juronjuz.
Ruska invazija na Ukrajinu ne može biti potpuno isključena, rekao je za evropski televizijski kanal Piter Dikinson, urednik onlajn publikacije pri tink-tenku Atlantskog savjeta.
“Godine 2014. niko nije vjerovao da Ukrajina može biti napadnuta, ili da istočna Ukrajina može biti napadnuta, a jesu”, kazao je Dikinson naglasivši kako je mirovni proces u potpunom zastoju.
“Rusija i Ukrajina uopšte ne mogu da pronađu bilo kakvu vrstu zajedničkog jezika”, ocjenjuje Dikinson u izjavi za Juronjuz i dodaje da, ako bi se invazija zaista dogodila, “najlogičnija prijetnja bila bi vjerovatno na jugu Ukrajine”.
Test Bajdenove podrške Ukrajini
Mada analitičari kažu da Rusija nije pokrenula dovoljno vojnih trupa za potpunu invaziju na istočnu Ukrajinu, mnogi smatraju da Moskva ovim aktivnostima nastoji da testira dubinu podrške američkog predsjednika Ukrajini, ukazuje Volstrit džurnal.
Moskva želi da testira posvećenost Bajdenove administracije Ukrajini, ali je i frustrirana sopstvenim neuspjehom da tamo ostvari svoje ciljeve, rekao je Džejms Šer, viši saradnik Estonskog instituta za spoljnu politiku u Međunarodnom centru za odbranu i bezbjednost u Talinu.
Vojni ekspert nezavisnog moskovskog Centra za analizu strategija i tehnologija Mihail Barabanov kaže da raspoređivanje trupa podsjeća na poteze poslije ruske aneksije Krima 2014. godine, kada je Putin rotirao vojne jedinice na granici s Ukrajinom. “U ovom trenutku postoji nekoliko bataljona taktičkih grupa iz drugih vojnih okruga, slično onome kako je [pojačanje granice] izvršeno 2014. i 2015. godine”, kazao je Barabanov.
Prema riječima Mejsona Klarka, analitičara za Rusiju pri nezavisnom Institutu za proučavanje rata u Vašingtonu, Moskva je početkom marta pokrenula kampanju dezinformisanja, optužujući Ukrajinu kako na proljeće priprema ofanzivu na teritorije koje drže pobunjenici. Mediji pod kontrolom Kremlja i Putinov portparol, Dmitrij Peskov, pojačali su narativ, rekao je on.
Volstrit džurnal dodaje da je ruski prezenter vijesti i jedan od glavnih propagandista Kremlja, Dmitrij Kiseljov, optužio SAD da koriste Ukrajinu kao izgovor za stvaranje novog sukoba s Rusijom, pojačavajući antiameričku retoriku na nivoe kakvi su bili tokom sukoba 2014. “Zapad se priprema ni za šta manje nego za rat s nama”, rekao je Kiseljov u dramatičnom uvodu programa Vijesti nedjelje na ruskoj državnoj televiziji, napisao je njujorški list.
Domaće kritike o Putinu
Bajdenova administracija, suočena s onim što bi mogao da bude njen prvi ozbiljan test s Rusijom, upozorava Moskvu protiv upotrebe bilo kakve vojne sile dok su se ruske trupe okupljale duž istočne granice s Ukrajinom, napisao je u rubrici ‘Mišljenja’ kolumnist Vašington posta Dejvid Ignašius naglasivši da ono po čemu se situacija u Ukrajini razlikuje od ostalih diplomatskih izazova je to što potencijalno uključuje silu.
Snimke i izvještaje o ruskim trupama i artiljeriji na granici s Ukrajinom, zvaničnici Pentagona za sada posmatraju kao na dokaze o najavljenim vojnim vježbama umjesto kao pripreme za invaziju, ali pažljivo prate situaciju. “Naš cilj je da nametnemo troškove za akcije koje smatramo neprihvatljivim, istovremeno tražeći stabilnost”, rekao je visoki zvaničnik Bajdenove administracije dodajući da opcije SAD uključuju ubrzanu pomoć Ukrajini i sankcije.
Granične tenzije u Ukrajini dolaze u trenutku kada se, ističe kolumnista Vašington posta, Putin suočava sa najznačajnijim domaćim kritikama u posljednjih nekoliko godina. Veći dio je usredsređen na opozicionog političara Alekseja Navaljnog, čije je hapšenje u januaru izazvalo proteste u najmanje 109 gradova širom Rusije. Pored kontroverze oko Navaljnog, Rusi su okrivili Putina za korupciju i spor odgovor na pandemiju izazvanu korona virusom.
Bajden je od dolaska na vlast pokušao da nagovijesti čvršći stav prema Rusiji. Nakon hapšenja Navaljnog, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven je upozorio: “Za razliku od prethodne administracije, mi ćemo preduzeti korake da Rusiju označimo odgovornom za niz malignih aktivnosti koje je preduzela.”
Stroge poruke Bajdenove administracije o Rusiji posljednjih dana najnoviji su primjer kako Bijela kuća i Stejt department pokušavaju da pojačaju spoljnu politiku SAD poslije godina prekida i neorganizovanosti Trampove administracije a središte te strategije je obnova saveza, odnosno sa zemljama NATO-a kada je riječ o suprotstavljanju Rusiji, ocjenjuje kolumnist Vašington posta Dejvid Ignašius.
