Grčka se nada da njihove plaže ovog ljeta neće ostati prazne, ali brojke govore suprotno

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
U vladinim krugovima gaji se nada kako će povećanje stope cijepljenja i toplije vrijeme smanjiti broj oboljelih na optimalnu razinu i tako omogućiti siguran doček turista za dobrobit grčke ekonomije. Statistika ipak pokazuje da će ovo biti daleko rizičnija strategija nego što je to javno obznanjeno.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

U vladinim krugovima gaji se nada kako će povećanje stope cijepljenja i toplije vrijeme smanjiti broj oboljelih na optimalnu razinu i tako omogućiti siguran doček turista za dobrobit grčke ekonomije. Statistika ipak pokazuje da će ovo biti daleko rizičnija strategija nego što je to javno obznanjeno.

Strategija Grčke za cijepljenje protiv Covid-19 usklađeno je s koordiniranim pristupom Europske unije. Ovaj pristup omogućava isporuku nekoliko tipova cjepiva, istovremeno uređuje stopu isporuke, kao i uputstva za davanje cjepiva, dok se proces cijepljenja, do danas, odvija nesmetano i bez ikakvih kontroverzi.

Spori tempo isporuke cjepiva koji je uzorkovan ovim pristupom može dovesti do odlaganja revitalizacije ekonomije, posebno njenog najvažnijeg sektora – turizma. U nastojanju da potakne gospodarsku aktivnost, Vlada nagovještava ciljano cijepljenje.

„Operacija Sloboda“

Nacionalni plan cijepljenja protiv Covid-19, takozvana „Operacija Elefteria“ („Operacija Sloboda“) simbolično je krenula 27. prosinca. Grčka se striktno drži nabavke cjepiva u okviru EU plana, koji prema prvotnoj fazi planiranja, može isporučiti ukupno 28,3 milijuna doza od svih odobrenih dobavljača.

Cjepiva kroz statistiku

Statistika objavljena u prosincu 2020. godine u Nacionalnom planu cijepljenja, navodi da je Grčka zapravo nečujno izdala naredbu da joj se što prije omoguće cjepiva, dok je EU raspoređivala cjepiva na osnovu broja stanovništva.  Na primjer, Grčka, u kojoj živi 2,2% od ukupnog stanovništva EU, mogla je naručiti i do 6,6 milijuna doza Pfizer/Biontech cjepiva u prosincu 2020. godine, ali je odlučila rezervirati 4,7 milijuna. Slično je i s cjepivom Moderne. Na osnovu broja stanovnika Grčka je mogla rezervirati i do 3,5 milijuna tog cjepiva, ali se odlučila rezervirati gotovo dvostruko manje – samo 1,8 milijuna.

Ovu je strategiju navodno pratilo nekoliko siromašnijih zemalja EU, koje su otkazale skupa ili kompliciranija cjepiva (kada se govori o troškovima čuvanja ili njihovoj praktičnosti), odlučivši pričekati povoljnije i fleksibilnije opcije. Specifična potreba da se cjepivo isporuči na nepristupačne lokacije, kao što su brojni mali otoci, možda je imala i ključnu ulogu prilikom grčke odluke o nabavi cjepiva.

Do sada nije bilo nikakvih razgovora o kupovini cjepiva od dobavljača izvan EU okvira za nabavke, na primjer Sinofarma i Sputnjika V, čime je izbjegnuta geopolitička nedoumica koja prevladava u susjednim zemljama Zapadnog Balkana, ali i EU članica, poput Mađarske – ali je istovremeno i usporen proces cijepljenja. Također, ne postoji nikakav partnerski ugovor s ostalim zemljama za distribuciju cjepiva ili za donaciju zemljama koje cjepiva nemaju.

Zbog konzervativne odluke o nabavci isporuka cjepiva Grčkoj će u stopu pratiti EU okvir, dajući na taj način glavnu riječ Europskoj agenciji za lijekove pri odobrenju novih cjepiva te će direktno ovisiti o političkoj moći Bruxellesa u procesu pravovremenog osiguravanja cjepiva. Prema ECDC, do 30. ožujka Grčka je dobila 1,955 milijuna doza (1.342.380 Pfizerova cjepiva, 147.600 Moderne i 465.600 AstraZenece).

