Dugi put do vakcine

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Okončanja pandemije nema bez održive kampanje cijepljenja - širom svijeta. Nekoliko vakcina već postoji, ali put do masovne proizvodnje je dug i trnovit.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Kada se saznalo da je njemačka kompanija jedna od prvih u svijetu razvila cjepivo protiv infekcije izazvane koronavirusom, olakšanje je bilo veliko. Bila je tu i izvjesna količina ponosa: BioNTech je, na kraju krajeva, kompanija iz Mainza.

Ali ponos i olakšanje brzo su se pomiješali sa skepsom, jer su se nakon odobravanja vakcine postavila mnoga pitanja: Koga najprije vakcinisati, kojim redoslijedom a prije svega: Mogu li se vakcine nabaviti na vrijeme?

Vakcine iz SAD-a i Rusije

U međuvremenu je na raspolaganju niz vakcina, mada su neke veoma kontroverzne. Na primjer, vakcina švedsko-britanskog koncerna AstraZeneca bila je na loš glas u martu zbog sumnji da izaziva trombozu. Neke zemlje, uključujući Njemačku, najprije su prestale koristiti vakcinu, da bi je ponovo odobrile.

Grupa vakcina odobrenih u EU uskoro bi mogla dobiti još jednog “člana”: Sputnika V.  I vakcina američke kompanije Johnson & Johnson, koja je već dobila zeleno svjetlo u Švicarskoj, uskoro bi mogla dobiti i dozvolu za upotrebu u EU.

Nije dovoljno kupiti firmu

Rolf Hömke, glasnogovornik Udruženja firmi za istraživanje i (VFA), u kojem je organizirano gotovo 50 njemačkih farmaceutskih kompanija, u intervjuu za DW kaže: “Jedno je proizvoditi u malim količinama, a drugo odjednom povećati proizvodnju do maksimuma.”

BioNTech je odgovorio na ovaj izazov preuzimanjem dodatnog proizvodnog pogona u Marburgu od konkurenta Novartisa – potpuno opremljenog producenta s dobro obučenom radnom snagom. Kompanija je, kako kaže Rolf Hömke, imala “sisteme za razmnožavanje bakterija, kao i sisteme za njihovo odstranjivanje i čišćenje. Ali ništa, što bi odgovaralo novim zadacima i izazovima.”

To potvrđuje i jedan od dvoje osnivača BioNTech-a Ugur Sahin. Ovaj istraživač je za politički magazin Der Spiegel rekao: “Proizvodnja mRNK-vakcina u pogledu dostizanja kvaliteta lijeka, je sve samo ne trivijalna. Ne možete jednostavno preusmjeriti proizvodnju u smislu da umjesto aspirina ili sirupa za kašalj odjednom pravite vakcine. Taj proces zahtijeva veliku stručnost, godine iskustva i odgovarajuću opremu i tehnologiju.”

U pomoć sada stiže konkurencija: Francuska grupa Sanofi, čiji vlastiti projekat cjepiva trenutno ne napreduje dobro, obećala je da će od ljeta proizvoditi BioNtech vakcinu u svojim proizvodnim kapacitetima u Frankfurtu na Majni.

Ali ništa ne funkcionira samo od sebe

Razvoj novog lijeka ili cjepiva zadatak je malog tima specijaliziranih istraživača. Uz pomoć sponzora ili većih instituta za istraživanje, oni takođe mogu proizvesti dovoljne količine vakcina za klinička ispitivanja odnosno za proces pribavljanja dozvole.

Međutim, ako se izađe iz tih okvira, nijedan istraživački tim nije u stanju da proizvodi ogromne količine vakcina. Čak ni velike kompanije ne postižu to same, kaže glasnogovornik VFA-e Rolf Hömke.  “U farmaceutskoj industriji uvijek ovisite o dobavljačima.” Moraju se poručiti bakterijske kulture i “hranjivi mediji” – ono čime se one hrane kako bi brzo rasle ali i čitav niz specijalnih hemikalija. „ Jer mRNK se pakuje u jednu vrstu mjehura, a za to trebaju odgovarajući sastojci. Bez pravih dobavljača zapravo ne možete ništa.”

I Ugur Šahin, koji je razvio vakcinu protiv kovoda-19  to isto tako vidi. Ali, upozorava i da nisu potrebni samo specijalizirani dobavljači, već i veća konkurencija: “Zjapi rupa, jer nema dovoljno drugih odobrenih vakcina.”

