Kontroverzne Erdoganove odluke odgovor na pad popularnosti

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Nakon pokretanja postupka za zabranu prokurdske opozicione stranke, iznenadne odluke Redžepa Tajipa Erdoana da povuče Tursku iz Istanbulske konvencije kao i smjena guvernera Centralne banke ukazuju na njegovo nastojanje da privuče glasače, naročito jer podrška najdugovječnijem lideru Turske polako opada.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Nakon pokretanja postupka za zabranu prokurdske opozicione stranke, iznenadne odluke Redžepa Tajipa Erdoana da povuče Tursku iz Istanbulske konvencije kao i smjena guvernera Centralne banke ukazuju na njegovo nastojanje da privuče glasače, naročito jer podrška najdugovječnijem lideru Turske polako opada, pišu svjetski mediji.

Ponoćni dekreti

U dva iznenađujuća ponoćna dekreta, Erdoan je povukao Tursku iz međunarodnog sporazuma o sprečavanju nasilja nad ženama i smijenio guvernera Centralne banke što su potezi koji će se svidjeti turskim konzervativcima, ali ga dodatno udaljavaju od zapadnih partnera, napisao je Njujork tajms.

Erdoan je više od godinu dana nagovještavao povlačenje iz ugovora poznatog kao Istanbulska konvencija, udvarajući se konzervativnim i nacionalističkim sljedbenicima kako bi povećao svoju popularnost. Protivnici sporazuma tvrde da on uzrokuje podjele unutar porodice i potiče razvod dok, dodaje list, ženske nevladine organizacije tvrde da je nasilje nad ženama poraslo tokom njegovog mandata. Vijeće Evrope saopštilo je da je povlačenje Turske iz Istanbulske konvencije “žalosno jer ugrožava zaštitu žena u Turskoj, Evropi i šire”.

Erdoan je tokom proteklih 18 godina kontinuirano koncentrisao sve više vlasti u svoje ruke te se čini da je, kako ističe Njujork tajms, u namjeri da poveća kontrolu nad turskom Centralnom bankom i protiveći se povećanju kamatnih stopa smijenio i njenog šefa Naci Agbala. On je na toj funkciji bio od novembra, kada ga je Erdoan postavio s ciljem da stabilizuje pad lire i sve nesigurniju ekonomiju. Njegovo imenovanje je bilo dobrodošlo na međunarodnim tržištima kao znak stabilnijeg upravljanja.

Erdoanove odluke, objavljene u noći između petka i subote, uslijedile su usred napada na njegove političke protivnike s ciljem, kako se čini, da se učvrsti njegova politička baza. Prošle sedmice glavni turski tužilac podnio je žalbu Ustavnom sudu da zatvori HDP, najveću prokurdsku stranku, optužujući je za povezanost s kurdskom militantnom grupom, dok su zapadni saveznici Turske to kritikovali kao potkopavanje demokratije.

Iako Erdoanu predstoje reizbori tek 2023., njegova popularnost je značajno opala usred ekonomskih problema. Istovremeno, opozicione stranke jačaju i vjerovatno će Erdoan teško pobijediti na izborima, čak i uz pomoć nacionalističkih saveznika. Mnogi su u Turskoj osudili sedmicu autoritarnih odluka opisujući potez kao čin recidivizma i kao vjesnik prijevremenih izbora, napisao je Njujork tajms.

‘Najautokratskiji zaokret’

Reakcije zapadnih saveznika na nedavne Erdoanove odluke za njega su manje zabrinjavajuće nego što su to odgovori konzervativnih glasača čija podrška najdugovječnijem lideru Turske polako opada, ističe Rojters naglasivši da prema anketama podrška Erdoanovoj Stranci pravde i razvoja (AKP) i nacionalističkom savezniku MHP pada znatno ispod 50 odsto, što mu najavljuje tešku borbu za privlačenje glasova uoči izbora do 2023. godine.

Turski predsjednik nije javno govorio u posljednjih par dana, jer se priprema za obraćanje na godišnjem sastanku stranke AKP čiji je cilj održavanje domaće političke inicijative. Analitičari, naglašava Rojters, smatraju da se otpuštanjem guvernera Centralne banke koji je povećavao kamate i povlačenjem Turske iz Istanbulske konvencije Erdoan nastoji predstaviti kao zaštitnik običnih Turaka – protiv stranog “tutorstva”.

“Nudit će doista nativističku poruku da predstavlja temeljne vrijednosti Turske naspram korumpiranih vrijednosti koje dolaze sa Zapada”, rekao je Soner Kagaptej, direktor vašingtonskog Instituta za bliskoistočnu politiku. Kagaptej ukazuje da je “ironija u tome što je Erdoanov najautokratskiji zaokret do sada” došao u vrijeme njegovog šarmiranja Evrope i Sjedinjenih Država.

Turska, dodaje Rojters, pokušava smiriti napetost s Evropskom unijom zbog pomorskog spora s Grčkom i Kiprom, i kaže da je obnovila diplomatske kontakte s Egiptom. Ankara također kaže da želi dobre odnose s administracijom Džoa Bajdena (Joe Bidena) s kojim Erdoan tek treba da razgovara.