U Ministarstvu zdravstva najavalju da će ovaj mjesec Grčka dobiti još 1,1 milijun doza Pfizera, 450.000 AstraZenece i 100.000 Moderne. Predviđeno je da Johnson&Johnson isporuči dodatnih 1,2 milijuna doza na kraju drugog kvartala. Prvotni raspored je predviđao pet milijuna doza AstraZenece do kraja ovog mjeseca, ali to je očito neostvarivo zbog dobro poznatih razloga i prepreka u isporuci tog cjepiva, što je predmet spora između Europske komisije i te britansko-švedske kompanije.

Ranija isporuka izvan predviđenog plana nije moguća, međutim, ukoliko Grčka nastavi pratiti EU korake, očekivano je da će uslijediti pad nabave, na osnovu njemačkog primjeru koji je nedavno objavljen, a u kojem se navodi da će značajan rast isporuka u trećem kvartalu dovesti do mogućeg zasićenja cjepivima u EU do kraja godine.

Grčka nastavlja davati cjepivo AstraZenece po uputama Europske agencije za lijekove i nije donijela odluku kao neke od europskih zemalja, koje su privremeno obustavile primjenu ovog cjepiva, strahujući od neželjenih efekata. Prema vladinoj strategiji, kada se nacionalni plan bude provodio u punom jeku, mjesečni kapacitet isporuka cjepiva će iznositi do dva milijuna doza. Trenutna stopa cijepljenja na mjesečnom nivou, dakle, bit će povećana s 28.000 primijenjenih cjepiva, na oko 800.000, odnosno na 1,5 milijuna u travnju.

Strategija za cijepljenje odlično funkcionira

Do sredine veljače, širom zemlje bilo je uspostavljeno više od 750 punktova za cijepljenje u državnim bolnicama i domovima zdravlja, a za početak ovog mjeseca planira se otvaranje još dodatna 272 punkta. Pod upravom vojske, uspostavljena su i dva velika centra za cijepljenje u Ateni i Solunu koji se bave logistikom i distribucijom, a u planu je i treći, također u Ateni.

Termin za cijepljenje može se dobiti preko centralizirane on-line platforme ili preko nedavno pokrenutog sistema za e-recepte. Za primanje dvije doze cjepiva koja su trenutno na raspolaganju, oba termina se istovremeno zakazuju i rezerviraju se dvije doze od postojećih zaliha. U trenutku pisanja ovog teksta (30. ožujak), kada je u pitanju distribucija cjepiva, Grčka se približava EU prosjeku, odnosno, postotak utrošenih cjepiva uspoređen s brojem dobivenih doza iznosi 78,5%.

Do sada, 5,7% stanovništva (nešto iznad 550.000 osoba) potpuno je cijepljeno, dok je 11,7% (nešto više od jednog milijun) primilo samo prvu dozu, što Grčku pozicionira iznad srednje granice u EU. To znači da kao i većina zemalja članica EU, Grčkom preostaje dugi put ka cilju da se cijepi 70% odraslog stanovništva do kraja ljeta. S druge stane, postavljeni cilj da do svibnja bude dodijeljena prva doza cjepiva većini stanovnika starijoj od 60 godina, nekako se čini kao da je na dohvat ruke.

Cijepljenje se obavlja besplatno preko nacionalnog zdravstvenog sustava i na dobrovoljnoj je bazi s obzirom da grčki Ustav onemogućuje obavezno cijepljenje. Međutim, postoje slučajevi kada je cijepljenje pod određenim uvjetima neophodno zbog javnog interesa (na primjer  javne zdravstvene ustanove koje funkcioniraju kao dnevne bolnice).

Strategijom upravlja Nacionalna komisija za cijepljenje – stručno tijelo koje je osnovalo Ministarstvo zdravstva. Komisija do sada radi na prilično konvencionalan način, postavljajući prioritete profesije (zdravstveni radnici kao ključno osoblje), starosne grupe i poznate zdravstvene uvjete. Zbog teškog pristupa udaljenim otocima, masovnom cijepljenju otočkog stanovništva pristupilo se na isti način kao i u slučajevima starijih osoba.

