Šta stoji iza uspješne borbe protiv pandemije COVID-a 19 na Kubi?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Dugogodišnja posvećenost zdravstvu na Kubi doprinijela je uspješnoj borbi protiv pandemije COVID-a 19, no tu borbu ugrožavaju problemi sa finansijama i nabavkom.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

U vrijeme objave Lancetovog časopisa za zarazne bolesti, Kuba se spremala da započne treću fazu ispitivanja podjedinične konjugirane vakcine protiv COVID-a 19. Soberana-2 je jedna od četiri kandidata za vakcinu protiv COVID-a 19 koja je u fazi razvoja u Kubi. Proizvodi je Institut Finlay u Havani. Na temelju još uvijek neobjavljenih rezultata ranih faza kliničkog ispitivanja, Vicente Verez-Bencomo, generalni direktor instituta Finlay, očekuje da će vakcina pokazati efikasnost između 80 i 95%. Izjavio je kako su veoma optimistični. Ukoliko sve bude išlo po planu, Kuba bi mogla početi program masovne vakcinacije 11,2 miliona stanovništva nekada na ljeto.

Iako je tokom većeg dijela 2020. godine držala SARS-CoV-2 na sigurnoj udaljenosti, broj infekcija na Kubi naglo je porastao u 2021. godini. Osmog marta u državi su zabilježena 55,693 slučaja COVID-a 19 i 348 smrtnih slučajeva. Samo u februaru zabilježena su 23,093 nova slučaja, što je gotovo duplo više slučajeva nego što je zabilježeno u čitavoj 2020. godini. Kuba se još uvijek sa pandemijom nosi mnogo bolje nego većina država u regionu, no vakcina je hitno potrebna.

Planirano je da se druga od tri faze ispitivanja Soberane-2 izvrši u Iranu, kao dio saradnje između Instituta Finlay i Instituta Pasteur u Iranu. Predviđena je i druga od tri faze ispitivanja Soberane-1, koju isto tako razvija Institut Finlay. Centar za genetički inžinjering i biotehnologiju (Havana, Kuba) kasni u usporedbi sa ostalim kandidatima za vakcinu. Sprejevi za nos Abdala i Mambisa su oba ušli u prvu od dvije faze ispitivanja krajem prošle godine.

Soberana prevedeno sa španskog znači suverena. Abdala je naziv pjesme jednog kubanskog revolucionara, a Mambisa je dobila naziv po gerilama koje su se borile protiv španskih kolonizatora u 19-tom stoljeću. Sve ovo implicira da je razvijanje vakcine stvar nacionalnog ponosa. Predsjednik Miguel Díaz-Canel posjetio je Institut Finlay tri puta tokom pandemije COVID-a 19. U inostranstvu i kod kuće, post-revolucionarni kubanski identitet uvijek je bio povezan sa zdravstvom. Kuba se 1960. Pridružila akciji pružanja pomoći nakon zemljotresa u Čileu. Nakon toga, 1963. poslala je zdravstvene radnike da pomognu Alžiru koji je tada tek postao nezavisna država.

Medicinska brigada Henry Reeve osnovana je 2005. godine na Kubi. Od tada je slala medicinski kadar širom svijeta kako bi se borili protiv bolesti i epidemija. Kubanski doktori bili su prisutni na Haitiju tokom epidemije kolere koja se pojavila nakon zemljotresa 2010. godine. Došli su u zapadnu Afriku tokom epidemije Ebole koja je trajala između 2013. i 2016. godine. Kada se COVID-19 proširio u Evropi, dva Henry Reeve tima sletila su u Italiju. Do kraja aprila 2020. godine, više od hiljadu kubanskih zdravstvenih radnika pomagalo je stranim državama u borbi sa COVID-om 19.

„Međunarodni zdravstveni program zasnovan je na solidarnosti; Kuba vjeruje kako je zdravo stanovništvo temelj globalnog društva i njihova želja je podržati to društvo na bilo koji mogući način“, kazala je Clare Wenham, vanredna profesorica globalnih zdravstvenih politika na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka. Malarija, dječija paraliza, tetanus i ospice su iskorijenjene na Kubi. Uspješna borba ovog otoka protiv COVID-a 19 najviše je rezultat ustrajne brige o zdravlju stanovništva i višegodišnjeg ulaganja u primarnu njegu. Država ima sveobuhvatnu univerzalnu zdravstvenu njegu i jedan od najvećih omjera doktora po pacijentu u svijetu.

Timovi doktora i medicinskih sestara dio su lokalnih zajednica. Wenham je za Lancetov časopis za zarazne bolesti izjavila kako svako ide na rutinske godišnje preglede, a ukoliko ne ode, onda doktori dođu i nađu one pacijente koji nisu otišli na pregled. Kaže kako to znači da doktori proaktivno otkrivaju probleme i stavljaju veliki naglasak na prevenciju.