Međutim, kod kuće se turski predsjednik nastavio “igrati religije i nacionalizma kako bi pokušao ojačati svoju temeljnu podršku”, rekao je Fadi Hakura, stručnjak iz londonskog instituta Četam haus. Kako su glasači sve više fokusirani na uticaj rasta cijena i usporene ekonomije, analitičari ocjenjuju kako će bez privrednog uspona obnavljanje značajne podrške Erdoanu biti otežano.

Šok globalnih investitora

Turska privreda bačena je u nova previranja nakon što je Erdoan smijenio guvernera Centralne banke nekoliko dana nakon što je Agbal povećao kamatne stope za suzbijanje rastuće inflacije, napisao je Gardijan.

Turska lira je već u ponedjeljak, 22. marta, pala za gotovo 15 odsto, dok je na istanbulskoj berzi zabilježen pad od 10 odsto nakon što je, ističe list, predsjednik šokirao globalne investitore zamijenivši Naci Agbala stranačkim lojalistom Šahapom Kavciogluom, bivšim članom parlamenta ispred AKP-a.

Agbal je od svog imenovanja u novembru dobio pohvale na tržištu u borbi protiv rastuće inflacije stalnim podizanjem kamatnih stopa za ukupno 8,75 postotnih bodova na 19 odsto, što je najviši nivo među velikim ekonomijama, uključujući rast od dva boda prošle sedmice. Turska inflacija potaknuta rastom globalnih cijena nafte, kreće se na više od 15 odsto i tri puta je viša od ciljane stope Centralne banke, ističe Gardijan.

Agbal je treći guverner koji je smijenjen u manje od dvije godine, dijeleći sudbinu svog prethodnika Murata Ujsala, koji je optužen za pad vrijednosti lire nakon što se odupirao povišenju kamata i Murata Četinkaje, koji je smijenjen sredinom 2019. zbog zadržavanja previsokih kamatnih stopa.

Analitičari su upozorili da su višestruke promjene vodstva u Centralnoj banci u posljednje godine potkopale njen autoritet i podigle sumnju u njenu predanost u rješavanju inflacije.

Političke kocke

Najnovije odluke turskog predsjednika, koje su odmah privukle međunarodnu kritiku, najbolje se razumiju u kontekstu domaće politike – i posebno, Erdoanove predizborne kampanje, ukazuje Sinan Ulgen, predsjednik istanbulskog ‘think-tanka’ EDAM u komentaru za Blumberg  ocjenjujući da napuštanje Istanbulske konvencije i smjena guvernera Centralne banke predstavljaju veliku političku kocku za Erdoana.

Turska ne mora da održi izbore prije 2023., kako za predsjednička, tako i za parlamentarna birališta. No, čini se da je predsjednik odlučio održati prijevremene izbore kako bi izmijenio dinamiku političkog krajolika. To je jedini način da se objasne nedavni potezi, uključujući odluku javnog tužioca da zatvori drugu po veličini opozicionu stranku, prokurdsku Narodnu demokratsku stranku, napisao je Ulgen u Blumbergovoj rubrici ‘Mišljenja’.

Ističe da brojevi odražavaju rastuću percepciju među Turcima da je njihov vođa loše vodio ekonomiju, navodeći kako prihod po glavi stanovnika bilježi trend opadanja od nominalnog vrhunca od 12.000 dolara 2013. na 7.700 dolara u 2020. Donošenje odluka postalo je manje predvidljivo, stvarajući nesigurnosti za domaće i strane privredne subjekte. Kao rezultat, ocjenjuje Ulgen, smanjena su privatna ulaganja, što otežava vladi da se nosi s rastućom nezaposlenošću.

Da bi imao bilo kakvu šansu da svoju vladavinu protegne na treću deceniju, Erdoan mora promijeniti status quo – a njegove odluke donesene prethodnog vikenda osmišljene su upravo tako. S povodljivim novim guvernerom na čelu Centralne banke, Erdoan će se vjerovatno vratiti ekspanzivnoj monetarnoj politici, olakšavajući uslove kreditiranja. Ali, ako lira bude pod stalnim pritiskom, vlada će dodatno iscrpiti svoje rezerve kako bi je ojačala. Ironično, prisiljavajući na preokret u monetarnoj politici i potkopavajući nezavisnot Centralne banke, Erdoan je možda ugrozio svoje izglede za izbor, ocjenjuje predsjednik istanbulskog ‘think-tanka’.

Nije jasno ni da će Erdoanova odluka da napusti Istanbulsku konvenciju preokrenuti plimu u njegovu korist, ali se predsjednik nada da će time pridobiti krajnje desne islamiste čija je podrška presudna za njegov reizbor i koji ne vole Konvenciju zbog odredbi osmišljenih da pojačaju zaštitu načina života manjina, uključujući prava LGBT zajednice. Kako je javna podrška povlačenju iz sporazuma bila mala, nesmunjivo je da će Erdoanovi protivnici iskoristiti njegovo povlačenje iz Konvencije u svojoj namjeri da odvrate žene glasače od predsjednika i njegove stranke, napisao je Sinan Ulgen za Blumberg.

Čitajte više