 Javno mišljenje

Posljednjih nekoliko mjeseci javno mnijenje značajno se promijenilo u korist podrške cijepljenju, a čini se da se jaki skepticizam koji je bio prisutan u jeku pandemije, sada značajno smanjio. U veljači je 59% ispitanika na Pulse/Skai anketi odgovorilo kako bi se cijepilo, dok je u studenom prošle godine takvih bilo samo 37%. Istovremeno, postotak ispitanika koji je kategorično odbacio cijepljenje smanjen je s 14% na 8%. Ono što je utjecalo na promjenu javnog mišljenja je izdano odobrenje za nabavku cjepiva i sama dostupnost cjepiva, kao i publicitet o uspješnom masovnom cijepljenju u Izraelu.

Prethodna anketa koju je proveo Metron Analysis/Mega,otkrila je podijeljene stavove po generacijskoj liniji, pokazujući da se 80% ispitanika starijih od 65 godina izjasnilo kako bi primilo cjepivo, naspram 54% ispitanika u starosnoj skupini od 17 do 34 godine.

Osim tjednih televizijskih brifinga, vrlo je malo resursa uloženo u kampanju za podizanje svijesti javnosti o potrebi cijepljenja, promoviranju cijepljenja ili barem ublažavanju otpora cjepivima. Čini se da jedini televizijski spot koji je napravljen na primjeru filmova iz šezdesetih godina prošlog stoljeća stavlja akcent na stariju publiku i teško može pridobiti skeptične mlade ljude. Uskoro se očekuje bolje targetirana kampanja.

Prihvaćanje cjepiva medicinskog osoblja je zabrinjavajuće nisko. I pored toga što su u prvoj prioritetnoj grupi, samo 48% zdravstvenih radnika u Grčkoj je primilo prvu dozu, što je daleko ispod prosjeka u EU koji iznosi 60%, dok je postotak potpuno cijepljenih zdravstvenih radnika bliži europskom prosjeku od 44%.

Postotak primljenih cjepiva veći je kod liječnika nego kod medicinskih sestara (77% naspram 51%) što navodi na zaključak da je prihvaćanje cjepiva usko povezano s razinom obrazovanja. Nedavno širenje zaraze u bolničkim uvjetima povezuje se sa upravo s necijepljenim zdravstvenim radnicima. Kako bi se smanjio rizik, uveden je obavezni režim testiranja dva puta tjedno za bolničko osoblje koje nije primilo cjepivo.

U Grčkoj je trenutno broj zaraženih osoba u porastu i dok je vlast optimistična smatrajući kako će cijepljenje dati rezultate, ne postoji dovoljno dokaza da sadašnja niska razina cijepljenja daje željene efekte u smanjivanju teških oboljenja među osobama koje su primile cjepiva. Predsjedavajući Komisije za cijepljenje u svojoj nedavnoj izjavi iskazao je nadu da među pacijentima koji su primljeni na intenzivnu njegu, nema cijepljenih pojedinaca.

Pitanja javnog interesa

Najveća kontroverza oko cijepljenja leži u činjenici da su političari i pojedinci s političkim vezama bili uključeni u preskakanje redova za cijepljenje, što je ozbiljno narušilo simboličan početak kampanje. Vlada je bila primorana da s liste prve prioritetne grupe odstrani “kritično” osoblje, nakon što je nekoliko njih, uključujući ministre i vladine predstavnike starosti od 40 do 50 godina, objavili svoje selfije kako primaju cjepiva. Ostali aspekti programa za cijepljenje su privukli manje pažnje nego što realno zaslužuju. Tu spada i postupak nabave medicinskih sredstava, što je do neke mjere prouzrokovalo previsoke cijene i monopolističko ponašanje vezano za kupovinu brzih testova.

Također ostaje neistražena uloga donacija iz privatnog sektora za kampanju cijepljenja. Osobne donacije poput one od Stavros Niarchos fondacije bile su krucijalne u podršci zdravstvenom sustavu tokom pandemije, a nedavno je objavljeno da bi veliki investitor u sektoru nekretnina financirao drugi mega centar za cijepljenje u Ateni. Moguće implikacije ovakvih postupaka na odnos države i sve većeg broja njenih dobrotvora, nisu bile dio javne debate o zdravstvenoj krizi.

