Muzejske eksponate odnijete sa prostora Novog Pazara treba vratiti u Novi Pazar

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Akademik Zukorlić naglašava da se muzejska građa mora posmatrati kao naučno blago.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Poslanici Skupštine Srbije nastavili su danas sjednicu razmatranjem Prijedloga zakona o muzejskoj djelatnosti i Prijedlogu odluke o proglašenju stare i retke bibliotečke građe za kulturno dobro od izuzetnog značaja.

Potpredsjednik skupštine R. Srbije, akademik Muamer Zukorlić tokom današnjeg obraćanja istakao da će Stranka pravde i pomirenja podržati ove zakone jer za cilj imaju jačanje ustanova i uvođenje najsavremenijih muzejskih standarda.

– Muzejska djelatnost i zakon koji je pred nama, a koji uređuje ovu oblast, kako smo čuli, ovo predstavlja jedan veliki iskorak posebno zbog činjenice da smo toliko godina pa čak i decenijama imali ovo pitanje vrlo zapostavljeno i konačno ćemo sa ovim zakonom odnosno ovim zakonskim okvirom dobiti osnov kojim možemo zaštititi muzejsku građu, a potom joj i dati onu stvarnu i pravu ulogu. Muzeji, muzejski eksponati imaju više slojnu i značajnu ulogu u svakom društvu. Osnovna i elementarna uloga jeste ona da to bude dostupno svim građanima, turistima iz država inostranstva. U tom elementarnom smislu i ulozi predstavlja jedno od svjedočanstava nivoa države, nivoa cjelokupnog društva, to koliko jedno društvo drži do sebe i u tim nijansama zapravo i po kvalitetu organizovanosti muzeja, po standardu smještenosti i zaštite, muzeja i muzejskih eksponata, vi ćete zapravo ocijeniti na prvi pogled, bez da ulazite dublje, na kom nivou je jedno kulturno društvo odnosno jedna država. Zato ovo smatram zaista važnim iskorakom gdje ćemo imati sistemski uređeno pitanje muzejske djelatnosti i u pogledu zaštite i uloge odnosno prave kulturne dinamike koja se može bazirati na muzejima odnosno muzejskim eksponatima.

Akademik Zukorlić naglašava da se muzejska građa mora posmatrati kao naučno blago.

– To je nešto što treba da bude viši nivo uloge kulturnog blaga ove vrste odnosno muzejskih ekponata. Običan posmatrač ima svoj pristup muzejskom eksponatu, svoj doživljaj u pogledu identiteta i sopstvene kulture. Ali naučnik u muzejskom eksponatu odnosno u muzejskoj građi on vidi, neću reći samo jedno svjedočanstvo, naprotiv. Muzejska građa i muzejski eksponati predstavljaju neku vrstu početka klupka iz koga naučnik, pravi i kvalitetan naučnik, razmotava cijelo klupko spletka svjedočanstava o našoj historiji tj. prošlosti. To mi jako znači jer ćemo kroz ovaj zakon moći dinamizirati aspekt upotrebe i uloge muzejske građe i muzejskih eksponata. Jedan od problema historije kao nauke ili historije kao naučne discipline, i dan danas se nismo složili koliko je historija, naučna disciplina i koliko je korisno za historiju insistirati na isključivosti i da samo materijalni pokazatelj govori i svjedoči o prošlosti. Koliko god postigli i došli do kulturnog i materijalnog nasljeđa kroz arheološku građu, to je jako mali procenat svjedočanstva o prošlosti. Zaista je od izuzetnog značaja njihovo otkriće i zaštita kao i unapređenje naučnog i kulturološkog čitanja tih eksponata. To je ono što treba da nam bude zadatak za budućnost kako bi olakšali naučnicima da lakše i dublje pročitaju te eksponate.

Ističe da se zakonski mora zaštititi lokalitet na kome su se pronašli arheološki eksponati.

–  Imamo određene informacije, da li zbog ove zakonske neriješenosti ili iz drugih razloga, da su mnogi muzejski ekponati odnosno arheološki materijali sa prostora Novog Pazara, okolice Sandžaka, Peštera, otišli sa tog prostora, neki su se vratili u muzej u Novome Pazaru, a neki se nisu vratili. Dakle, to je nešto što smatram veoma važnim. Ovdje nije sad pitanje etničke ili vjerske kategorije već je pitanje lokaliteta. Mislim da ti eksponati treba da budu svjedok prostora gdje su pronađeni odnosno da budu smješteni u muzej tamo gdje su pronađeni. Oni su zapravo glasnogovornici prije svega tog prostora. Dakle, to je ono na šta treba obratiti pažnju ako ništa zakonskim aktima koja će urediti implementaciju ovog zakona.

Akademik Zukorlić se osvrnuo i na pitanje  kulturnog blaga crkava i vjerskih zajednica.

– U ovoj zemlji oko 70% stanovništva srpske nacionalnosti, pravoslavne vjeroispovesti i to je samo po sebi dominantna činjenica koju ne morate isticati, a ona će sama po sebi zbog tolike dominacije proizvesti svoje efekte i reflekcije. Mi sa tim nemamo nikakav problem niti u tome vidimo problem, ali može da bude problema tamo kada se zaboravi da u ovoj zemlji živi oko 30% stanovnika koji nisu srpske nacionalnosti ili kada se zaboravi da u ovoj zemlji pored Srpske pravoslavne crkve imamo značajan broj tradicionalnih vjerskih zajednica među kojima je i Islamska zajednica u Srbiji. Dakle jako je važno da mi ovdje pričamo o tome. Više puta smo isticali da ta raznolikost predstavlja bogatstvo a ni na koji način nedostatak ili problem. Naravno da ako imate toliku dominaciju i u etičkom i u kulturološkom i vjerskom, to će isto tako značiti i u spomeničkom, muzejskom i to je faktografija sa kojom niko normalan ne bi trebao da ima problem. Ali to zapravo ne znači da treba dopustiti da ostale crkve i vjerske zajednice odnosno ostalo kulturno blago bude na bilo koji način zapostavljeno. Dopada mi se ideja da se to riješi posebnim zakonom i da opće pitanje kulture i kulturnog blaga crkava i vjerskih zajednica uključujući i muzejsku djelatnost, bude riješena posebnim zakonom ali sa punim osjećajem za kulturu, kulturno blago, kulturni identitet i muzejsku građu ostalih vjerskih zajednica i crkava. Zapravo, mislim da je tu naša uloga da i ovu šarenolikost i u Narodnoj Skupštini i u etičkoj kulturi građana ove zemlje, predstavljamo i u našoj zakonodavnoj djelatnosti.

Čitajte više