Njemačka između depresije i novog početka

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Globalni optimizam, lokalni pesimizam: tako se može opisati stanje svjetske ekonomije i nezadovoljstvo stanovništva u Njemačkoj svojim vlastima u vrijeme korona-krize. Da li su Nijemci u pravu?
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Globalna ekonomija se oporavlja od posljedica pandemije brže nego što se očekivalo. Prema trenutnoj prognozi Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), globalni bruto domaći proizvod dostići će nivo prije korone za samo nekoliko mjeseci.

Posebno dobro stoje Kina i SAD, gdje masovna vakcinacija i ambiciozni podsticajni paket pomoći ekonomiji daju dodatni impuls. OECD očekuje rast od 5,6 procenata širom svijeta.

„Globalna ekonomija će sredinom 2021. biti iznad nivoa prije pandemije”, najavio je pun optimizma glavni ekonomista OECD Lorens Bone još početkom marta.

Organizacija sa sjedištem u Parizu je stoga znatno optimističnija nego što je bila u decembru kada je predviđala rast od 4,2 procenta.

Njemačka kaska

Međutim, u Njemačkoj je trenutno potpuno drugačije. Jedan za drugim istraživački instituti revidirali su očekivanja rasta za 2021.

Zbog stalnog lokdauna Institut Ifo sada očekuje rast od 3,7 odsto. U decembru su ti stručnjaci očekivali rast od 4,1 procenta. U to vrijeme minhenski ekonomisti pretpostavljali su brz napredak u vakcinaciji. U međuvremenu se ispostavilo da je Njemačka tu daleko zaostala iza svojih mogućnosti – zbog nedovoljno vakcina i prekomjerne birokratije.

Takozvani ekonomski mudraci, očekuju rast od 3,1 odsto, Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) i Institut za njemačku ekonomiju (IW) očekuju ove godine rast od 3,0 odsto.

Kompanije koje je anketirao Institut Ifo, zbog kojih je indeks poslovne klime Ifo u martu ponovo porastao, takođe su bile optimističnije od raspoloženja u njemačkoj populaciji.

Optimističniji su i investitori i finansijski stručnjaci koje je anketirao Centar za evropska ekonomska istraživanja (ZEV) iz Manhajma. U martu su četvrti put zaredom podigli indeks ZEV, koji je bio viši od očekivanog.

Kako je to moguće? Veliki dio stanovništva nezadovoljan je upravljanjem pandemijom od strane savezne vlade i pokrajniskih vlada i odavno se oprostio od brzog povrataka u svoj uobičajeni život.

Depresivno raspoloženje zbog duge pandemije

Fridrih Hajneman iz ZEW-a o bilansu savezne i pokrajinskih vlada nakon skoro pet mjeseci lokdauna za DW kaže:

„Frustracija kod ljudi je jednostavno posljedica toga što se prvobitno nije očekivalo da će pandemija tako dugo trajati. Čak i uz optimalno upravljanje od strane vlasti, nakon toliko vremena, razumijevanje bi jednostavno opalo i nestrpljenje bi poraslo”.

Pored toga, pogled na prvake u vakcinaciji poput Izraela ili Velike Britanije izaziva razumljivu frustraciju kod njemačke populacije.

Hajneman odgovornost za nedostatak vakcina vidi više na nivou EU nego u Berlinu.

Spori tempo vakcinacije uz istovremeni nedostatak vakcina, brzo širenje mutanata, trajni lokdaun – sve to znači da se ekonomski oporavak pomjera dalje ka 2022. godini.

Izvoz funkcioniše

Svijetlu tačku predstavljaju njemačke izvozne kompanije, koje imaju veliku korist od ekonomskog oporavka u SAD i Kini.

S druge strane, mnoga mala i srednja preduzeća su veoma frustrirana jer još uvek postoji problem sa uplatom obećane pomoći za suzbijanje krize, koja dolazi sa saveznog nivoa.

„Podršku ne pruža samo industrija”, objašnjava Hajneman. „Pored toga, postoji vrlo robusna građevinska industrija, a privatna domaćinstva takođe nastavljaju da troše novac koliko to mogu, pomoću onlajn ponuda i dostave”.

Činjenicu da je privatna potrošnja toliko robusna Hajneman vidi kao „uspjeh vladine sveobuhvatne krizne politike, uključujući vrlo izdašna, možda čak i previše izdašna pravila o skraćenom radu”.