Pojave bolesti se mogu otkriti gotovo odmah. Prema modelu CARE, pacijenti su podijeljeni u četiri kategorije: na naizgled zdrave, one koji imaju rizik od oboljenja, bolesne i one koji se oporavljaju. Pacijenti koji imaju rizik od oboljenja su pretile osobe, osobe koje imaju dijabetes ili osobe koje imaju povišen krvni pritisak. Kada je 11. marta 2020. godine Kuba zabilježila prvi slučaj zaraze COVID-om 19, već se znalo gdje se nalaze najugroženiji građani.

U intervjuu za časopis MEDICC, porodična ljekarka Marta Gálvez, naglasila je prednosti kubanskog sistema: “Prva stvar koju mora znati svaki doktor koji drži do sebe je zdravstveno stanje stanovništva kojem služi” objasnila je. “Glavni cilj doktora opšte prakse je promoviranje zdravlja I prevencija bolesti, tako da morate dobro poznavati svoju zajednicu kako biste osmislili strategiju koja najbolje odgovara njenim potrebama. CARE je ključno sredstvo zahvaljujući kojem znam da imam 658 starijih osoba od ukupno 1093 osobe, među kojima ima 42 starije osobe koje žive same.” Otprilike jedno od pet Kubanaca stariji su od 60 godine.

„Mreža javnog zdravstva je veoma jaka u Kubi, no to ide nauštrb građanskih prava“, izjavila je Wenham. „Kuba je veoma specifično okruženje; ne bi baš puno država prihvatilo takvu vrstu bliskog medicinskog nadzora, niti većina vlada nema tako čvrstu kontrolu nad svojim stanovništvom.“ Nakon što je SARS-CoV-2 ušao na otok, više od 28.000 studenata medicine provelo je program pregleda za rano otkrivanje bolesti u kojem je za nekoliko sedmica ispitano devet miliona Kubanaca. Kuba se počela pripremati dosta prije pojave prvog slučaja COVID-a 19. Brzo je zatvorila granice i postavila izolatorije i efikasan sistem testiranja i praćenja zaraženih. No ubrzo nakon što se Kuba krajem prošle godine otvorila, počeli su rasti brojevi zaraženih.

Pandemija je dosad Kubu mnogo koštala. Bruto domaći proizvod pao je za 11% u 2020. Umjesto uobičajenih 4 miliona turista, Kuba je ugostila tek 80,000. Dugogodišnja ekonomska blokada SAD-a ima velike posljedice po Kubu. „Domovi zdravlja i klinike redovno se suočavaju sa nestašicom osnovnih lijekova kao što je paracetamol i ostale opreme poput zavoja“, kaže Fiona Samuels, viša znanstvena saradnica i počasna vanredna profesorica u Londonskoj školi higijene i tropske medicine. „Osoblje je veoma dobro obučeno, ali se zdravstvena infrastruktura raspada i vrlo često im nedostaju osnovne stvari kako bi efikasno obavljali svoj posao.“

Kubanska biotehnološka industrija nastala je kao odgovor na blokadu SAD-a. Sastoji se od više od 30 istraživačkih ustanova i proizvođača, koji se nalaze pod okriljem državnog konglomerata BioCubaFarma. Kasnih 1980-tih godina, Kuba je razvila prvu vakcinu protiv meningokoka grupe B na svijetu. Proizvodi osam od deset vakcina koje se rutinski upotrebljavaju u državi i šalje na stotine miliona doza širom svijeta. No nabavka sirovih materijala je vječita borba, posebno nakon pooštravanja sankcija tokom mandata Predsjednika Donalda Trumpa u Americi. „Bilo je situacija u kojima su dugogodišnji dobavljači važnih elemenata za našu industriju bili primorani naglo prestati sa nabavkom; tako je sve postalo skuplje i kompliciranije, što nas uistinu zabrinjava“, izjavio je Verez-Bencomo. Turizam donosi neophodan izvor prihoda, posebno zato što je Kubancima u Americi zabranjeno slanje novčanih doznaka, ali sa turistima dolazi i virus. Kubanska vlada priznaje kako je više od 70% trenutnih slučajeva COVID-a 19 povezano sa novim dolascima u državu.

Ako se Soberana-2 pokaže uspješnom, Kuba je planira izvoziti po niskoj cijeni nakon što završi s kampanjom vakcinacije vlastitog stanovništva. Centralizirani zdravstveni sistem znači da kampanja vakcinacije ne bi trebala biti problematična, iako je komplicirano doći do zabačenih dijelova otoka. Verez-Bencomo smatra kako će do kraja ljeta država imati kapacitet da proizvede 10 miliona doza vakcina mjesečno. Kubanci se raduju ovome pothvatu. “Kada pozovemo volontere za klinička ispitivanja, uvijek nam se javi dva ili tri puta više ljudi nego što smo tražili”, kaže Verez-Bencomo. “Na ulici, bilo kuda da idem, svi me pitaju o vakcini.”

S engleskog prevela: Amina Turudija

Čitajte više