Neodrživost ekonomskog modela EU

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Deset država članica na tzv. indeksu dostojanstvenog rada nalazi se ispod prosjeka EU iz 2010. godine – to se odnosi uglavnom na one države koje su bile najviše pogođene mjerama štednje nakon posljednje financijske krize: Grčku, Španjolsku, Cipar, Portugal, Italiju, ali i države poput Hrvatske, Poljske, Bugarske i Rumunjske.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Dostojanstveni rad jedan je od UN-ovih Ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals) koje je EU potpisala 2015. godine. Istraživački tim s Talijanskog saveza za održivi razvoj (ASviS) pripremio je izvještaj o dostojanstvenom radu i održivom rastu za Europsku sindikalnu konfederaciju (ETUC) koji pokazuje da nijedna država u EU nema održiv i pravedan ekonomski model, kao i da Europska unija nije puno napredovala u ostvarivanju zadanog cilja podizanja kvalitete zaposlenja tijekom proteklog desetljeća, dok su neke države poput Grčke čak i nazadovale.

Izvještaj se temelji na tzv. indeksu dostojanstvenog rada, koji se temelji se na tri indikatora: prvi je ekonomsko blagostanje, što se odnosi na životni standard i pravednu raspodjelu bogatstva. Drugi indikator je kvaliteta zaposlenja, koji pokriva stopu ne/zaposlenosti, pristup kolektivnom pregovaranju i inkluzivnost tržišta rada za pojedine društvene skupine. Treći indikator je ranjivost na tržištu rada, koji se odnosi na udio nesigurnih radnih mjesta. Izvještaj ETUC-a pokazuje da se ekonomsko blagostanje u EU pogoršalo od 2015., dok se situacija neznatno poboljšala na druga dva indikatora, kvaliteti zaposlenja i ranjivosti na tržištu rada. Autori izvještaja zaključuju da je razvojni model Europske unije neodrživ, nedovoljno inkluzivan, a nije ni usklađen s ekološkim ograničenjima.

Deset država članica na tzv. indeksu dostojanstvenog rada nalazi se ispod prosjeka EU iz 2010. godine – to se odnosi uglavnom na one države koje su bile najviše pogođene mjerama štednje nakon posljednje financijske krize: Grčku, Španjolsku, Cipar, Portugal, Italiju, ali i države poput Hrvatske, Poljske, Bugarske i Rumunjske. Najbolje rezultate na indeksu imaju skandinavske države, Nizozemska, Belgija, Njemačka, Francuska, Austrija, Slovenija i Luksemburg, ali nijedna od njih nije skupila dovoljno bodova na indeksu da bi ušla u dvije gornje kategorije, što znači da se ekonomski model nijedne europske države ne može smatrati dostojnim i održivim. Što se tiče rezultata na pojedinim dimenzijama indeksa, situacija je slična: pri dnu se nalaze Bugarska, Rumunjska, Latvija i Španjolska, a najbolje rezultate su postigle Francuska, Belgija i Nizozemska. Na dimenziji kvalitete zaposlenja najlošije stoje Grčka, Irska, Italija i Rumunjska, a na vrhu su Nizozemska, Švedska, Austrija i Danska. Na dimenziji ranjivosti na tržištu rada najbolje stoje Danska, Švedska, Luksemburg i Nizozemska, a najlošije Rumunjska, Grčka, Italija i Bugarska (kojima se u skupini s najlošijim rezultatima pridružila i Hrvatska).

Indeks pokazuje i kako BDP ima malo veze s dostojanstvenim radom, odnosno da s rastom BDP-a ne dolazi do automatskog poboljšanja radnih uvjeta i plaća. Dobar primjer za to je Irska, koja posljednjih godina bilježi velik rast BDP-a, ali ima loše rezultate na indeksu dostojanstvenog rada jer se, kako piše ETUC, taj rast temelji na ekstremno niskom oporezivanju korporacija i niskim izdacima za socijalnu zaštitu.

Liina Carr, konfederalna tajnica ETUC-a, izjavila je povodom objave izvještaja da EU mora temeljno promisliti svoju ekonomsku politiku i dati prioritet dostojanstvenom radu kao što je obećala. Međutim, budući da države članice nisu obavezane ostvariti Ciljeve za održivi razvoj, (ni)malo je vjerojatno da će se putem tog instrumenta to i dogoditi do planiranog roka (2030. godine).

Čitajte više