Raspoloživi prihodi ljudi su uglavnom stabilni. No, Hajneman ističe da je pomoć po sektorima vrlo različita. „Na primjer, ugostiteljska preduzeća srednje veličine dobila su mnogo više od trgovine na malo.”

Oštre kritike ekonomista i privrednika

Brojni poznati ekonomisti i šefovi poslovnih udruženja posljednjih nedjelja neobično oštro su kritkovali njemačke političiere na vlasti.

Anton Berner, šef spoljnotrgovinskog udruženja BGA, u intervjuu za list Velt kaže: „Političari i državni službenici misle da sve znaju bolje, a nemaju kontakt sa svakodnevnim poslovnim životom”.

A kada se radi o nabavci vakcina od strane EU, Berner kaže. „U ugovorima o nabavci vakcina postoje stvari od kojih bi svakom menadžeru krenule suze”.

Sve više preduzetnika je nezadovoljno politikom u Briselu i Berlinu. Na primjer, Nirnberška preduzetnica Ingrid Hofman u intervjuu za magazin Fokus rekla je da kancelarka „nema ekonomiju u krvi”.

Sad svi sve bolje znaju

Hajneman smatra da oštre kritike iz poslovnog svijeta pokazuju da se nervoza i agresivnost povećavaju – u inače prilično rezervisanim poslovnim udruženjima.

A njemački vrhunski ekonomisti kao što je Mihael Hiter iz Kelnskog instituta za njemačku ekonomiju (IW) odavno su među kritičarima pandemijske politike Berlina. U televizijskom intervjuu, Hiter je optužio ministra kancelarkinog ureda Helgea Brauna da govori „gluposti” u vezi sa aplikacijom za upozorenje na koronu, koju je savezna vlada naručila i subvencionisala sumom od 145 miliona evra – dakle novcem poreskih obveznika.

Hajneman kaže da trenutno vidi „na društvenim mrežama kolektivno prekomerno samopouzdanje čak i u naučnim krugovima”. Svuda govore ljudi, „koji vjeruju da sve mogu bolje od onih u Berlinu samo zato što imaju doktorat ili katedru iz ekonomije”.

„Mnogo bi me više impresionirala njihova kritika nabavke vakcina u EU da sam je čuo u ljeto 2020. Međutim, u to vrijeme je vladao muk”, kaže Hajneman.

Situacija bolja od raspoloženja

Čak iako trenutno izgleda kao da njemačkom kriznom menadžmentu rijetko šta polazi za rukom, Hajenman kaže da Nijemci pretjeruju sa samokritikom i pesimizmom:

„Samo nekoliko malih država EU je registrovalo manje smrtnih slučajeva od Kovida u odnosu na broj stanovnika. To je prilično dobro, barem znatno bolje nego u bilo kojoj drugoj velikoj državi EU. Nije baš sve bilo loše”.

Hajneman smatra da je sada najvažnije više testirati i brže vakcinisati. Pored toga, mora se učiniti više u vezi sa inovativnim strategijama otvaranja. On je optimista, i kaže da će uskoro biti moguće obuzdati pandemiju bez zatvaranja radnji, restorana itd..

„Ali tada više ne smijemo da budemo tako blagi sa onima koji odbijaju da se testiraju. Ako porodica ne želi da se dijete testira, onda ono više ne smije da ide u školu ili vrtić.”

Ljudi moraju da snose posljedice svojih postupaka. „Političari bi trebali mnogo iskrenije da kažu ljudima da će od jeseni pa nadalje, u životu vakcinisanih osoba u Njemačkoj biti mnogo više ljudskih kontakata – nego u životu nevakcinisane osobe” kaže ekonomista Fridrih Hajneman.

Čitajte više

Budući da su žene izloženije negativnim posljedicama ekonomske krize uzrokovane pandemijom, manifest je od europskih čelnika zatražio da zaustave trend produbljivanja rodnih nejednakosti kroz deset točaka.
Meksiko želi do kraja godine, nakon Kube, biti druga zemlja u Latinskoj Americi koja će razviti sopstveno cjepivo protiv korone. Tračak nade ili samo propaganda?
Dugogdišnji bugarski premijer Bojko Borisov nije mogao da sastavi vladu, ali nisu mogle ni druge političke snage. Mjesec dana poslije parlamentarnih izbora jasno je da će birači ponovo morati na birališta.
Njemačka i Francuska su godinama bile zemlje, koje su ulagale napore za mirno rješenje ukrajinskog konflikta. Sada je pak američki predsjednik Džozef Bajden preuzeo vodeću ulogu.