Evropska generacija izgubljena u koroni?

Evropska generacija izgubljena u koroni?_606d1bd8bae22.jpeg
Zbog pandemije korona virusa situacija je za mnoge mlade, koji su upravo završili fakultete prilično teška. Mnogi ne mogu da nađu posao. A na rijetke konkurse stigne poplava molbi.
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

24-godišnji Džordi Batjo iz Barselone posljednjih mjeseci poslao je stotine molbi za posao. Zvuči pomalo distancirano kada o tome govori – kao da pokušava da se zaštiti. „Prestao sam da brojim“, kaže mladić.

Odbijenice su postala mučna rutina za diplomiranog inženjera. „Izostanak ineteresovanja kompanija mi daje osjećaj da se ne računa ništa što sam uradio“, kaže Batjo. Kada je u julu 2020. odbranio master na Poslovnoj školi u Madridu, odradio je kratku praksu i sada je bez posla.

Stopirana zapošljavanja zbog korone

Batjo je jedan o miliona mladih apsolvenata u cijeloj Evropi, koji moraju da se bore za posao na prenatrpanom tržištu rada. Prema Zavodu za statistiku Evropske unije – Eurostatu nezaposlenost mladih trenutno iznosi oko 17 procenata, više nego dvostruko od opšte stope nezaposlenosti u EU.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je u oktobru 2020. upozorila da će čitava jedna generacija u Evropi ostati zanemarena. U pandemiji nije stopirano samo zapošljavanje, već su pojačana i otpuštanja – a cunami molbi za posao preplavljuje rijetke otvorene konkurse.

Broj molbi se „brzo povećao“

Stotine kilometara od Barselone, u svojoj dječjoj sobi U Dablinu sjedi Džordžija Brns (23). Od kada je odbranila master na Univerzitetskom koledžu u Londonu, muče je iste brige kao i Batla. „Kada sam počela master, mislila sam: ‘Ok, dobiću posao čim dobijem diplomu. Ali, onda je stigla pandemija i sada sam na praksi i minimalcu.“

Batjo je uvjeren da je mladima, koji su završili fakultete, postalo nedostižno dobiti posao. „Za svako slobodno radno mjesto prijavi se dvostruko više ljudi nego obično. Čak i za početničke poslove se prijavljuju osobe sa dvije, tri godine radnog iskustva.“ To su prepozali i poslodavci. „Broj molbi za zaposlenje se masovno povećao“, kaže Oliver Cišek iz „Deloitte Deutschland“ za DW. Ova konsalting kompanija je u jesen 2020. dobila 42 procenta više prijava nego godinu dana ranije. Cišek kaže da su kancelarije „Deloitte“ u čitavoj Evropi isto tako preplavljene aplikacijama.

Kada se psihičko stanje pogoršava

Teška potraga za odgovarajućim poslom utiče i na raspoloženje mnogih. Prema istraživanjima Međunarodne organizacije za rad i Evropskog foruma mladih iz 2020, oko 50 odsto mladih pokazalo je znake straha i depresije.

I 23-godišnjoj Džordžija iz Dabila sve teže pada beznadežnost. Šetnja sa prijateljima, koji su takođe u potrazi za poslom za nju je neka vrsta emocionalnog sidra. „Zaista pomaže da imaš nekog ko te razumije.”

Eksperti su uvjereni da će problemi mlade generacije ostaviti dugoročne posljedice. „Poruka koju dobijamo je – biće sve u redu. Ali, rizik jedne izgubljene generacije nije privremen”, kaže za DW Silja Markula, predsjednica Evropskog foruma mladih, nevladine organizacije sa sjedištem u Briselu. Ona strahuje da bi prihodi mladih dugoročno mogli da se smanje. A mogao bi takođe da se smanji i optimizam.

Pronaći nove ideje u krizi

Ester Džardim iz Londona, koja je diplomirala 2009. usred globalne finansijske krize, ima razumijevanja za diplomce u pandemiji. Međutim, kada se osvrne na sopstvenu priču, vidi i prednosti, koje diploma može da donese tokom ekonomskog pada.

Kada je Ester na Badnje veče 2010. dobila odbijenicu na jednom konkursu, odlučila je da uradi nešto radikalno. Sa tablom na grudima koračala je gore-dole londonskom poslovnom četvrti Haj Holborn. Na tabli je napisala najimpresivnije iz njenog CV-a: da ima diplomu britanskog elitnog univerziteta i praksu. Kao i da traži posao.

Akcija joj je donijela oko 30 intervjua, kao i posao u jednoj velikoj britanskoj PR-agenciji. No, zahvaljujući socijalnim medijima, uvjerena je da ovakve akcije više nisu neophodne, da bi se pobudila pažnja poslodavaca. „Socijalni mediji su zaista ukinuli prepreke. Vi sada možete jednostavno da pošaljete poruku najviše rangiranim ljudima u kompanijama“, kazala je za DW.

Kada se sjeti svojih početaka, Džardim je zahvalna što je sve to prošla prije deset godina. „To me je natjeralno da već na početku karijere naučim da budem fleksibilna. Naučila sam da se podignem“.

SANDžaklija preporučuje

Šta naši urednici čitaju, gledaju i slušaju svake hefte. Prijavite se za Heftični Bilten i nikad više ne propustite velike priče.

Čitajte više

Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Search

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.