Pitanje koje će najverojatnije sada biti u fokusu je budući smjer kampanje za cijepljenje, nakon što je vlada nagovijestila kako postoji mogućnost da oko 800.000 zaposlenih u turističkom sektoru dobije prioritet za cjepivo, u pokušaju da turistička sezona počne sljedeći mjesec. Ponovno pokretanje turizma je najviši vladini prioritet – udio turističkog sektora na nacionali BDP iznosi jednu petinu, a taj sektor zapošljava oko 10% stanovništva, zbog čega je opcija da ovo bude još jedno “izgubljeno ljeto” nešto što vladini predstavnici baš i ne žele čuti. Ostali detalji ovog plana nisu objavljeni i nije jasno radi li se o već donesenom vladinom zaključku.

Grčka vlada je pod vodstvom premijera Kyriakosa Mitsotakisa, predvodila “Digitalni zeleni certifikat” Europske unije, zasnovan na statusu cijepljenja, a koji treba olakšati putovanja preko granice i pomoći turizmu. Po svemu sudeći, certifikat će biti odobren, nakon što je Europska komisija donijela odluku da produži fazu planiranja, međutim mnogi sumnjaju da će ovo rješenje biti operativno u trenutku kada se očekuje početak turističke sezone u Grčkoj, što je zakazano za 14. svibanj.

Otoci bez Covid-19

S druge strane, koncept “Otoka bez Covida” koji je vrlo kratko bio prisutan u međunarodnim medijima prije nego što ga se vlada odrekla, unatoč praktičnim i etičkim pitanjima koja pokreće, ima svoju vrijednost za turistički marketing. Neki udaljeni otoci su potpuno obuhvaćeni cijepljenjem, a to je očigledno napravljeno iz praktičnih razloga, kako bi se izbjegla isporuka manjih serija cjepiva u više navrata.

Grčka je i službeno, 23. ožujka, otvorila svoje granice za izraelske turiste koji imaju dokaz o cijepljenju, ili su preboljeli Covid-19, ili imaju negativan PCR test, što je prema očekivanju vlade samo pilot faza jednog velikog otvaranja u svibnju pod istim uvjetima za sve turiste. Značajne su bile i kritike načina na koji su otvorene granice u lipnju 2020. godine, što je rezultiralo razočaravajućim prihodima i vrtoglavim rastom oboljelih. Nakon toga, gotovo polovina građana je krivila turizam za nagli porast broja zaraženih. Vlada izričito poriče bilo kakvu povezanost i izgleda kako je odlučna da otvori turističku sezonu. Cijela ova priča doima se poprilično a la Don Kihot, s obzirom na to da se Grčka trenutno bori s najvišim stopama broja zaraženih, što je bio razlog da se više puta odlažu velike privredne aktivnosti, nakon više od četiri mjeseca nacionalne karantene.

Hoće li se širenje virusa smanjiti tokom ljeta?

U vladinim krugovima gaji se nada kako će povećanje stope cijepljenja i toplije vrijeme smanjiti broj oboljelih na optimalnu razinu i tako omogućiti siguran doček turista za dobrobit grčke ekonomije. Statistika ipak pokazuje da će ovo biti daleko rizičnija strategija nego što je to javno obznanjeno. Stopa procijepljenosti u zemlji će ostati daleko ispod potrebne razine od 70% kako bi se postigao kolektivni imunitet, čak iako će se efikasnost dosadašnje provedbe imunizacije forsirati tokom sljedećih nekoliko mjeseci.

U međuvremenu, izgleda kako će bilo kakav plan da se cjepiva selektivno preusmjere prema određenim profesijama ili gospodarskim sektorima biti pun izazova i podjela, a vrlo moguće i bez ikakvog efekta u borbi protiv virusa. Međutim, sva ova pitanja tek će isplivati na površinu javne debate, koja je trenutno fokusirana na probleme izravno povezane sa stanjem zdravstvenog sustava i očekivanjima za otvaranje domaće ekonomije.

Čitajte više

Prkosni govor studentkinje pridružio se nizu strastvenih izjava disidenata na sudu koji su okarakterisali dve decenije od Putinove vladavine pa sve do sovjetske ere.