Posebne flašice za vakcine

A za flašice u kojima se pohranjuju vakcine potrebno je posebno staklo. Tako za BioTech vakcinu, staklene flašice moraju biti posebno otporne na temperaturu i ne smiju reagovati na hemikalije. Takvo staklo „borosilicatglas” proizvodi firma Schott iz Mainza još od 1887. godine. Ova kompanija je pored italijanske firme Stevenato i njemačke Gerresheim jedna od tri koje dominiraju svjetskim tržištem u proizvodnji ove vrste stakla.

Firma Gerresheim, nazvana po gradskoj četvrti Düsseldorfa, odavno ništa nema sa lokacijom na kojoj je osnovana. Njeni prozvodni pogoni u SAD-u i Meksiku proizvode flašice sa sjevernu Ameriku, tri fabrike u Kini i jedna u Indiji snabdijeva azijsko  a proizvodni pogoni u francuskom Chalonu i poljskoj Boleslavi evropsko tržište. Flašice za vakcine za njemačko tržište prave se u gradiću Bünde u Sjevernoj Rajni Vestfaliji.

Za glasnogovornika VFA-e Rolfa Hömkea potpuno je jasno: „Nijedna jedina firma nije u stanju odgovoriti na potrebe u isporuci u nekom realnom vremenskom roku. To jednostavno nije moguće.“

“Međunarodne kooperacije”

S obzirom da većina proizvođača vakcina ne raspolaže sa pogonima za industrijsku proizvodnju, došlo je do povezivanja sa kompanijama koje imaju proizvodne kapacitete, o čemu je posao FAZ. Tako Moderna sarađuje sa švajcarskom firmom Lonza i španskom Rovi.

CureVac, koji je pored BionTecha drugi njemački proizvođač, počeo je sa gradnjom i opremanjem sopstvenih proizvodnih pogona, ali biće gotov tek nareden godine. Za sada ova kompanija sarađuje sa minhenskom Wacker Chemie AG u proizvodnji mRNK a za punjenje vakcina zadužena je francuska firma Faraeva. Drugi partneri nisu poznati.

BioNTech trenutno u svom sjedištu u Mainzu proizvodi nosioce genetičke poruke mRNK. Firma Laupheimer Rentschler Biopharma uklanja ostatke hemikalija. Za upakivanje mRNA u nanočestice lipida-Nanopartikel se brine kompanija Polymun und Dermapharm. Firma Siegfried Holding AG iz Hamelna u Donjoj Saksoniji puni flašice sa gotovim vakcinama.

Ove međunarodne kooperacije međutim nisu dovoljne da bi se podmirila potreba i potražbnja za vakcinama. Zato indijska kompanija Serum Institut, koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača vakcina, planira proširenje proizvodnih kapaciteta i saradnju sa novim partnerima. Problem je što proizvođači lijekova ne mogu da obustave proizvodnju drugih važnih lijekova: protiv rubeole, ospica, boginja. A mora se raditi i na novim vakcinama protiv gripe.

Solidarnost sve manja

U Njemačkoj su ljudi umorni i nestrpljivi jer su razočarani sporim tempom vakcinacije. Govori se o „zakazivanju“ vlade, koja je sada pod pritiskom. Opada i solidarnost među evropskim državama. Vlada u Londonu se optužuje da je s jedne strane dobila vakcine od EU, a da je jedva spremna isporučiti vakcine svog proizvođača u ostatak Evrope. Austrijski kancelar Sebastian Kurz insistira pred samit EU da dođe do korekcije raspodjele vakcina. „Problem je što su neke zemlje dobile tri puta više vakcina od drugih. Ako se tako nastavi, to će izazvati štetu u EU, kakva još nije zapamćena.“

Čitajte više

Proslava Dana pobede sa pominjanjem Tita isključivo u negativnom kontekstu naprosto je budalasti performans kakve nam, raznim povodima, već odavno priređuju ovdašnji zvaničnici, ojačani prekodrinskom bratskom snagom.
Žena iz Vijetnama sa francuskim državljanstvom u svojoj 79. godini vodi pravnu bitku protiv koncerna koji su proizvodili “ejdžent orindž”. Njime je američka vojska u ratu trovala vijetnamsko stanovništvo.
Autor ovu skepsu prema državnim kampanjama, poput ove s cjepivom, povezuje s nepovjerenjem prema državi koje potječe iz razdoblja socijalizma a to posebice vrijedi za marginalizirane grupe stanovništva poput Roma.